DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 47 <-- 47 --> PDF |
ne bi smjeli čvrsto vezati uz te brojke, no ipak je prilično sigurno, da je svjetska potražnja za drvom i drvnim produktima u stalnom porastu bez obzira na moguću zamjenu drugim artiklima. A kakvo je stanje šuma koje bi trebalo da podmire potrebe čovječanstva za drvom? Na svijetu ima oko 4.229 miliona ha šuma ili okruglo oko 4,2 milijarde ha što je oko 32;U/o od ukupne površine tla na zemlji. Od toga otpada na Sovjetski Savez 26´%, na Južnu Ameriku 22%, na Afriku 17%, na Sjevernu Ameriku 10%, na Aziju 12%, na Evropu 3%, na Pacifičku regiju 2´% i na Centralnu Ameriku 2%. Od 4,2 milijarde ha šuma na svijetu samo oko 1 milijardu ha šuma je uređeno. U suhim tropskim šumama kao i u velikom dijelu Mediterana drvna zaliha po hektaru je neznatna. Sjeverna Afrika, Bliski Istok, veći dio južne Azije i Kina su regije s vrlo malom sirovinskom bazom, premda tamo živi jedna trećina cjelokupnog stanovništva svijeta. U tim regijama došle su do izražaja umjetno podignute šume ili takozvane »Man — made forets«, koje su rezultat intenzivne sadnje, pripreme tla, fertilizacije, navodnjavanja i ostalih agrotehničkih mjera. Ta je tehnika dalje nadopunjena križanjem i oplemenjivanjem pojedinih vrsta koje su otporne na određene štetnike a koje brzo rastu i istovremeno daju velike prihode odlične kvalitete. U tom pogledu eukaliptus je odigrao važnu ulogu. Samo u Latinskoj Americi ima ga oko 900.000 ha gdje računaju s 20 do 30 m3 prosječnog godišnjeg prirasta. U Novoj Zelandiji zasađeno je preko pola milijuna ha borovih kultura, uglavnom s monterejskim borom (Pinus radiata). Južna Afrika, Ćile i Nova Zelandija danas već uvelike koriste prihode svojih borovih plantaža. Analogno tome u Evropi se javio pokret »topolarstva« na čelu s Italijom koja svojim topolovim plantažama podmiruje 40% svojih potreba za industrijskim drvom. No dok brzo rastući borovi, eukalipti i topole pružaju uglavnom uz ogrjev samo jedan određeni postotak drva za industrijsku preradu, dotle tikovina predstavlja drvo veće kvalitete. U Indoneziji i Burmi danas već ima oko 1 milion hektara plantaža tikovine. Kako vidimo porast pučanstva i porast nacionalnog dohotka po glavi ima svoju očitu reperkusiju na povećanje potrošnje drva za industrijsku preradu pa prema tome utječe i na razvoj šumarstva i drvne industrije u tom smjeru. Jasno je, dakle, da će osnovna funkcija šume — produkcija kvalitetne drvne mase — još više doći do izražaja u budućnosti. Ali ne samo to! I ostale funkcije šume kao što su zaštitna, estetska, rekreativna i si. dolaze svaki dan sve više do izražaja. Zašto? Zato što ne samo da se stanovništvo svijeta tako rapid- no razmnožava i što se nacionalni dohodak po glavi stalno povećava nego se mijenja struktura stanovništva. Postoji stalna tendencija opadanja ruralnog stanovništva u prilog gradskog pučanstva. U Jugoslaviji se poljoprivredno stanovništvo smanjilo u kratkom vremenu od 75% na 50%. U SAD-u u periodu od 1910—1960. stanovništvo se podvostručilo, no gradsko stanovništvo se potrostručilo. U tom istom vremenskom razmaku npr. broj stanovništva Los Angelosa se povećalo 8 puta. Gradovi, industrijski i trgovački centri se gigantski povećavaju tako da se u velikim aglomeracijama osjeća naglo zagađenje zraka. Jedna nova riječ SMOG obogatila je rječnik da bi označila otrovnu smjesu u zraku. Nedavna historija o zagađenju zraka daje nam žalosne primjere. Ilustracije radi spomenut ćemo decembar 1930. godine kad je velika koncentracija SMOGA uništila 60 ljudi u industrijskoj dolini MEUSE u Belgiji. |