DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 4 <-- 4 --> PDF |
odnosno u sastojinama starosti 50, 70, 90 i 120 god. U svakom odjelu položeno je 5 pruga. Pruge broj 1 i 3 predstavljaju obzirom na mikroreljef, edafske i vegetacijske prilike, različita staništa. Pruge broj 2 položene su između pruga broj 1 i 3 i predstavljaju prijelaz između sastojina u kojima su položene pruge broj 1 i 3. Na mikrouzvisinama tzv. »gredama« u staništu šuma hrasta lužnjakaobičnog graba (Carpino betuli-Quercetum roboris, Anić 1959) položene su sve pruge broj 1. Ova šuma uspijeva na pseudoglejnom tlu, koje je u istraživanom području jedini predstavnik terestričnih tala. U mikrodepresijama tzv. »nizama « u kojima se nalaze semiterestrična tla, položene su pruge broj 3. S obzirom na prisustvo hrasta lužnjaka tu se je s vegetacijskog stanovišta uvijek radilo o poplavnoj šumi hrasta lužnjaka (Genisto-Quercetum robori, Horv. 1938) ili o jednoj od njenih varijanata odnosno subvarijanata. Pruge broj 4 i 5 položene su okomito na pruge broj 1, 2 ~~~~-~^T^ i 3 te obuhvaćaju šume hrasta lužnjaka i običnog graba, poplavne lužnjakove šume kao i prijelaz između spomenutih sastojina (si. 1). Za vrijeme izmjere visina stabla a su razvrstana u dominantna, nuzgredna i podstojna, imajući kod toga u vidu biološko-gospodarsku klasifikaciju 407 po Dekanicu (4). Tek nakon izmjere visina u odjelu 107 pokazala se je potreba razvrstavanja stabala po etažama. Zbog toga u odjelu 107 tj. u sastojinama starosti 120 god. nije primijenjena ova klasifikacija već su visine stabala podijeljene u dvije grupe obzirom na prsni promjer od 40 cm. Stabla prsnog promjera većeg od 40 cm su domi : 7 nantna. Slika /. 4. IZBOR FUNKCIJE IZJEDNAČENJA Postoji niz matematskih izraza za izjednačenje ovisnosti visine o prsnom promjeru. Njihov indeks uklapanja (9) je podjednak te je u toliko teže odabrati najpodesniju jednadžbu izjednačenja. Problem valjanosti pojedinih matematskih izraza kod izjednačenja sastojinske visinske krivulje istraživao je Curtis (2). Prema njegovim istraživanjima izbor funkcije izjednačenja, budući da sve imaju podjednak indeks uklapanja, ovisi o sposobnosti funkcije da vjerno prikaže karakteristike ovisnosti visine o prsnom promjeru, o praktičnosti funkcije kao i o samom istraživaču. Imajući u vidu spomenuta istraživanja kod izjednačenja sastojinskih visinskih krivulja hrasta lužnjaka primijenjene su tri funkcije. Parabola drugoga stupnja h = a + bd + cd2 b ima maksimum u d = gdje je c < 0, nema ograničenja na donjem kraju 2 c krivulje te zbog toga dolazi do nerealnih procjena visina za tanke i jake promjere. Henricksen-ova jednadžba h = a + bind |