DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 68     <-- 68 -->        PDF

dovno upisanih u pojedine semestre i broja diplomiranih po vremenu posle redovnog
apsolviranja — overe poslednjeg semestra (graf. 3—6).


Kompletna analiza prikazanih podataka i iznalaženje objektivnih pokazatelja
stepena zavisnosti između uslova i rezultata jedva da je moguća bez
primene numeričkih odnosno statističkih metoda. Ovakav pristup problemu bio
bi svakako veoma interesantan — i koristan — ali se ovoga puta od njega odustalo
iz razloga nedostatka vremena i potrebe da se po jedinstvenom metodu uradi
za sve fakultete, da bi se dobile pouzdane osnove za manje-više konačne
zaključke.


´9*5 *t 47 ^a 49 so si 52 5i 5l4 55 s* 5? 58 59 60 6t »^MtSSiMM LK goß


46 |3


Graf. 1


No iz saopštenih podataka ipak se mogu izvesti neki preliminarni zaključci
i iskustva. Jedan od njih je vrlo instruktivan: grafikon 2 pokazuje da i pored
različitih uslova studiranja (»režima studija« u smislu kako se upotrebljava)
procenat diplomiranih u odnosu na broj upisanih u prvi semestar iznosi oko
50% (za šumsko-uzgojni i šumsko-industrijski smer odnosno opšti smer šumarskog
odseka), što pokazuje da je »proizvodnja kadrova« neracionalna i neekonomična,
ali i to da škola ne može jedino propisima, strožim ili blažim, obezbediti
veći procenat diplomiranih. Na to ukazuje i variranje procenta diplomiranih
u pojedinim školskim godinama odnosno generacijama.


Druga pojava koja zaslužuje pažnju je zavisnost faktičnog trajanja studija
od »strogosti« propisa kompletnog režima studija. Tako se iz grafikona 2 vidi
da je za smerove šum.-uzgojni i šum.-industrijski opšti prošek trajanja studija