DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 45 <-- 45 --> PDF |
(L>ce>blemi »i&oko&kalske. nastave u SumacStiiu i dcitnoj Indu&tclfl OBRAZOVNE PCTREBE U ŠUMARSTVU I DAVNOJ INDUSTRY S OBZIROM NA TEHNlS;KOTEHNOLOŠKE I DRUŠTVENE TRANSFORMACIJE U SVJETLU SREDNJOROČNOG PLANA RAZVOJA Prof. dr DU SAN KLEPAC Šumarski fakultet — Zagreb Važnost šumarske privrede uočena je u našoj zemlji vrlo rano. U vezi s time osnovano je u Križevcima »Gospodarsko i šumarsko učilište« već pred 110 godina (1860). Iz tog učilišta razvila se Šumarska akademija (1898—1919) koja je bila priključena uz tadašnji Mudroslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Poslije Prvog svjetskog rata Šumarska akademija je izrasla 1919. u Poljoprivredno- šumarski fakultet koji je 1960 razdijeljen na dva samostalna fakulteta: Poljoprivredni i Šumarski. Eto tako se u Hrvatskoj visokoškolska nastava postepeno razvijala da bi danas na Zagrebačkom sveučilištu imali veliki Šumarski fakultet sa dva odjela: Šumarski i Drvno-industrijski koji osposobljavaju dvije vrste kadrova: inženjere šumarstva i inženjere drvne industrije. Gledajući retrospektivno unatrag 110 godina obrazovanja kadrova, vidimo da su spomenute škole formirale onakve kadrove kakve je društvo trebalo počevši od starih šumarnika do suvremenih inženjera. Mislim da nije neskromno reći da su te obrazovne ustanove uspješno izvršile svoj zadatak i da su naši stručni kadrovi dobro obavljali svoj posao u zemlji a mnogi od njih dobili su veliko priznanje radeći u inostranstvu, u razvijenim ili u još nerazvijenim zemljama. Ipak to naše zadovoljstvo ne bi trebalo da zakoči daljnji kontinuirani razvoj obrazovanja u šumarstvu i drvnoj industriji, utoliko više, što živimo u vremenu tehnološke revolucije pa se moramo zapitati hoće li i dalje u budućnosti šume i drvna industrija igrati važnu ulogu u ekonomskom razvoju naše zemlje? O tome ovisi potreba za kadrovima. Pored toga treba ispitati kakvu će funkciju imati šume u budućnosti a kakva će izgledati ili kakva bi trebala da bude drvna industrija. Ako uzmognemo odgovoriti na ova pitanja, tada ćemo znati kakve će kadrove u šumarstvu i drvnoj industriji trebati naše društvo. Zato smatram potrebnim analizirati perspektivu šumarstva i drvne industrije ali ne samo za SR Hrvatsku nego to moramo učiniti u širim okvirima po principu »iz velikoga u malo«. Zato ćemo proučiti kakva je uopće perspektiva šumarstva i drvne industrije u svijetu, u Evropi, u Jugoslaviji i konačno u Hrvatskoj. Pritom ćemo uzeti u razmatranje neke pokazatelje o kojima direktno ovisi šumarstvo i drvna industrija. Od različitih pokazatelja najodlučniji su porast stanovništva i povećanjenacionalnog dohotka per capita, jer o njima zavisi potrošnja drva za industrijsku preradu. Danas je naučno dokazano da postoji pozitivna korelacija između povećanja nacionalnog dohotka i potrošnje drva za industrijsku preradu. Pred 25 godina i više mislili smo da će razvojem industrijalizacije, mehanizacije i elektrifikacije opasti potrošnja drva. Danas je jasno da to vrijedi samo za * Predavanje održano na Savjetovanju: »Novi društveno-ekonomski odnosi u oblasti obrazovanja za potrebe šumarstva i drvne industrije« 18. VI 1970. u Zagrebu. 243 |