DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 80 <-- 80 --> PDF |
cia. Istodobno neke radne operacije sječe i izrade drva mogu se premjestiti na mjesto s boljim radnim uvjetima. Ta nova metoda rada predstavlja veliko kršenje tradicije i zato je naišla na znatan otpor prvih nekoliko godina. Ipak, nudeći brojne mogućnosti racionalizacije rada — nova metoda rada postala je »popularna u većini mjesta gdje su se takvi strojevi primijenili. 3. Proučavanje dostignuća u drugim zemljama Među iskustvima drugih zemalja najinteresantniji su rezultati koje su postigle USA i Kanada, Švedska i Finska. U tom poglavlju autor ukratko prikazuje radove: Bennett, Winer i Bartholomew-a (1965), McGraw-a (1966) — o istraživanjima odnosne problematike u Kanadi; Wren-a (19665) o istraživanjima u Zapadnoj Virdžiniji; Svensson-a (1964), Bygren-Ager-a (1964) — o postignutim rezultatima u Švedskoj; Salminen-a (1965 i 1967) — o postignutim rezultatima u Finskoj. 4. Snimanje rada na terenu Na posebnom grafikonu prikazana je struktura ukupnog radnog vremena koje traktorski agregat provede na radnome mjestu. Ta struktura izgleda ovako: Ukupno radno vrijeme provedeno na radnome mjestu — Efektivno vrijeme — Vrijeme vožnje — Prazna vožnja do sječine — Prazna vožnja po sjećini — Puna vožnja po sjećini — Puna vuča izvan sječine — Vrijeme uzimanja i ostavljanja tovara — Uzimanje tovara — Vožnja do mjesta prikupljanja debala — Razvlačenje užeta — Vezanje debala — Privlačenje debala vitlom — Ostalo oko uzimanja tovara — Ostavljanje tovara — Odvezivanje debala — Vožnja pri ostavljanju tovara — Poravnavanje drva na stovarištu — Ostalo oko ostavljanja tovara — Dnevna (dodatna) vremena — Dnevno vrijeme utrošeno oko stroja — Dnevno vrijeme utrošeno oko omči za vezanje tovara — Zastoji kod vitla — Zastoji oko uzimanja tovara — Osobno potrebno vrijeme — Ostala potrebna vremena Svaka tura predstavlja jedinicu snimljenog vremena. Počaci o tim turama raz vrstani su u tabele s obzirom na vrstu traktora, daljinu privlačenja, sječivu masu po dekar-u, kubaturu srednjeg debla u tovaru, kubaturu tovara, način rada (klasični i timski), terenske i druge prilike. Djelovanje terenskih i drugih uvjeta na radni kapacitet traktora — utvrdilo se je poređenjem parametara pri radu kod raziičitih uvjeta s odnosnim parametrima pri praznoj vožnji na ravnom terenu. Od terenskih uvjeta važnu ulogu igraju nagib terena konfiguracija terena, dubina i nosivost snijega. 5. Rezultati studija toka rada U cilju analiza otpora trenja i vučne snage trebalo je za različite elemente radnog procesa vršiti mjerenja pri promjenljivim radnim uvjetima. Oprema za mjerenje sila izrađena je tako da odvojeno mjeri horizontalnu komponentu vučne sile pri vuči na daljinama iznad 30—50 m. Vertikalna komponenta utvrdila se je vaganjem — pomoću dizanja kraja svakog debla naslonjenog na jaram. Osim toga svaki tovar izvagao se je prije i poslije kresanja stabala. Prosječna sila otpora mjerila se je dinamometrom prije i poslije kresanja stabala. Kod okresanih debala ta mjerenja su se vršila za slučajeve kad su debla tanjim, a zatim debljim krajem podignuta 75 cm iznad tla i naslonjena na jaram. Mjerenja su se vršila na 10 različitih tovara. Svi podaci očitanja s instrumenata prikazani su u posebnoj tabeli. Ta tabela predstavlja osnovu za mnoge obračune. Na osnovi izmjerenih podataka utvrdili su se koeficijent otpora i koeficijent vuče. Koeficijent otpora računa se po formuli P Cr = Q — K pri čemu je: Cr — koeficijent otpora [kp/t] P — vučni otpor [kp] Q — ukupna težina tovara [t] K — vertikalna komponenta [t]. Koeficijent vuče računa se po formuli P Cs = Q pri čemu je: Cs — koeficijent vuče [kp/t]. Kada se deblo vuče tanjim krajem naprijed, koeficijent otpora veći je za l&´Vo nego u slučaju kada se deblo vuče debljim krajem naprijed. Pri privlačenju cijelih stabala koeficijent otpora iznosi preko 900 kp´t. To znači da je često potrebna veća sila za vuču stabala po tlu nego za njihovo dizanje s tla. |