DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 64 <-- 64 --> PDF |
ložio najmanje pet ispita iz treće godine. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu uslovi za upis u naredne godine nisu propisani statutom, već je nastavničko Veće ovlašćeno da donosi odluke o tome. Na Zemjodelsko-šumarskom fakultetu u Skoplju — šumarski odsek, drugu godinu mogu upisati oni studenti koji do kraja novembra imaju najviše tri nepoložena ispita iz prve godine s time da su obavezno položili ispite iz matematike, hernije i botanike. Zaostale nepoložene ispite dužni su da polože do kraja februarskog ispitnog roka. Treću godinu mogu upisati studenti koji su položili sve ispite iz prve godine i najmanje pet ispita iz druge godine, a četvrtu godinu mogu upisati oni studenti koji su položili sve ispite iz druge godine i najmanje pet ispita iz treće godine do kraja novembra, s tim da se zaostali ispiti polože do kraja februarskog ispitnog roka. Iz ovoga se lako da zaključiti da stav godina za godinu nije bio realan u sadašnjim uslovima, da se režim studija morao ublažiti i prilagoditi našim realnim mogućnostima. Zbog toga je kao takav bio napušten na svim šumarskim fakultetima u našoj zemlji. Sta više, na nekim fakultetima moralo se ići ka još većoj liberalizaciji, ka većem ublažavanju kriterija za upis u naredne godine nego što je bilo Statutom propisano, uslovni rokovi su produžavani, davane su vanredne ispitne sesije i slično, kako se ne bi izgubilo na kvalitetu, i da se istovremeno pomogne studentima da ne gube godinu. Ovo je imalo svoje i dobre i loše strane. Dobar deo studenata uspevali su da polože zaostale ispite i ispune uslove te su time i opravdavali poverenje nastavničkog Veća, ali često su te pojave izazivale poremećaje u nastavi, neredovnost posete predavanja, pa i vežbi, neredovno ovladavanje materijom iz tekuće godine koje je uslovljeno psihičkom preokupacijom zaostalih ispita, stalno prisutna nada da će uslovni rok biti opet produžen, administrativne poteškoće i drugo. Izuzimajući pojedinosti, koje nisu tako bitne, za određen režim za upis u naredne godine, dolazi se do zaključka, da je na svim fakultetima za šumarstvo kriterijum za upis u naredne godine manje-više ujednačen. Šta više, može se reći da postoji ujednačen kriterijum u odnosu i na pojedine ispite koje student treba da položi da bi mogao da upiše drugu, pa i naredne godine. Prema tome, problemi su zajednički, pa smatramo da nije teško doći do nekog zajedničkog zaključka, vodeći pri tome računa o specifičnim uslovima svakog fakulteta ponaosob. POSTDIPLOMSKE STUDIJE Poslediplomske studije su novijeg datuma na našim fakultetima. Na Beogradskom šumarskom fakultetu od 1962/63, u Zagrebu i Sarajevu 1965/66, u Skoplju 1968/69 školske godine. Na svim fakultetima one se izvode kao jednogodišnje (za specijaliste) i dvogodišnje (za magistre). Upis kandidata na ove studije imao je sve većeg porasta. Međutim, poslednjih godina oseća se izvesna stagnacija, jer je teško udaljiti stručnjaka dve godine od svog radnog mesta u operativi da bi se iscelo posvetio ovim studijama. To je glavni razlog zbog čega studenti ovih studija su u najvećoj meri asistenti samih fakulteta, koji moraju magistrirati da bi stekli pravo na prijavu doktorske disertacije, a neznatan je broj iz operative, i to su uglavnom stručnjaci na rukovodećim dužnostima. Upravo zbog toga što su ove studije mlađeg datuma, postoje i veće razlike u režimu studija, u nastavnim planovima i programima, u načinu izvođenja nastave i slično među pojedine fakultete šumarstva. Pa ipak, među sve te razlike, čini nam se da najveću pažnju zaslužuju dve: 1. koje uslove treba da is |