DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 59 <-- 59 --> PDF |
studenata koji su diplomirali, a uslove nekim karakterističnim elementima režima studija. Podaci se odnose na Šumarski fakultet Beograd i to za period od 20 godina. Razmatrani režimi studija za školske godine 1921, 1924, 1932, 1949, 1952, 1956, 1960, 1963, 1966 i broj diplomiranih studenata, pokazuju da bez obzira na režim studija približno diplomira 50n/o upisanih studenata. To pokazuje da je »pro´zvodnja kadrova« neracionalna i neekonomična ali i to da se nemože jedino propisima osigurati veći postotak diplomiranja. Razmatrajući zavisnost između režima studija i kvalitete nastave iznosi mišljenje da bi se kvalitetnijom nastavom mogao pooštriti režim studija i postići nastojanje u režimu studija »godina za god:nu«. Za to su potrebna kvalitetna predavanja i vježbe, kontinuirani rad sa studentima i rjeseni uslovi rada studenata uključiv i dovoljno velike biblioteke, ističe M i r k o v i ć, D. na kraju svog koreferata. Diplomski rad svojim sadržajem i orijentacijom predstavlja jedan oblik akumulacije znanja studenata. Svojim aktivnim karakterom podst´če radne navike studenata i omogućuje im ispoljavanje sposobnosti i aktivnosti koje najviše odgovaraju njihovom duhovnom profilu, istakao je u svom koreferatu Tučo v i ć, A. Izradom diplomskom rada student dobij a potpuniji pregled struke, podsticaj za stručnom ili naučnom preokupacijom i stvara mu se mogućnost za početak specijalizacije, što uz razvijanje osjećaja odgovornosti mobilizira i njegovo samopouzdanje. U diskusiji je istaknuto da bi trebalo ograničiti broj upisanih studenata na Šumarske fakultete, da bi se trebalo pristupiti modernijim oblicima nastave u kojoj je neophodno pratiti ne samo rad studenata nego i završenih inženjera. Razvijanjem intelektualnog potencijala kod studenata, stvorit ćemo inženjera »koji će biti u stanju rješavati ne samo postojeće probleme u praksi, nego isno- Ijiti i potrebnu kreativnost«. Za takovo obrazovanje potrebno je u toku studija raditi sa studentima u malim grupama, razvijati seminarske radove, što više koristiti razne oblike terenske nastave, direktnije i komunikativnije prenositi znanje na studente i omogućiti stalno i sistematsko dopunsko obrazovanje diplomiranih inženjera, naglasio je u svom izlaganju M 1 i n š e k, D. Osuvremenjavanje visokoškolske nastave, rekao je K o p č i ć, I., danas je imperativ i ono treba da se osniva na principima andragogije. Zorbovski , M. iznosi da postoji veliki raskorak između potrebe obrazovanja i materijalne osnove za obrazovanje, što stvara velike teškoće u visokoškolskoj nastavi. Za nastavu III stupnja smatra da bi se trebala uključiti na fakultete kao redovni vid nastave, čime bi se omogućilo uključivanje većeg broja kandidata na taj studij. Reforma visokog školstva nije nešto što se propisuje izvana, ona treba da je u samim ljudima. Treba, u tom sklopu, mijenjati odnos prema radu i radnom mjestu, kako kod nastavnika tako i kod studenata. Nastavne forme treba obogaćivati, a nagrađivanje nosioca obrazovanja nesmije se bazirati na formalnim kriterijima, nego na sadržaju, koji se daje, istakao je u svom izlaganju A 1 i- k a 11 i ć, F. On kao i B e ć a r, D. ističu da osnivanje Instituta (Zavoda) na fakultetima znači vraćanje naučnog rada na fakultete što ne znači da će se pojaviti antagonizam između fakultetskih i izvan fakultetskih instituta. U sadašnjoj etapi integracije privrede poboljšat će se i uslovi za naučno-istraživački rad, a nosilaca tog rada nije nikad previše. »Informaciju o financiranju Šumarskih fakulteta Jugoslavije« iznio je D r in i ć, P. Ističući da sadašnja sredstva republičkih zajednica za financiranje obrazovanja nisu dovoljna za suvremenu nastavu, naglašava da je za sada nerealno očekivati da će se ona znatnije povećati. Zbog toga se fakulteti sve više orijen |