DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 50 <-- 50 --> PDF |
TABELA 5 TABELA 6 Godina milioni m3 Godina milioni ma 1965. 32 1965. 94 1970. 38 1970. 85 1975. 46 1975. 78 1980. 56 1980. 70 Uzimajući u obzir ukupnu potrošnju, evo prognoze potrošnje drva za Evropu: — 411 miliona m3 u 1970. godini — 449 miliona m3 u 1975. godini — 491 miliona m3 u 1980. godini Iz toga slijedi da će za 15 godina Evropa trošiti oko 100 miliona m? drvne mase više nego je trošila 1965. godine. Kako podmiriti povećanu potrošnju drva u Evropi? Kakva je situacija sirovinske baze u Evropi? Prema statističkim podacima Evropske ekonomske Komisije i Evropske Komisije za šume FAO šumska površina u Evropi se povećala za oko 10´% u vremenu od 1950—1965. godine. U istom vremenu povećao se drvni fond za oko 10% kako je to naznačeno u tabeli 7. TABELA 7 Godina Površine šuma Drvna zaliha Prirast milioni ha milioni ms bez kore 1950. 150,5 11360 331,0 1960. 153,0 11405 348,7 1965. 166,4 11900 366,2 Povećanje površine evropskih šuma u iznosu od 16 miliona ha u vremenu od 1950—1965. pripisuje se u prvom redu intenzivnom pošumljavanju u nekim zemljama kao npr. u Španiji, Engleskoj i drugdje. No povećanje drvne mase i prirasta može se pripisati također i poboljšanju statističkih metoda. Bilo kako bilo, povećanje prirasta od 35 miliona m3 od 1950—1965. zaostaje za porastom potrošnje koja za to isto vrijeme u Evropi iznosi 86 miliona m3. Premda se po~ daći o prirastu moraju uzeti s rezervom, ipak nam pokazuju da je potrošnja drva u Evropi veća od prirasta. Prema tome će osnivanje novih sirovinskih baza u formi šumskih kultura i plantaža imati svoj smisao. Dakako da ni uvoz sirovina iz ostalih dijelova svijeta neće izostati. No ne treba podcijeniti niti modernu industriju koja će potpunije iskoristiti sirovinu i upotrijebiti dobar dio otpadaka. No pored toga ne treba zaboraviti da indirektne koristi evropskih šuma sve više dolaze do izražaja. Sve veći broj šuma u Evropi poprima rekreativni, estetski i zaštitni karakter te se čuju glasovi da će u budućnosti evropske šume u većini slučajeva promijeniti svoju ulogu, tj. da će mnoge sadašnje privredne šume postati rekreativni, turistički i zaštitni objekti. U industrijskoj ekspanziji Evrope indirektne koristi mnogih evropskih šuma danas već premašuju vrijednost koja se dobiva od prirasta drvne mase tih šuma. To naročito dolazi do izražaja u okolici industrijskih aglomeracija gdje se djelovanje šume pokazalo vrlo korisno za reguliranje režima voda i vodotoka, za održavanje čistoće zraka i svježine zraka, za smanjivanje radioaktivnih taloženja itd. Prema tome jedan dio dosadašnjeg tradicionalnog uređivanja šuma morat će se preorjentirati u estetsko i rekreativno uređivanje. |