DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 56 <-- 56 --> PDF |
lozi za to su raznovrsni i nema sumnje da i obrazovanje kadrova ima u tome svoj udio. Zato smatram da su obrazovne potrebe danas još veće nego prije no ne više u kvantitativnom nego u kvalitetnom pogledu ili još tačnije rečeno u pogledu specijalizacije i usavršavanja. Zagrebački šumarski fakultet sagledao je taj problem pa je u najnovije vrijeme uveo postdiplomsku nastavu koja se organizira u tri smjera: 1. magisterski studij za znanstveno usavršavanje, 2. magisterski studij za specijalizaciju i 3. postdiplomska nastava za stručno usavršavanje. Ta postdiplomska nastava na Zagrebačkom šumarskom fakultetu uspješno se odvija. Dakako, da naše šumarstvo i drvna industrija SR Hrvatske još ne osjeća korist od tih kadrova, jer su prvi magistri Zagrebačkog šumarskog fakulteta tek nedavno proizvedeni. Što se tiče redovite nastave koja se odnosi na obrazovanje visokoškolskih kadrova u šumarstvu i drvnoj industriji upravo je u toku reforma nastavnih planova i programa koji će se modernizirati i uskladiti sa suvremenim stanjem znanosti i praktičnih dostignuća u šumarstvu i drvnoj industriji. Prema tome obrazovna politika Zagrebačkog šumarskog fakulteta mogla bi se zacrtati ovako: Razvijati i još više pojačati postdiplomsku nastavu za diplomirane inženjere šumarstva i drvne industrije; modernizirati, reorganizirati i unaprijediti postojeću redovitu nastavu. U pogledu postdiplomske nastave razviti djelatnost na federalnom, evropskom i svjetskom nivou uključujući u tu nastavu najistaknutije specijaliste i znanstvene radnike iz sektora šumarstva i drvne industrije. U pogledu redovite nastave izvršiti temeljitu reorganizaciju imajući pred očima promijenjenu ulogu i funkciju šuma i drvne industrije. Naravno da će obrazovne ustanove za to trebati mnogo veća sredstva za povećanje i proširenje laboratorija, radionica, biblioteka, instrumentarije i slično. Danas postoje mogućnosti, da se Novim Zakonom o financiranju riješe ti problemi, jer će sami proizvođači putem svojih predstavnika, dakle, u duhu sa" moupravljanja moći da unaprijede razvoj onakvog obrazovanja kakvo je danas našem društvu potrebno. U tom smjeru očekujemo u procesu obrazovanja kadrova novu pozitivnu etapu našeg razvoja. LITERATURA 1. Wood : World trends and prospects, Unasylva, vol. 20 (1—2), Rome 1966. 2. Iva r Samset : Trends in forestry and their challenge to research, Unasylva, vol. 22, Rome 1968. 3. Interim review of the projections made in the FAO (Ece study »European timber and prospects«), 1950—1975, Genova 1968. 4. Glesinge r E.: The role of forestry in world economic development, Proceedings fifth world forestry congress, 1960. 5. Statistički godišnjak SFRJ, Beograd 1967. 6. Prijedlog projekcije razvoja šumarstva i drvne industrije od 1966—1985. godine, Savezna Privredna Komora, Beograd, oktobra 1969. 7. Raymon d F. Dasmann : Environmental conservation, Washington 1968. 8. De V a i s s i e r e J.: Politique forestiere et utilisation des terres en Europe (sauf URSS). Proceedings fifths world forestry Congress, 1960. 9. World Demand for Paper to 1975, FAO, Rome 1961. 10. SRH — Republički Zavod za planiranje: Pripremni materijal za izradu društvenog plana razvoja SR Hrvatske za period 1971—1975. godine, Informator, Zagreb, 1970. br. 4—5. 11. SRH — Republički Zavod za planiranje: Pripremni materijal za izradu društvenog plana razvoja SR Hrvatske za period od 1971—1975. godine, Informator, Zagreb 1970. br. 6. |