DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 61     <-- 61 -->        PDF

PROBLEMI VISOKOŠKOLSKE NASTAVE NA ŠUMARSKIM FAKULTETIMA
JUGOSLAVIJE


Dr PANDE POPOVSKI, Skopje


Unapređivanje nastave na šumarskim fakultetima u našoj zemlji oduvek
je bila stalna briga ovih fakulteta. Međutim, težnja za reformu univerziteta i
intenzifikaciju visokoškolske nastave poslednjih godina kao da je dalo nov impuls
u toj težnji za što veću intenzifikacriu nastave, za njeno potpunije osavremenjavanje
i približavanje stvarnim potrebama našeg društva. Kao rezultat
toga, na svim našim fakultetima došlo je do pokretanja svih aktivnih snaga,
došlo je do predloga za korekcije i izmene u nastavnim planovima i nastavnim
programima, do veće težnje za stvaranje stručnih kadrova onakvih profila za
kakve se smatra da su najpotrebniji šumarskoj privredi i drvnoi industriii naše
zemlje, odnosno za usavršavanje čitavog sistema studija. Međutim, pogrešno bi
bilo da se iz toga izvuče zaključak, da je u tom pogledu postignuto sve što je
trebalo postići, u istoj meri kao što je teško oceniti dokle se došlo sa reformom
visokoškolske nastave i posebno nastave na šumarskim fakultetima i šta još
treba učiniti da se dođe do kraja te reforme. Nasuprot tome, smatramo da je
učinjeno sve što je bilo moguće učiniti u postojećim uslovima, ali da je to zadatak
permanentne prirode i da će svi naši fakulteti i dalje nastojati da usavršavaju
metode nastave u granicama svojih realnih mogućnosti i da će odoljevati
svim poteškoćama koje su neminovni pratioci takvog zadatka.


Međutim, slobodni smo odmah da zamerimo da u tom periodu nije postojala,
bar ne u dovoljnoj meri, koordinirana delatnost u iznalaženju i sprovođenju
adekvatnijih mera i metoda među pojedinim fakultetima i pored nastojanja
ove Zajednice. Glavna saradnja i međusoban dogovor trebali su da budu interkatedarski
sastanci. Smatralo se, Zajednica je tako preporučila svim fakultetima,
da će razmena nršljenja i iskustva, te donošenje odgovarajućih zaključaka
po pojedinim naučno-nastavnim oblastima i d:sciplinama biti najbolii metod
saradnje i da će doneti zaključci biti najmerodavniji za politiku koju treba da
sprovode organi upravljanja fakulteta. Ovakvu predpostavku potvrdili su održani
interkatedarski sastanci kao napr. iz zaštite šuma u širem smislu (fitopatologija,
entomologija i zaštita šuma), iz šumskih transportnih sredstava, iz uređenja
šuma i dr. Ali na žalost, njih je bilo malo. Svakako interkatedarska saradnja
treba i u buduće da ostane jedan od glavnih metoda saradnje.


Drugi način da se dođe do razmjene mišljenja i iskustava pa i do usaglašavanja
stavova po nastavnim i drugim problemima b;o ie tretiranje nastavnih
problema u Plenumu i Predsedništvu Zajednice. Predsedništvo i Odbor za nastavu
ove Zajednice smatrali su da je od posebnog značaja usaglašavanje stavova
po pitanju intenzifikacije nastave, po pitanju nastavnih planova i nastavnih
programa i režima studija uopšte, a posebno studija trećeg stepena, na šumarskim
fakultetima i fakultetima za drvnu industriju. Jer dok je za studije
drugog stupnja bila postignuta saglasnost o minimumu nastavnih planova i
programa, studije trećeg stepena takoreći nisu ni bile predmet razmatranja


259