DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 64     <-- 64 -->        PDF

ložio najmanje pet ispita iz treće godine. Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu
uslovi za upis u naredne godine nisu propisani statutom, već je nastavničko
Veće ovlašćeno da donosi odluke o tome.


Na Zemjodelsko-šumarskom fakultetu u Skoplju — šumarski odsek, drugu
godinu mogu upisati oni studenti koji do kraja novembra imaju najviše tri
nepoložena ispita iz prve godine s time da su obavezno položili ispite iz matematike,
hernije i botanike. Zaostale nepoložene ispite dužni su da polože do
kraja februarskog ispitnog roka. Treću godinu mogu upisati studenti koji su
položili sve ispite iz prve godine i najmanje pet ispita iz druge godine, a četvrtu
godinu mogu upisati oni studenti koji su položili sve ispite iz druge godine i
najmanje pet ispita iz treće godine do kraja novembra, s tim da se zaostali ispiti
polože do kraja februarskog ispitnog roka.


Iz ovoga se lako da zaključiti da stav godina za godinu nije bio realan u
sadašnjim uslovima, da se režim studija morao ublažiti i prilagoditi našim realnim
mogućnostima. Zbog toga je kao takav bio napušten na svim šumarskim
fakultetima u našoj zemlji. Sta više, na nekim fakultetima moralo se ići ka još
većoj liberalizaciji, ka većem ublažavanju kriterija za upis u naredne godine
nego što je bilo Statutom propisano, uslovni rokovi su produžavani, davane su
vanredne ispitne sesije i slično, kako se ne bi izgubilo na kvalitetu, i da se istovremeno
pomogne studentima da ne gube godinu. Ovo je imalo svoje i dobre i
loše strane. Dobar deo studenata uspevali su da polože zaostale ispite i ispune
uslove te su time i opravdavali poverenje nastavničkog Veća, ali često su te pojave
izazivale poremećaje u nastavi, neredovnost posete predavanja, pa i vežbi,
neredovno ovladavanje materijom iz tekuće godine koje je uslovljeno psihičkom
preokupacijom zaostalih ispita, stalno prisutna nada da će uslovni rok biti
opet produžen, administrativne poteškoće i drugo.


Izuzimajući pojedinosti, koje nisu tako bitne, za određen režim za upis u
naredne godine, dolazi se do zaključka, da je na svim fakultetima za šumarstvo
kriterijum za upis u naredne godine manje-više ujednačen. Šta više, može
se reći da postoji ujednačen kriterijum u odnosu i na pojedine ispite koje student
treba da položi da bi mogao da upiše drugu, pa i naredne godine.


Prema tome, problemi su zajednički, pa smatramo da nije teško doći do
nekog zajedničkog zaključka, vodeći pri tome računa o specifičnim uslovima
svakog fakulteta ponaosob.


POSTDIPLOMSKE STUDIJE
Poslediplomske studije su novijeg datuma na našim fakultetima. Na Beogradskom
šumarskom fakultetu od 1962/63, u Zagrebu i Sarajevu 1965/66, u
Skoplju 1968/69 školske godine. Na svim fakultetima one se izvode kao jednogodišnje
(za specijaliste) i dvogodišnje (za magistre).
Upis kandidata na ove studije imao je sve većeg porasta. Međutim, poslednjih
godina oseća se izvesna stagnacija, jer je teško udaljiti stručnjaka dve
godine od svog radnog mesta u operativi da bi se iscelo posvetio ovim studijama.
To je glavni razlog zbog čega studenti ovih studija su u najvećoj meri asistenti
samih fakulteta, koji moraju magistrirati da bi stekli pravo na prijavu
doktorske disertacije, a neznatan je broj iz operative, i to su uglavnom stručnjaci
na rukovodećim dužnostima.
Upravo zbog toga što su ove studije mlađeg datuma, postoje i veće razlike
u režimu studija, u nastavnim planovima i programima, u načinu izvođenja
nastave i slično među pojedine fakultete šumarstva. Pa ipak, među sve te razlike,
čini nam se da najveću pažnju zaslužuju dve: 1. koje uslove treba da is