DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST SAVEZ INŽENJERA I TIHNlCARA ŠUMARSTVA I DRVNE INDFSTRIJE HRVATSKE GODIŠTE 94 SRPANJ — KOLOVOZ GODINA 1970 UDK 634.0.522.31:634.0.176.1 Quercus robur L. SASTOJINSKE VISINSKE KRIVULJE HRASTA LUŽNJAKA ANA PRANJIĆ, đipl. ing. šumarstva 1. UVOD Visinsku krivulju odnosno srednju visinu sastojine ili pojedinog dijela sastojine koristimo kod opisa, bonitiranja i određivanja prirasta sastojine. Najčešće u tu svrhu primjenjujemo standardne visinske krivulje. Međutim, položaj i oblik visinskih krivulja jednodobnih sastojina iste vrste drveta ovisi o nizu faktora od kojih su među najznačajnijima starost i bonitet sastojine. Prema tome primjena standardne visinske krivulje na jednodobne sastojine uzrokuje pogreške, koje je zbog kompleksnosti sastojinskih faktora dosta teško otkloniti. U ovom radu obrađene su sastojinske visinske krivulje hrasta lužnjaka. Hrast lužnjak je najvrijednija vrsta naših nizinskih šuma pa se već i zbog toga određivanju i razvoju taksacionih elemenata ove vrste posvećuje velika pažnja. Dolazi u jednodobnim sastojinama. Visinske krivulje jednodobnih sastojina su prolaznog karaktera, njihov oblik i položaj se mijenja. 2. CILJ ISTRAŽIVANJA Svrha ovog rada je da se ustanovi oblik i položaj sastojinskih visinskih krivulja hrasta lužnjaka na području Šumarije Lipovljani, utjecaj starosti i boniteta sastojine na tok sastojinske visinske krivulje kao i visinskih krivulja pojedinih dijelova sastojine (etaža), mogućnost izrade standardnih visinskih krivulja hrasta lužnjaka te primjene visinskih krivulja hrasta lužnjaka kod izrade jednoulaznih tablica. 3. SNIMANJE PODATAKA Na području Šumarije Lipovljani u Gospodarskoj jedinici »Josip Kozarac« izmjereno je cea 4000 visina hrasta lužnjaka. Visine su izmjerene s visinomjerima »Haga« koji rade s tačnošću od 1´%. (Za svaki visinomjer izvršena je korekcija razmaka markica na letvi. Originalni razmaci markica nalaze se na tekstilnoj traci, koja se mijenja uslijed vlage, a osim toga ni kut daljinomjera nije za sve hipsometre isti). Mjerenje visina je izvršeno na prugama širine cea 30 m a dužina 300—450 m. Pruge su postavljene u odjelima 187, 148, 155 i 107, * Magistarski rad izrađen je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu i prihvaćen po članovima komisije prof, dr-u B. Emroviću, prof, dr-u D. Klepcu i prof, dr-u M. Plavšiću. |