DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 75 <-- 75 --> PDF |
preko 7 miliona stanovnika uz ogromno bogatstvo šumama, Švedska ima samo jedan šumarski fakultet), prije upisa provede godinu dana u direktnoj proizvodnji, ali ne kao posmatrač procesa proizvodnje, nego kao aktivni učesnik. To ima višestrukog značaja u formiranju budućeg stručnjaka. Njemu poslije studija nije stran nijedan posao u operativi. On zna kako se, pomoću čega, u kom vremenu, može izvesti i koja stručna operacija. Nažalost, naš svršeni stručnjak je u tom pogledu pravi šegrt, ukoliko svojim ličnim afinitetima i samoinicijativno nije došao do praktičnih saznanja. U radnim organizacijama šumarstva i prerade drveta ne postoje programi za organizovan rad sa mladim praktikantima, pa ima slučajeva da se svršeni stručnjaci bave poslovima koji im ne omogućavaju potreban i cjelovit uvid u proizvodni proces. Na stranu to što se u operativi nerijetko, ne primjenjuju najnovija stručna iskustva i što se nauka ne samo zanemaruje, nego smatra teorijom koja se teško može primjeniti u konkretnim uslovima. Vrijeme je da se ozbiljno pozabavimo materijom stručnog obrazovanja kadrova za šumarstvo i preradu drveta, sagledajući kompleks pitanja u njihovoj cjelini, sa vrlo jasnim konceptom fakultetskog obrazova nja u koje treba unijeti nove nastavne komponente i usavršiti ga, uvesti pored nastave i praksu u procesu proizvodnjeobavezati radne organizacije da svršenim studentima u toku trajanja pripravničkog staža pruže mogućnosti upoznavanja sa svim važnijim praktičnim poslovima. To je naš dug i obaveza prema mladoj generaciji, kao što je i njena društvena obaveza da se sa više elana i upornosti bori za veće i kvalitetnije znanje. Radi onih koji će nastaviti rad Društva studenata šumarstva i drvne industrije Jugoslavije i onih koji će se baviti istorijom studentskog pokreta u Novoj Jugoslaviji, korisno je podsjetiti, koji su studenti bili na čelu studentskih organizacija šumarskih fakulteta i rukovodili radom Interfakultetskih konferencija. Nabrojaćemo ih po redu, od I do X Konferencije. To su: Bojadžić Nešad, student iz Beograda, Mirko Andrašek, student iz Beograda, Dušan Radaković, student iz Zagreba, Abdulah Šehić, student iz Sarajeva, Mihailo Tošić, student iz Skopja, Stanko Kokelj, student iz Ljubljane, Prka Tomislav, student iz Zagreba, Bogadin Stojanović, student iz Sarajeva i Ilija Drljača, student iz Beograda. Mr ing. Nešad Bojadžić, Tuzla |