DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 58 <-- 58 --> PDF |
znanstvenog rada. Neka od pitanja koja su dominirala u toj aktivnosti ZŠFJ bila su: — mjere za podizanje kvalitete studija (režimi studija, izrada općih jugoslavenskih udžbenika, pedagoško obrazovanje nastavnika itd.); — jedinstveni okvirni nastavni plan; — usklađivanje programa nastave III stupnja (specijalizacija, magisterij); — problemi znanstvenog rada na Šumarskim fakultetima; — interfakultetska i interkatedarska suradnja; — važnost i značenje nastavnih pokusnih objekata u procesu nastave i znanstvenog rada. — planiranje kadrova i problemi oko zapošljavanja diplomiranih inženjera šumarstva i drvne industrije. Rad na reformi nastave i njenoj modernizaciji odvijao se uz suradnju studenata, a predsjedništvo ZŠFJ je kooptiralo u svoj sastav i predstavnika Saveza studenata šumarstva i drvne industrije. Aktivnost na interfakulteskoj odnosno interkatedarskoj suradnji odvijala se preko predavanja u okviru redovne nastave, odnosno predavanja u sklopu sekcije udruženja nastavnika i suradnika. Na inicijativu ZŠFJ formirana je komisija pri Saveznoj privrednoj komori za problematiku broja, profila i kvalitete kadrova za šumarstvo i drvnu industriju i odnose obrazovnih institucija i privrede. Komisiju sačinjavaju predstavnik ZŠFJ, Savezne privredne komore, SITŠIDJ, i Zajednice naučno istraživačkih organizacija iz oblasti šumarstva i drvne industrije. Zaključujući svoj izvještaj Tucović, A. naglašava da mnoga važna i nerješena pitanja i započete akcije treba nastaviti i ubrzati njihova rješenja, kako bi se nastava i naučni rad na Šumarskim fakultetima uskladili i zadovoljili potrebe šumarske i drvarske privrede. U diskusiji po izvještaju istaknuta je potreba postojanja ZŠFJ i njenog daljnjeg angažiranja za rješavanje aktuelnih problema na Šumarskim fakultetima a koji su izneseni u izvještaju. Za to treba da se fakulteti čvršće i snažnije povezu preko Zajednice i podrže aktivnosti ZŠFJ, rekao je K o p č i ć, I., a za rješavanje ovih problema potrebna je zajednička aktivnost svih koji čine fakultet radnom zajednicom studenata i nastavnika, istakao je A 1 i k a 1 f i ć, F. Po pitanju PROBLEMI NASTAVE I NAUČNOG RADA referirali su P o- p o v s k i, P.: »Problemi visokoškolske nastave na Šumarskim fakultetima Jugoslavije «, M i r k o v i ć, D.: »Režim studija kao sredstvo za podizanje kvalitete nastave«, Tucović, A.: »Diplomski rad kao sredstvo za podizanje kvalitete studija«, B e n i ć, R.: »Informacija o organizaciji naučnog rada na fakultetima«. U svom referatu Popovski , P. iznosi da reforma univerziteta i intenzifikacija visokoškolske nastave, daje i novi impuls u težnji za osuvremenjavanje nastave i njeno približavanje stvarnim potrebama našeg društva. Za usavršavanje stavova po nastavnim i drugim problemima najbolja metoda suradnje je održavanje interkatedarskih sastanaka. Zaključci doneseni na takovim sastancima najmjerodavniji su za pojedine naučno-nastavne oblasti i discipline, kao i za politiku koju treba sprovoditi preko organa upravljanja na fakultetima. Dok je za studij II stupnja postignuta suglasnost o minimumu nastavnih planova i programa, studij III stupnja (specijalizacija, magisterij) nije još analogno tretiran. Osim ova dva spomenuta vida nastave, fakulteti bi trebali organizirati i dopunsko obrazovanje diplomiranih inženjera putem predavanja, kurseva i seminara. . ´ ´ ´^]*"^\ U koreferatu Mirko vi ć, D. iznosi da režim studija ima za cilj da regulira proces »proizvodnje kadrova« određenog profila i nivoa znanja. Jedan od njegovih elemenata je i kvalitet nastave. Razmatrajući ovaj problem on analizira zavisnost između rezultata i uslova studiranja. Rezultat iskazuje brojem |