DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 46 <-- 46 --> PDF |
ogrjevno drvo dok za industrijsko drvo vrijedi upravo obrnuto, te se za neke Sortimente — kao npr. celulozno drvo — može reći da je krivulja porasta potrošnje tog drva paralelna s krivuljom porasta nacionalnog dohotka. Na temelju podataka o dosadašnjoj potrošnji drva u zavisnosti od navedenih pokazatelja može se metodom projiciranja doći do trendova buduće potrošnje i na taj način odrediti funkcija šume i drvne industrije u slijedećoj periodi. Analizirat ćemo kako to izgleda za svijet u cjelini, kako je to u Evropi a kako u Jugoslaviji, te konačno kakva je perspektiva u SR Hrvatskoj. SVJETSKA PERSPEKTIVA Ritam Svjetske demografske ekspanzije je spektakularan. U 1930. godini bilo je na svijetu oko 2 milijarde ljudi. U 1950. ta se brojka popela na dvije i pola milijarde, tako da je svijet već u 1960. imao skoro 3 milijarde ljudi. Ako se taj ritam porasta pučanstva nastavi, možemo računati da će u 1975. na svijetu biti blizu 4 milijarde ljudi dok bi se na koncu ovog stoljeća ta brojka povećala na 6 milijardi. U tom ritmu demografske ekspanzije veliki udio imaju zemlje u razvoju, gdje se može očekivati da će se porast pučanstva zbog naglog pada postotka mortaliteta nastaviti. Stoga je opravdana prognoza da će stanovništvo zemalja u razvoju brojiti oko 3 milijarde u 1975. a oko 4,5 milijarde u 2.000 godini. To je prikazano u tabeli 1 TABELA 1 Regije svijeta 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1975. 2.000 Miliona stanovnika razvijene zemlje 662 742 801 834 947 1097 1388 zemlje u razvoju 1201 1328 1494 1683 2043 2810 4577 Ukupno: 1863 2070 2295 2517 2990 3907 5965 U gotovo svim zemljama svijeta nacionalni dohodak stalno raste. U mnogim razvijenim zemljama porast nacionalnog dohotka u apsolutnom iznosu daleko nadmašuje porast tog dohotka u nerazvijenim zemljama. Na taj se način još više povećavaju razlike između razvijenih i nerazvijenih zemalja. Bilo kako bilo, porast stanovništva imat će svoju reperkusiju na potrošnju drva s jedne strane, dok će porast nacionalnog dohotka zahtijevati dodatnu po~ trošnju drva za industrijsku preradu. To je danas nedvojbena činjenica. U 1961. godini potrošnja drva za industrijsku preradu iznosila je oko 1,043 miliona m3 a potrošnja ogrjeva oko 1.088 m3 što ukupno iznosi oko 2,13 milijarde m3. Bazirajući se na trendovima porasta stanovništva, kretanja nacionalnog dohotka, cijena i ostalih faktora Organizacija FAO Ujedinjenih Nacija došla je metodom projiciranja do zaključka da će u 1975. godini potrošnja drva za industrijsku preradu iznositi oko 1.490 miliona m3 a potrošnja ogrjeva oko 1.199 miliona m3 što je ukupno oko 2,69 milijardi m3. To znači da bi u 1975. godini svijet trošio za 560 miliona ms odnosno za 25°/o viSe nego 1961. godine! Takav trend potrošnje drva značio bi potrošnju oko 0,7 m3 po stanovniku, što se može smatrati kao nužna količina drvne mase za podmirenje potreba čovjeka. Dakako, da će se struktura potrošnje drva za industrijsku potrebu promijeniti. Imajući pred očima dosadašnji trend potrošnje, možemo reći da je stopa porasta potrošnje drva za celulozu i papir na prvom mjestu dok je potrošnja pragovske oblovine, pilota, stupova itd. na posljednjem. Jasno je da se |