DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 75     <-- 75 -->        PDF

preko 7 miliona stanovnika uz ogromno
bogatstvo šumama, Švedska ima samo jedan
šumarski fakultet), prije upisa provede
godinu dana u direktnoj proizvodnji,
ali ne kao posmatrač procesa proizvodnje,
nego kao aktivni učesnik. To ima višestrukog
značaja u formiranju budućeg stručnjaka.
Njemu poslije studija nije stran nijedan
posao u operativi. On zna kako se,
pomoću čega, u kom vremenu, može izvesti
i koja stručna operacija. Nažalost, naš
svršeni stručnjak je u tom pogledu pravi
šegrt, ukoliko svojim ličnim afinitetima i
samoinicijativno nije došao do praktičnih
saznanja.


U radnim organizacijama šumarstva i
prerade drveta ne postoje programi za organizovan
rad sa mladim praktikantima,
pa ima slučajeva da se svršeni stručnjaci
bave poslovima koji im ne omogućavaju
potreban i cjelovit uvid u proizvodni proces.
Na stranu to što se u operativi nerijetko,
ne primjenjuju najnovija stručna
iskustva i što se nauka ne samo zanemaruje,
nego smatra teorijom koja se teško može
primjeniti u konkretnim uslovima.


Vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo materijom
stručnog obrazovanja kadrova za
šumarstvo i preradu drveta, sagledajući
kompleks pitanja u njihovoj cjelini, sa vrlo
jasnim konceptom fakultetskog obrazova


nja u koje treba unijeti nove nastavne
komponente i usavršiti ga, uvesti pored
nastave i praksu u procesu proizvodnjeobavezati radne organizacije da svršenim
studentima u toku trajanja pripravničkog
staža pruže mogućnosti upoznavanja sa
svim važnijim praktičnim poslovima. To
je naš dug i obaveza prema mladoj generaciji,
kao što je i njena društvena obaveza
da se sa više elana i upornosti bori
za veće i kvalitetnije znanje.


Radi onih koji će nastaviti rad Društva
studenata šumarstva i drvne industrije Jugoslavije
i onih koji će se baviti istorijom
studentskog pokreta u Novoj Jugoslaviji,
korisno je podsjetiti, koji su studenti bili
na čelu studentskih organizacija šumarskih
fakulteta i rukovodili radom Interfakultetskih
konferencija. Nabrojaćemo ih po
redu, od I do X Konferencije. To su:


Bojadžić Nešad, student iz Beograda,
Mirko Andrašek, student iz Beograda, Dušan
Radaković, student iz Zagreba, Abdulah
Šehić, student iz Sarajeva, Mihailo
Tošić, student iz Skopja, Stanko Kokelj,
student iz Ljubljane, Prka Tomislav, student
iz Zagreba, Bogadin Stojanović, student
iz Sarajeva i Ilija Drljača, student
iz Beograda.


Mr ing. Nešad Bojadžić, Tuzla