DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 45 <-- 45 --> PDF |
(L>ce>blemi »i&oko&kalske. nastave u SumacStiiu i dcitnoj Indu&tclfl OBRAZOVNE PCTREBE U ŠUMARSTVU I DAVNOJ INDUSTRY S OBZIROM NA TEHNlS;KOTEHNOLOŠKE I DRUŠTVENE TRANSFORMACIJE U SVJETLU SREDNJOROČNOG PLANA RAZVOJA Prof. dr DU SAN KLEPAC Šumarski fakultet — Zagreb Važnost šumarske privrede uočena je u našoj zemlji vrlo rano. U vezi s time osnovano je u Križevcima »Gospodarsko i šumarsko učilište« već pred 110 godina (1860). Iz tog učilišta razvila se Šumarska akademija (1898—1919) koja je bila priključena uz tadašnji Mudroslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Poslije Prvog svjetskog rata Šumarska akademija je izrasla 1919. u Poljoprivredno- šumarski fakultet koji je 1960 razdijeljen na dva samostalna fakulteta: Poljoprivredni i Šumarski. Eto tako se u Hrvatskoj visokoškolska nastava postepeno razvijala da bi danas na Zagrebačkom sveučilištu imali veliki Šumarski fakultet sa dva odjela: Šumarski i Drvno-industrijski koji osposobljavaju dvije vrste kadrova: inženjere šumarstva i inženjere drvne industrije. Gledajući retrospektivno unatrag 110 godina obrazovanja kadrova, vidimo da su spomenute škole formirale onakve kadrove kakve je društvo trebalo počevši od starih šumarnika do suvremenih inženjera. Mislim da nije neskromno reći da su te obrazovne ustanove uspješno izvršile svoj zadatak i da su naši stručni kadrovi dobro obavljali svoj posao u zemlji a mnogi od njih dobili su veliko priznanje radeći u inostranstvu, u razvijenim ili u još nerazvijenim zemljama. Ipak to naše zadovoljstvo ne bi trebalo da zakoči daljnji kontinuirani razvoj obrazovanja u šumarstvu i drvnoj industriji, utoliko više, što živimo u vremenu tehnološke revolucije pa se moramo zapitati hoće li i dalje u budućnosti šume i drvna industrija igrati važnu ulogu u ekonomskom razvoju naše zemlje? O tome ovisi potreba za kadrovima. Pored toga treba ispitati kakvu će funkciju imati šume u budućnosti a kakva će izgledati ili kakva bi trebala da bude drvna industrija. Ako uzmognemo odgovoriti na ova pitanja, tada ćemo znati kakve će kadrove u šumarstvu i drvnoj industriji trebati naše društvo. Zato smatram potrebnim analizirati perspektivu šumarstva i drvne industrije ali ne samo za SR Hrvatsku nego to moramo učiniti u širim okvirima po principu »iz velikoga u malo«. Zato ćemo proučiti kakva je uopće perspektiva šumarstva i drvne industrije u svijetu, u Evropi, u Jugoslaviji i konačno u Hrvatskoj. Pritom ćemo uzeti u razmatranje neke pokazatelje o kojima direktno ovisi šumarstvo i drvna industrija. Od različitih pokazatelja najodlučniji su porast stanovništva i povećanjenacionalnog dohotka per capita, jer o njima zavisi potrošnja drva za industrijsku preradu. Danas je naučno dokazano da postoji pozitivna korelacija između povećanja nacionalnog dohotka i potrošnje drva za industrijsku preradu. Pred 25 godina i više mislili smo da će razvojem industrijalizacije, mehanizacije i elektrifikacije opasti potrošnja drva. Danas je jasno da to vrijedi samo za * Predavanje održano na Savjetovanju: »Novi društveno-ekonomski odnosi u oblasti obrazovanja za potrebe šumarstva i drvne industrije« 18. VI 1970. u Zagrebu. 243 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 46 <-- 46 --> PDF |
ogrjevno drvo dok za industrijsko drvo vrijedi upravo obrnuto, te se za neke Sortimente — kao npr. celulozno drvo — može reći da je krivulja porasta potrošnje tog drva paralelna s krivuljom porasta nacionalnog dohotka. Na temelju podataka o dosadašnjoj potrošnji drva u zavisnosti od navedenih pokazatelja može se metodom projiciranja doći do trendova buduće potrošnje i na taj način odrediti funkcija šume i drvne industrije u slijedećoj periodi. Analizirat ćemo kako to izgleda za svijet u cjelini, kako je to u Evropi a kako u Jugoslaviji, te konačno kakva je perspektiva u SR Hrvatskoj. SVJETSKA PERSPEKTIVA Ritam Svjetske demografske ekspanzije je spektakularan. U 1930. godini bilo je na svijetu oko 2 milijarde ljudi. U 1950. ta se brojka popela na dvije i pola milijarde, tako da je svijet već u 1960. imao skoro 3 milijarde ljudi. Ako se taj ritam porasta pučanstva nastavi, možemo računati da će u 1975. na svijetu biti blizu 4 milijarde ljudi dok bi se na koncu ovog stoljeća ta brojka povećala na 6 milijardi. U tom ritmu demografske ekspanzije veliki udio imaju zemlje u razvoju, gdje se može očekivati da će se porast pučanstva zbog naglog pada postotka mortaliteta nastaviti. Stoga je opravdana prognoza da će stanovništvo zemalja u razvoju brojiti oko 3 milijarde u 1975. a oko 4,5 milijarde u 2.000 godini. To je prikazano u tabeli 1 TABELA 1 Regije svijeta 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1975. 2.000 Miliona stanovnika razvijene zemlje 662 742 801 834 947 1097 1388 zemlje u razvoju 1201 1328 1494 1683 2043 2810 4577 Ukupno: 1863 2070 2295 2517 2990 3907 5965 U gotovo svim zemljama svijeta nacionalni dohodak stalno raste. U mnogim razvijenim zemljama porast nacionalnog dohotka u apsolutnom iznosu daleko nadmašuje porast tog dohotka u nerazvijenim zemljama. Na taj se način još više povećavaju razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Bilo kako bilo, porast stanovništva imat će svoju reperkusiju na potrošnju drva s jedne strane, dok će porast nacionalnog dohotka zahtijevati dodatnu po~ trošnju drva za industrijsku preradu. To je danas nedvojbena činjenica. U 1961. godini potrošnja drva za industrijsku preradu iznosila je oko 1,043 miliona m3 a potrošnja ogrjeva oko 1.088 m3 što ukupno iznosi oko 2,13 milijarde m3. Bazirajući se na trendovima porasta stanovništva, kretanja nacionalnog dohotka, cijena i ostalih faktora Organizacija FAO Ujedinjenih Nacija došla je metodom projiciranja do zaključka da će u 1975. godini potrošnja drva za industrijsku preradu iznositi oko 1.490 miliona m3 a potrošnja ogrjeva oko 1.199 miliona m3 što je ukupno oko 2,69 milijardi m3. To znači da bi u 1975. godini svijet trošio za 560 miliona ms odnosno za 25°/o viSe nego 1961. godine! Takav trend potrošnje drva značio bi potrošnju oko 0,7 m3 po stanovniku, što se može smatrati kao nužna količina drvne mase za podmirenje potreba čovjeka. Dakako, da će se struktura potrošnje drva za industrijsku potrebu promijeniti. Imajući pred očima dosadašnji trend potrošnje, možemo reći da je stopa porasta potrošnje drva za celulozu i papir na prvom mjestu dok je potrošnja pragovske oblovine, pilota, stupova itd. na posljednjem. Jasno je da se |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ne bi smjeli čvrsto vezati uz te brojke, no ipak je prilično sigurno, da je svjetska potražnja za drvom i drvnim produktima u stalnom porastu bez obzira na moguću zamjenu drugim artiklima. A kakvo je stanje šuma koje bi trebalo da podmire potrebe čovječanstva za drvom? Na svijetu ima oko 4.229 miliona ha šuma ili okruglo oko 4,2 milijarde ha što je oko 32;U/o od ukupne površine tla na zemlji. Od toga otpada na Sovjetski Savez 26´%, na Južnu Ameriku 22%, na Afriku 17%, na Sjevernu Ameriku 10%, na Aziju 12%, na Evropu 3%, na Pacifičku regiju 2´% i na Centralnu Ameriku 2%. Od 4,2 milijarde ha šuma na svijetu samo oko 1 milijardu ha šuma je uređeno. U suhim tropskim šumama kao i u velikom dijelu Mediterana drvna zaliha po hektaru je neznatna. Sjeverna Afrika, Bliski Istok, veći dio južne Azije i Kina su regije s vrlo malom sirovinskom bazom, premda tamo živi jedna trećina cjelokupnog stanovništva svijeta. U tim regijama došle su do izražaja umjetno podignute šume ili takozvane »Man — made forets«, koje su rezultat intenzivne sadnje, pripreme tla, fertilizacije, navodnjavanja i ostalih agrotehničkih mjera. Ta je tehnika dalje nadopunjena križanjem i oplemenjivanjem pojedinih vrsta koje su otporne na određene štetnike a koje brzo rastu i istovremeno daju velike prihode odlične kvalitete. U tom pogledu eukaliptus je odigrao važnu ulogu. Samo u Latinskoj Americi ima ga oko 900.000 ha gdje računaju s 20 do 30 m3 prosječnog godišnjeg prirasta. U Novoj Zelandiji zasađeno je preko pola milijuna ha borovih kultura, uglavnom s monterejskim borom (Pinus radiata). Južna Afrika, Ćile i Nova Zelandija danas već uvelike koriste prihode svojih borovih plantaža. Analogno tome u Evropi se javio pokret »topolarstva« na čelu s Italijom koja svojim topolovim plantažama podmiruje 40% svojih potreba za industrijskim drvom. No dok brzo rastući borovi, eukalipti i topole pružaju uglavnom uz ogrjev samo jedan određeni postotak drva za industrijsku preradu, dotle tikovina predstavlja drvo veće kvalitete. U Indoneziji i Burmi danas već ima oko 1 milion hektara plantaža tikovine. Kako vidimo porast pučanstva i porast nacionalnog dohotka po glavi ima svoju očitu reperkusiju na povećanje potrošnje drva za industrijsku preradu pa prema tome utječe i na razvoj šumarstva i drvne industrije u tom smjeru. Jasno je, dakle, da će osnovna funkcija šume — produkcija kvalitetne drvne mase — još više doći do izražaja u budućnosti. Ali ne samo to! I ostale funkcije šume kao što su zaštitna, estetska, rekreativna i si. dolaze svaki dan sve više do izražaja. Zašto? Zato što ne samo da se stanovništvo svijeta tako rapid- no razmnožava i što se nacionalni dohodak po glavi stalno povećava nego se mijenja struktura stanovništva. Postoji stalna tendencija opadanja ruralnog stanovništva u prilog gradskog pučanstva. U Jugoslaviji se poljoprivredno stanovništvo smanjilo u kratkom vremenu od 75% na 50%. U SAD-u u periodu od 1910—1960. stanovništvo se podvostručilo, no gradsko stanovništvo se potrostručilo. U tom istom vremenskom razmaku npr. broj stanovništva Los Angelosa se povećalo 8 puta. Gradovi, industrijski i trgovački centri se gigantski povećavaju tako da se u velikim aglomeracijama osjeća naglo zagađenje zraka. Jedna nova riječ SMOG obogatila je rječnik da bi označila otrovnu smjesu u zraku. Nedavna historija o zagađenju zraka daje nam žalosne primjere. Ilustracije radi spomenut ćemo decembar 1930. godine kad je velika koncentracija SMOGA uništila 60 ljudi u industrijskoj dolini MEUSE u Belgiji. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 48 <-- 48 --> PDF |
U Donori, u Pensilvaniji, u oktobru 1948, velika koncentracija »SMOGA« prouzrokovala je bolest respiratornih organa iz koje je rezultiralo 17 mrtvih slučajeva. U Londonu je 1952. umrlo oko 4.000 ljudi od respiratornih teškoća, prouzrokovanih od SMOGA. U najnovije vrijeme zrak je pored tog zagađen radioaktivnim česticama kojih posljedice još i ne slutimo. Sve je to razlog da gradsko stanovništvo traži u slobodno vrijeme zaštitu u prirodi, u šumi na čistom i svježem zraku. U tom pogledu šum?, treba da odigra odgovarajuću ulogu. EVROPSKA PERSPEKTIVA U Evropi se predviđa ovakav tempo porasta stanovništva: Godina Milioni stanovnika 1960. 450,3 1965. 474,3 1970. 496,4 1975. 519,8 1980. 543,8 To znači da će se u vremenu od 1960—1980. stanovništvo Evrope povećati za 93,5 ili okruglo za 100 miliona ljudi. Uz pretpostavku takvog trenda povećavanja pučanstva, može se računati da će se evropsko stanovništvo podvostručiti za vrijeme jednog stoljeća. Sto se tiče porasta nacionalnog dohotka predviđa se prosječni godišnji prirast od 4,3% u vremenu od 1960—1970. godine. U tabeli 2. prikazana je potrošnja drva u Evropi u vremenu od 1950—1965. razlučena na drvo za industrijsku preradu i ogrjev. Iz te tabele se vidi da je u toku 15 godina, tj. od 1950—1965. potrošnja šumskih produkata za industrijsku proizvodnju porasla za 112 miliona m3 ili za 63%. U istom vremenu potrošnja ogrjeva je pala za oko 20 miliona m3, prema tome je sveukupna potrošnja drva porasla u toku 15 godina za 86 miliona m3 ili za oko 30% TABELA 2 Godina Drvo za industrijsku preradu Ogrjev Ukupno milioni m3 1950. 178 120 298 1955. 213 104 317 1960. 246 107 353 1965. 290 94 384 Postavlja se pitanje kakva će biti potrošnja drva narednih 15 godina, tj. od 1965—1980. godine? Imajući pred očima trend potrošnje drva u prošlih 15 godina i trendove porasta stanovništva i nacionalnog dohotka u Evropi, navode se ovdje između različitih mogućnosti tri vjerojatne trend-linije o potrošnji šumskih produkata za industrijsku proizvodnju — visoka (a), srednja (b), niska (c). To je prikazano u tabeli 3. TABELA 3 Godina milioni m3 s korom a b 1970. 330 326 324 1975. 382 371 359 1980. 437 421 398 246 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Smatra se da bi potrošnja šumskih produkata u Evropi u 1980. godini mogla biti za 5% veća ili manja od srednje projekcije (b). To znači, da se može računati s porastom potrošnje šumskih produkata za industrijsku preradu u Evropi u iznosu od 131 miliona m3 u vremenu od 1965—1980. godine ili u po~ stotnom iznosu od 45%. Razumljivo je da su trendovi potrošnje različiti za pojedine Sortimente. U tom pogledu je zanimljiva tabela 4, u kojoj su prikazani podaci o potrošnji produkata u Evropi u toku 1950—1965. kao i podaci o projekcijama te potrošnje za vrijeme od 1970—1980. s obzirom na tri grupe šumskih produkata: A = trupci za piljenje i furnir B = drvo za celulozu, papir i ploče C = rudno drvo i ostalo TABELA 4 odina A B C A + B + C milioni m3 1950. 103 37 38 178 1955. 122 53 38 213 1960. 137 74 35 246 1965. 157 105 28 290 1970. 164 138 24 326 1975. 173 178 20 371 1980. 178 227 16 421 Iz te tabele se vidi da je potrošnja drva za pilansku i furnirsku preradu porasla za 54 miliona m3 ili za 52% u vremenu od 1950—1965. U istom vremenu porasla je potrošnja drva za celulozu, papir i ploče za 68 miliona m3. Kontrast između postotka porasta potrošnje drva za pilansku i furnirsku preradu i ostalih produkata bit će još jače naglašen u vremenu od 1965—1980. Prema izrađenoj projekciji procjenjuje se porast potrošnje drva za pilansku i furnirsku preradu za 21 milion m3 ili za 13% u vremenu od 1965—1980.; u istom će vremenu porasti potrošnja drva za celulozu, papir i ploče za 122 miliona m3 ili za 116´%. Što se tiče rudnog drva i ostalih šumskih produkata, predviđa se osjetljivi pad potrošnje od 12 miliona m3 u vremenu od 1965—1980. Za podmirenje svojih potreba Evropa crpe sirovine iz evropskih šuma, iz nasada stabala izvan šuma kao i iz otpadaka drvne industrije. Manjak se pokriva uvozom. Kao primjer za to spominjemo godinu 1965, u kojoj je potrošeno 290 miliona m3 drva za industrijsku preradu i to kako slijedi: — prosječno u evropskim šumama 237 miliona m3 — iskorišćeno je otpadaka 21 milion m3 — uvezeno je u Evropu 32 miliona m3 Ukupno: 290 miliona m3 Računa se da će se manjak od 32 miliona m3 na šumskim produktima povećati kako je prikazano u tabeli 5. Iz te tabele se vidi da bi spomenuti manjak u 1980. godini dosegnuo iznos od 56 miliona m3. U 1965. godini manjak od 32 miliona m3 podmiren je uvozom četinjača iz Sovjetskog Saveza i liščara iz nekih tropskih zemalja. Što se tiče ogrjevnog drva predviđa se osjetljivo opadanje potrošnje. (Vidi tabelu 6). 247 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 50 <-- 50 --> PDF |
TABELA 5 TABELA 6 Godina milioni m3 Godina milioni ma 1965. 32 1965. 94 1970. 38 1970. 85 1975. 46 1975. 78 1980. 56 1980. 70 Uzimajući u obzir ukupnu potrošnju, evo prognoze potrošnje drva za Evropu: — 411 miliona m3 u 1970. godini — 449 miliona m3 u 1975. godini — 491 miliona m3 u 1980. godini Iz toga slijedi da će za 15 godina Evropa trošiti oko 100 miliona m? drvne mase više nego je trošila 1965. godine. Kako podmiriti povećanu potrošnju drva u Evropi? Kakva je situacija sirovinske baze u Evropi? Prema statističkim podacima Evropske ekonomske Komisije i Evropske Komisije za šume FAO šumska površina u Evropi se povećala za oko 10´% u vremenu od 1950—1965. godine. U istom vremenu povećao se drvni fond za oko 10% kako je to naznačeno u tabeli 7. TABELA 7 Godina Površine šuma Drvna zaliha Prirast milioni ha milioni ms bez kore 1950. 150,5 11360 331,0 1960. 153,0 11405 348,7 1965. 166,4 11900 366,2 Povećanje površine evropskih šuma u iznosu od 16 miliona ha u vremenu od 1950—1965. pripisuje se u prvom redu intenzivnom pošumljavanju u nekim zemljama kao npr. u Španiji, Engleskoj i drugdje. No povećanje drvne mase i prirasta može se pripisati također i poboljšanju statističkih metoda. Bilo kako bilo, povećanje prirasta od 35 miliona m3 od 1950—1965. zaostaje za porastom potrošnje koja za to isto vrijeme u Evropi iznosi 86 miliona m3. Premda se po~ daći o prirastu moraju uzeti s rezervom, ipak nam pokazuju da je potrošnja drva u Evropi veća od prirasta. Prema tome će osnivanje novih sirovinskih baza u formi šumskih kultura i plantaža imati svoj smisao. Dakako da ni uvoz sirovina iz ostalih dijelova svijeta neće izostati. No ne treba podcijeniti niti modernu industriju koja će potpunije iskoristiti sirovinu i upotrijebiti dobar dio otpadaka. No pored toga ne treba zaboraviti da indirektne koristi evropskih šuma sve više dolaze do izražaja. Sve veći broj šuma u Evropi poprima rekreativni, estetski i zaštitni karakter te se čuju glasovi da će u budućnosti evropske šume u većini slučajeva promijeniti svoju ulogu, tj. da će mnoge sadašnje privredne šume postati rekreativni, turistički i zaštitni objekti. U industrijskoj ekspanziji Evrope indirektne koristi mnogih evropskih šuma danas već premašuju vrijednost koja se dobiva od prirasta drvne mase tih šuma. To naročito dolazi do izražaja u okolici industrijskih aglomeracija gdje se djelovanje šume pokazalo vrlo korisno za reguliranje režima voda i vodotoka, za održavanje čistoće zraka i svježine zraka, za smanjivanje radioaktivnih taloženja itd. Prema tome jedan dio dosadašnjeg tradicionalnog uređivanja šuma morat će se preorjentirati u estetsko i rekreativno uređivanje. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 51 <-- 51 --> PDF |
JUGOSLAVENSKA PERSPEKTIVA Kakva je situacija u Jugoslaviji, koja je prema nekim novijim studijama svrstana s Austrijom i Švicarskom u regiju Centralne Evrope? Porast stanovništva u Jugoslaviji u procentualnom iznosu nešto je veći od evropskih prosjeka. U tabeli 8 navedena je prognoza broja stanovnika u Jugoslaviji u pojedinim godinama od 1967—1977. TABELA 8 Godina u hiljadama Godina u hiljadama 1967. 19 958 1973. 21289 1968. 20186 1974. 21498 1969. 20 416 1975. 21 709 1970. 20 648 1976. 21 920 1971. 20 881 1977. 22 132 1972. 21084 Što se tiče nacionalnog dohotka on je također u Jugoslaviji u stalnom porastu. Prema tome je jasno da će i Jugoslavija — kao evropska zemlja — sli" jediti evropski trend potrošnje drva za industrijsku preradu. Jasno je da će se i od jugoslavenskih šuma tražiti da u budućnosti pokrivaju sve veće potrebe na drvu za industrijsku preradu. To naročito vrijedi za potrošnju drva za celulozu i papir. Kako pripadamo među zemlje s vrlo malenom potrošnjom papira, može se pretpostaviti da će porast potrošnje papira u Jugoslaviji slijediti u najmanju ruku tok svjetskog godišnjeg porasta od 4,7%. Jugoslavija učestvuje u evropskom stanovništvu s nekih 5%. Što se tiče šuma, naša zemlja participira u šumskoj površini Evrope također s oko 5%. (Ukupna površina šuma u Jugoslaviji iznosi 8,831.000 ha). U drvnom fondu Evrope — kao i u godišnjoj sječi — učešće naše zemlje iznosi oko 7%. No dok je evropski prosjek za drvni fond oko 75 m3/ha, analogni jugoslavenski prosjek je znatno veći, jer prelazi brojku od 100 m´Vha. U pogledu potrošnje drva po stanovniku Jugoslavija također premašuje evropski prosjek od 0,8 m3. U Jugoslaviji se godišnje sjeklo u prosjeku oko 23 miliona m3 brutto mase u vremenu od 1947—1965. godine. Ako usporedimo evropske zemlje s obzirom na opseg godišnje sječe, onda se Jugoslavija nalazi na četvrtom mjestu i tako predstavlja u Evropi značajnu zemlju u šumarstvu i drvnoj industriji. Nema sumnje da će i naša zemlja neminovno slijediti tokove razvoja šumarstva i drvne industrije koji su ovdje izneseni u svjetskim i evropskim razmjerima. U vezi s time Savezna privredna Komora, Savjet za šumarstvo i drvnu industriju izradio je prijedlog »Projekcije razvoja šumarstva i drvne industrije od 1966—1985. godine«. Taj je prijedlog sažet u tabeli br. 9 s obzirom na šu~ marstvo. U toj tabeli su navedeni podaci o društveno-organiziranoj proizvodnji u 1965., 1975. i 1985 godini u SFRJ. Prema tome će samo u društveno-organiziranoj proizvodnji biti potrebna ova brutto drvna masa: 19,3 miliona u 1975. godini 26,9 miliona u 1985. godini Iz toga slijedi da bi Jugoslavija trošila za 20 godina 2 puta veću količinu drvne mase. To znači da će se i u neposrednoj budućnosti tražiti od jugoslavenskih šuma mnogo veći prihodi pa prema tome i veća aktivnost što će tim šumama dati još veće značenje nego što ga imaju danas. Danas je općenito priznata velika uloga |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 52 <-- 52 --> PDF |
šume ne samo u proizvodnji drva nego u lovstvu, poljoprivredi, turizmu a naročito u elektroprivredi i industriji, jer šuma regulira tokove voda, sprečava eroziju, poplave i bujice i tako poboljšava efikasnost vodenih izvora za gotovo sve ljudske aktivnosti od kojih spominjemo samo neke, kao što su navodnjavanje, kućna potrošnja vode, industrija, hidroelektrični radovi itd. Moderni gradovi i industrija trebaju svakog dana goleme količine vode, no čovjek je rijetko kada svjestan kako velik udio imaju šume u tom kompliciranom procesu koji osigurava redovnu opskrbu vodom. Pored toga mnoge šume u Jugoslaviji iz dana u dan poprimaju novu funkciju kao što je rekreacija, tur´zam, sport itd., što je uvjetovano industrijskom ekspanzijom naše zemlje i naglim povećanjem gradskog stanovništva. Sve u svemu, na koncu možemo reći da će Jugoslavija u najmanju ruku slijediti trend svjetskog i evropskog razvoja šumarstva i drvne industrije a to znači da će u slijedećoj periodi od 20 godina šume i šumarstvo odigrati važnu ulogu u daljnjem ekonomskom razvoju naše zemlje. TABELA 9 u 000 m3 Red. br. Naimenovanje In d e k s Stopa rast; 1 1965. 2 1975. 3 1985. 4 1975/65. 5 1985/65. 6 1965-1985 7 A. INDUSTR. TEHN. DRVO 8.147 11.659 18.730 143,1 230,0 4,28 I. Industrijsko drvo 7.200 10.592 17.460 147,1 242,5 4,56 1. Drv o za m e h. pr e r. 4.823 6.198 8.073 128,5 167,2 2,60 Trupci za— hrasta rezanje 390 489 614 125,5 157,4 2,30 — bukve 1.411 1.898 2.546 134,5 180,6 3,00 — četinara 2.211 2.620 3.120 118,4 141,2 1,70 Trupci FLS (syi) Trupci za rez. ostat. Ost. drvo za meh. prer. 413 272 126 555 487 149 743 875 175 134,5 179,1 118,4 180,0 321,5 139,0 3,00 6,00 1,70 2. Drvozahemij . Celuloz. drvo čet. pr. 2.377 842 4.394 1.108 9.387 1.453 198,5 131,6 394,0 172,5 7,10 2,70 Celul. drvo bukve 971 2.588 6.859 266,5 707,0 10,30 Celul. drvo ost. liš. 312 542 945 174,0 302,6 5,70 Taninsko drvo 119 83 58 70,1 48,7 —3,50 DrvoDrvo za za destilaciju drveni ugalj 76 57 73 — 72 — 97,1 — 94,5 — —0,30 — II. Tehničko drvo 947 1.067 1.270 116,0 134,1 1,50 Jamsko drvo četinara 300 279 264 93,2 88,0 —0,70 Jamsko drvo liščara 318 428 581 134,5 182,6 3,00 Stubovi za vodove 98 76 60 78,4 61,2 —2,40 Oblovina za tes. prag. Tesano i cjepano drvo Ostala obla građa 86 22 123 134 16 134 206 13 146 156,0 76,9 109,4 239,0 59,2 118,6 4,50 —2,60 0,90 B. OGREVNO DRVO 3.551 3.767 3.985 106,1 112,3 0,60 A + B ukupno neto masa od toga: meki lišč. Bruto masa četin. Bruto masa ost. lišč. 11.698 483 4.289 9.042 15.426 977 5.186 12.998 22.715 1.995 6.076 18.514 131,9 202,3 119,5 143,7 193,5 413,0 141,6 204,6 3,4 7,3 1,8 3,6 Bruto masa mek. lišč. 568 1.149 2.347 202,3 413,0 7,3 Svega bruto masa 13.899 19.333 26.937 139,1 193,5 3,4 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 53 <-- 53 --> PDF |
PERSPEKTIVA SR HRVATSKE Kakva je situacija u SR Hrvatskoj s obzirom na šumsku proizvodnju u pro" teklih 5 godina? Kretanje šumske proizvodnje u eksploataciji po grupama važnijih proizvoda u toj republici prikazano je u tabeli 10. TABELA 10 3 u 000 mGrupa proizvoda 1965 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. Ukupna proizvodnja — trupci za pilj. — celulozno drvo 3.623 1.166 505 3.443 1.099 473 3.030 1.258 357 3.016 1.175 436 3.020 1.160 410 3.075 1.180 430 — rudno drvo 270 261 183 175 220 220 — ogrjevno drvo 1.370 1.201 953 970 950 970 Iz tih podataka vidimo da je kretanje šumske proizvodnje u eksploataciji opadalo u spomenutoj periodi te predviđeni plan nije ostvaren niti u globalu niti za pojedine proizvode. Proizvodnja trupaca za piljenje je doduše održana na gotovo istom nivou no svi ostali proizvodi su u opadanju. Najviše je podbačen plan u celuloznom drvu. To je imalo svoju reperkusiju na šumsko-uzgojne radove pa je ukupno pošumljavanje izvedeno samo s indeksom (1970/1965) 117,6 umjesto sa 161,3; melioracija šuma s indeksom 76,2 umjesto sa 118,1 i njega šuma s indeksom 100 umjesto s 137,2. Potpuno je podbacilo podizanje plantaža topola i introdukcija. Tako su plantaže podignute s indeksom 35,5 umjesto sa 200,0 a introdukcija sa 18,9 umjesto 217,4. Izvoz šumskih sortimana nije se kretao prema predviđenoj strukturi, niti je ostvaren po predviđenoj stopi (0,6) nego je za 1,6 poena niži (stopa —0,2). Prema tome treba istaći da je osobito podbacio izvoz ogrjevnog, a i celuloznog drveta, dok je došlo do znatnog povećanja izvoza oblog neobrađenog drveta (rudnog i trupaca za piljenje nižih klasa). Izvoz ljekovitog bilja je porastao s većim indeksom (144,5) od planiranog (130,0) tako da je ukupni izvoz šumskih proizvoda (drvo + lov + ljekovito bilje) porastao za 3 poena iznad očekivanog po srednjoročnom planu 1966—1970. godine. Investiciona ulaganja se nisu ostvarila niti po opsegu niti po predviđenoj strukturi. Integraciona kretanja u toj oblasti nisu bila pokretana sve dok nije donesena odluka Izvršnog vijeća u 1969. godini o obaveznom formiranju novih šunr sko-privrednih područja. Razvoj drvne industrije u 5-godišnjoj periodi, tj. u vremenu od 1965—1970. prikazan je u tabeli 11 u kojoj je proizvodnja u 1965. godini označena sa 100. TABELA 11 Grupa proizvoda 1964. 1965. 1966. 1967. 1968. 1969. 1970. Ostvarena proizvodnja u god. Ocjena Drvna ind. ukupno 94,6 100,0 102,3 99,2 100,8 109,2 117,0 — rezana građa 95,4 100,0 112,2 106,7 106,7 103,7 106,5 — furnir i ploče 90,9 100,0 97,6 84,1 65,8 79,3 88,4 — finalna industr. 94,4 100,0 97,7 97,7 103,6 120,7 129,7 — namještaj 95,4 100,0 94,0 92,0 97,7 111,2 125,8 — grad. stolarija 81,8 100,0 104,4 104,8 137,7 155,7 162,0 — parket 102,1 100,0 102,1 98,6 124,5 128,2 133,4 — kemijska prerada 104,0 100,0 110,7 93,9 93,9 94,2 96,2 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Iz tabele 11 vidimo da je proizvodnja drvne industrije (1965—1970.) — uzevši u globalu — uglavnom stagnirala s neznatnim porastom u posljednjim godinama. Predviđeni plan razvoja drvne industrije nije ostvaren. Što više, proizvodnja se odvijala u gotovo svim grupacijama suprotno od očekivanog razvoja po srednjoročnom planu 1965—1970. godine. Tako, npr. u grupaciji furnira i ploča bilo je srednjoročnim planom predviđeno povećanje proizvodnje u 1970. godini s indeksom 144,2 dok će se proizvodnja ostvariti s indeksom oko 88,4. Iz ovih podataka jasno vidimo da niti šumarstvo niti drvna industrija nisu slijedili trendove svjetskog i evropskog razvoja te nisu ostvarili predviđeni plan razvoja u proteklih 5 godina. Tome ima više razloga među kojima se spominju slaba organizacija i tehnička zaostalost obiju grana koje se moraju unaprijediti da bi zadovoljile društvene potrebe zajednice, tj. da bi ispunile plan razvoja šumarstva i drvne industrije u slijedećih 5 godina, tj. u vremenu od 1970—1975. godine. A kakav je plan razvoja šumarstva za slijedeću 5_godišnju periodu od 1970—1975. Prikazat ćemo prijedlog toga plana u tabeli 12. TABLETA 12 u 000 m3 Važniji proizvodi Ocj ena Plan Indeks 1968. 1970. 1975. 1975/1970. 1. Ukupna proizvod. 3.016 3.090 3.211 103,9 2. Trupci za piljen. 1.175 1.180 1.215 103.0 3. Trupci za furnir i Iju štenje 151 175 190 108,6 4. Celulozno i ost. dr. za kemij. prer adu 477 470 560 119,1 5. Rudno drvo 175 220 230 104,5 6. Ogrjevno drvo 970 970 971 100,0 Iz tabele 12 se vidi da prijedlog plana razvoja šumarstva za slijedećih 5 godina nije jako ambiciozan te da u svom globalu ne predstavlja neko izrazitije povećanje. Ono je predviđeno jedino za celulozno drvo kao i za drvo za kemijsku preradu. Imajući pred očima svjetske, evropske i jugoslavenske trendove potrošnje drva mislim da je prijedlog razvoja šumarstva Hrvatske skroman te smatram da bi u 1975. godini mogao doseći iznos od 3,5 miliona m3 a možda i više. Što se tiče šumsko-kulturnih radova prijedlog 5-godišnjeg plana (1970— 1975) prikazan je u tabeli 13. TABELA 13 u ha Vrsta radova Indeks 1968. 1969. 1970. 1975. 1975./70. Pošumljavanje ukupno 7.077 5.900 6.500 6.800 104,6 — redovno pošumljavanje 4.789 4.250 4.700 4.500 96,1 — plantaže i intenzivne kulture 2.288 1.650 1.750 2.300 131,4 u tome: — plan. i intenz. kul. top. 1.508 900 1.000 1.500 150,0 Njega šume 20.438 20.500 24.500 24.500 100,0 Melioracija šuma 3.487 3.500 3.500 4.000 114,3 Introdukcija 505 550 1.550 1.000 181,8 Prijedlog plana šumsko-kulturnih radova čini mi se također skroman. Prijedlog plana razvoja drvne industrije prikazan je u tabeli 14. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 55 <-- 55 --> PDF |
TABELA 14 Grupa važnijih proizvoda Drvna industrija ukupno — piljena građa — furnir i ploče — namještaj — grad. stolarija i parket — kemijska prerada drveta Indeks Stopa rasta 1975/1970. 1971/1975. 148,9 8,2 102,7 0,5 168,3 11,0 189,5 13,6 126,4 4,8 131,1 5,5 I ovaj prijedlog plana razvoja drvne industrije nije ambiciozan. To smatram zbog toga što projekcija razvoja u SR Hrvatskoj predviđa mogućnost da se u narednih 15 godina društveni proizvod po stanovniku poveća za više od 2,5 puta, tj. od oko 800 na više od 2.100 dolara. A kako postoji pozitivna korelacija između porasta nacionalnog dohotka i potrošnje drva za industrijsku potrošnju, jasno je, da bi stopa rasta prikazana u tabeli 14 trebala da bude veća. Predviđeni razvoj drvne industrije ovisi u prvom redu o organizacionom sređivanju, te bržem i jačem međusobnom povezivanju. Materijalna osnova razjedinjenih i samostalnih organizacija ne predstavlja polaznu osnovu koja bi mogla garantirati kvalitetni napredak i stimulat;vnije nagrađivanje. Sitna pro" izvodnja, pomanjkanje dugoročnih programa razvoja, neorganizirana podjela rada, nekompleksno rješavanje investicione izgradnje, te nedovoljno stimuliranje izvoza, su problemi koji sprečavaju brži razvoj ove industrijske grane. Predviđeni razvoj do 1975. godine pretpostavio je, da se ti problemi unutar i između poduzeća, moraju prvenstveno riješiti i traži stvaranje takvih privrednih organizacija koje bi širom podjelom rada, primjenom suvremene tehnologije i užom specijalizacijom bile nosioci razvojnog programa na jednom širem području. U proizvodnji celuloze i papira osjeća se veliki tempo porasta. Primjera radi spominjemo da se u Jugoslaviji od 1939—1968. godine proizvodnja vlakanaca povećala od 38.000 na 494.000 tona a proizvodnja papira od 35.000 na 467.000 tona. Pa ipak ta industrija u našoj zemlji zaostaje za svjetskim i evropskim dostignućima. No uz sve teškoće zacrtani plan razvoja industrije celuloze i papira u SRH za periodu 1966—1970. nije podbačen u globalu, iako je u toj industriji bilo teškoća zbog rekonstrukcije pojedinih kapaciteta. Plan razvoja te industrije za preradu 1970—1975. prikazan je u tabeli 15. TABELA 15 u tonama Grupacija Proizvodnja vlakanaca Proizvodnja papira i kartona Prerada papira 1970. 60.700 105.000 180.000 1975. 169.100 260.800 260.000 Svega : 345.700 689.900 Takovu ocjenu proizvodnje između ostalih faktora, omogućuje i predviđeno povećanje potrošnje po glavi stanovnika od 24 kg u 1968. na oko 40 kg u 1975. godini. S takvom bi potrošnjom Jugoslavija bila u 1975. godini na nivou Italije i ČSR-a 1964. godine, odnosno ispod prosjeka potrošnje Evrope u 1966. godini (52,1 kg). Iz svega što je ovdje izneseno, jasno slijedi da razvoj šumarstva i drvne industrije u SR Hrvatskoj ne slijedi ritam svjetskog i evropskog razvoja. Raz~ |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 56 <-- 56 --> PDF |
lozi za to su raznovrsni i nema sumnje da i obrazovanje kadrova ima u tome svoj udio. Zato smatram da su obrazovne potrebe danas još veće nego prije no ne više u kvantitativnom nego u kvalitetnom pogledu ili još tačnije rečeno u pogledu specijalizacije i usavršavanja. Zagrebački šumarski fakultet sagledao je taj problem pa je u najnovije vrijeme uveo postdiplomsku nastavu koja se organizira u tri smjera: 1. magisterski studij za znanstveno usavršavanje, 2. magisterski studij za specijalizaciju i 3. postdiplomska nastava za stručno usavršavanje. Ta postdiplomska nastava na Zagrebačkom šumarskom fakultetu uspješno se odvija. Dakako, da naše šumarstvo i drvna industrija SR Hrvatske još ne osjeća korist od tih kadrova, jer su prvi magistri Zagrebačkog šumarskog fakulteta tek nedavno proizvedeni. Što se tiče redovite nastave koja se odnosi na obrazovanje visokoškolskih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji upravo je u toku reforma nastavnih planova i programa koji će se modernizirati i uskladiti sa suvremenim stanjem znanosti i praktičnih dostignuća u šumarstvu i drvnoj industriji. Prema tome obrazovna politika Zagrebačkog šumarskog fakulteta mogla bi se zacrtati ovako: Razvijati i još više pojačati postdiplomsku nastavu za diplomirane inženjere šumarstva i drvne industrije; modernizirati, reorganizirati i unaprijediti postojeću redovitu nastavu. U pogledu postdiplomske nastave razviti djelatnost na federalnom, evropskom i svjetskom nivou uključujući u tu nastavu najistaknutije specijaliste i znanstvene radnike iz sektora šumarstva i drvne industrije. U pogledu redovite nastave izvršiti temeljitu reorganizaciju imajući pred očima promijenjenu ulogu i funkciju šuma i drvne industrije. Naravno da će obrazovne ustanove za to trebati mnogo veća sredstva za povećanje i proširenje laboratorija, radionica, biblioteka, instrumentarije i slično. Danas postoje mogućnosti, da se Novim Zakonom o financiranju riješe ti problemi, jer će sami proizvođači putem svojih predstavnika, dakle, u duhu sa" moupravljanja moći da unaprijede razvoj onakvog obrazovanja kakvo je danas našem društvu potrebno. U tom smjeru očekujemo u procesu obrazovanja kadrova novu pozitivnu etapu našeg razvoja. LITERATURA 1. Wood : World trends and prospects, Unasylva, vol. 20 (1—2), Rome 1966. 2. Iva r Samset : Trends in forestry and their challenge to research, Unasylva, vol. 22, Rome 1968. 3. Interim review of the projections made in the FAO (Ece study »European timber and prospects«), 1950—1975, Genova 1968. 4. Glesinge r E.: The role of forestry in world economic development, Proceedings fifth world forestry congress, 1960. 5. Statistički godišnjak SFRJ, Beograd 1967. 6. Prijedlog projekcije razvoja šumarstva i drvne industrije od 1966—1985. godine, Savezna Privredna Komora, Beograd, oktobra 1969. 7. Raymon d F. Dasmann : Environmental conservation, Washington 1968. 8. De V a i s s i e r e J.: Politique forestiere et utilisation des terres en Europe (sauf URSS). Proceedings fifths world forestry Congress, 1960. 9. World Demand for Paper to 1975, FAO, Rome 1961. 10. SRH — Republički Zavod za planiranje: Pripremni materijal za izradu društvenog plana razvoja SR Hrvatske za period 1971—1975. godine, Informator, Zagreb, 1970. br. 4—5. 11. SRH — Republički Zavod za planiranje: Pripremni materijal za izradu društvenog plana razvoja SR Hrvatske za period od 1971—1975. godine, Informator, Zagreb 1970. br. 6. |