DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Pri vuči s debljim krajem naprijed koeficijent vuče je nešto preko 200 kp po 1 t težine tovara za debla svih dimenzija. Pri vuči s tanjim krajem naprijed koeficijent vuče naglo raste s povećanjem dimenzija debala. Pri konstantnoj visini vješanja tovara o jaram, postotak težine tovara koji se vuče — povećava se s duljinom debla. Kod prsnog promjera debla od 24 cm — za tovar s debljim krajem naprijed treba svega pola one vučne snage koju bi trebali za vuču istog tovara s tanjim krajem naprijed. Nadalje, tovar s debljim krajem naprijed vrši dvostruko veći pritisak na pogonjene kotače traktora u odnosu na pritisak koji čini isti tovar s tanjim krajem naprijed. To povećava maksimalnu vučnu silu i stabilnost traktora te sposobnost kretanja po terenu. Za vuču cijelih stabala smreke po čistom i ravnom terenu, treba 3—4 puta veća vučna sila po jedinici korisne težine tovara — nego za vuču okresanih debala pri istim uvjetima. Različite metode organizacije rada analizirale su se u okviru studije toka rada. Ovdje će se prikazati kako jedan tim radi na sječi, izradi i privlačenju drva. Mogu biti 2 ili 3 sjekača u sječini za obaranje i kresanje stabala. Svaki sjekač ima svoju liniju. Te linije trebaju stalno biti ravne i međusobno paralelne, a njihov smjer treba biti uzbrdo. Stabla treba obarati paralelno, okomito na liniju sječe i na stranu gdje su tabla već posječena i odvučena. Kada traktor dođe u siečinu, sjekač i vozač zajedno vežu i vješaju tovar. U principu, kada traktor dođe do sjekača, treba odvući sva debla koja je sjekač u međuvremenu oborio. U slučajevima kada se debla prepiljuju na stovarištu pored puta — traktor treba biti opremljen hidrauličnim prednjim hvatačem. Takvo stovarište treba biti dugačko i pripremljeno na dnu obronka pored puta. Na stovarištu moraju stalno biti dva mjesta za istovar. Jedno od tih mjesta je uvijek prazno kadgod traktor stigne s tovarom iz sječine. Na drugome mjestu, radnik koji radi na stovarištu, dovršit će kresanje i prepiliti debla prethodne ture. To mora biti gotovo za sortiranje i slaganje prednjim hvatačem traktora, prije njegova povratka u sječinu. Kod sječe, privlačenja i dorade na stovarištu — koji se izvode kao jedna radna faza — zadovoljavajući rezultat apsolutno ovisi o plaćanju cijelog tima po jedinici učinka na stovarištu (kolektivni način plaćanja). Pri toj metodi rada radne operacije mogu biti podijeljene između članova tima na najprikladniji način ovisno o promjenama transportnih udaljenosti i drugih radnih uvjeta — tako da su cijelo vrijeme svi zaposleni proizvodnim radom. Prijelaz na timski rad s kolektivnim učinkom predstavlja veliki prijelom tradicionalne metode organizacije rada u iskorišćivanju šuma. U prijelaznom razdoblju mnogi šumovlasnici su sprovodili takvu organizaciju rada s individualnim cijenama za svaku radnu operaciju. Komparativnim istraživanjima timskog i klasičnog načina rada utvrdilo se je da je proizvodnost timskog rada na terenu pod snijegom u prosjeku 24Vi; veća nego pri klasičnom načinu rađa. Na čistom terenu bez snijega ta se razlika smanjuje na 5*/o. 6. Rezultati studija vremena i snimanja rada tahografima Pri obradi podataka snimanja tahografima i studija vremena — prikazani su način obračuna, međusobna ovisnost veličine tovara i dimenzija stabala, puna vuča i povratak, uzimanje i ostavljanje tovara te dnevna (dodatna) vremena. Sav snimljeni materijal prenio se je na bušene kartice, a zatim obradio matematsko- statistički pomoću elektronskog digitalnog računara. Velika važnost posvetila se traženju, putem regresijske analize, funkcionalnih ovisnosti između utrošenog vremna i radnih uvjeta. Pokušalo se je također kombinirati rezultate detaljne studije vremena s rezultatima snimanja tahografima. Podaci detaljnih studija vremena upotrijebili su se za utvrđivanje funkcionalne ovisnosti veličine tovara i dimenzija srednjeg debla u tovaru. Ta ovisnost izražena je jednadžbom općeg oblika V = b2 . v + bs . v2 + a pri čemu je: V — veličina tovara u m3 v — kubatura srednjeg debla u tovaru 3 u m. Parametri za gornju jednadžbu izračunati za 8 različitih uvjeta rada .prikazani su u posebnoj tabeli. Podaci tahografskih snimanja pokazuju potpunu funkcionalnu ovisnost veličine tovara o broju sječnih stabala po dekaru i daljini izvlačenja. Ta ovisnost predstavljena je jednadžbom općeg oblika V = b2 . v + bs . v2 + bi . log (D . ndek) -f-a pri čemu je: D — daljina privlačenja u km ndek — Dr°J sječnih stabala po 1 dekaru. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Vrijeme trajanja pune vuče po 1 km izračunava se po ovoj formuli 0,222 y-(fR HK + fH V-s -sina) Q2 + E 0,222 H (HK ± sina) Qi E pri čemu je: V2 — vrijeme trajanja pune vuče po 1 km E — vučna sila fR — dio težine tovara koji nosi traktor fg — dio težine tovara koji se vuče po tlu H!L — koeficijent trenja koturanja izme đu kotača traktora i tla /us — koeficijent trenja klizanja između tovara i tla a — nagib terena Qi — težina praznog traktora Q2 — težina tovara. Kada je u gornjoj formuli Q2 jednako nuli, bit će a to predstavlja vrijeme trajanja prazne vožnje po 1 km (yi). Parametri za gornje jednadžbe kao i vremena trajanja pune vuče i prazne vožnje — utvrdili su se za različite uvjete terena, različite uvjete traktorskih putova, po veličinama tovara, po kubaturi srednjeg debla u tovaru, za različite uvjete snijega, za tri tipa traktora. Ukupno vrijeme sakupljanja debala i njihova vješanja o traktor ovisi o daljini privlačenja debala vitlom, broju debala u tovaru, kubaturi srednjeg debla u tovaru i gustoći sastojine koja se siječe. To vrijeme trajanja izračunava se po ovoj formuli b2 . n + b.i + bi . v . n + a ´ M pri čemu je: T — efektivno vrijeme trajanja sakuplja nja, vezanja, privlačenja vitlom i vješanja tovara po jednom tovaru n — broj debala po tovaru v — kubatura srednjeg debla u tovaru M — gustoća sastojine za sječu (m3/l de kar). Po toj formuli izračunava se T po vrsta ma traktora za prosječne vremenske i te renske uvjete u ljetnom razdoblju, a za tim u zimskom razdoblju. Vrijeme otkvačivanja tovara na stovari štu pri konstantnim uvjetima može se iz računati po formuli tL = b . n 4-a pri čemu je: tL — vrijeme odkačivanja tovara na sto varištu n — broj debala u tovaru Regresijskom analizom utvrdilo se da nema signifikantne razlike između tL za poljoprivredne i odnosnog tL za šumske traktore. Vrijeme mjerenja i prepiljivanja debala te klasiranja izrađenih sortimenata izračunava se po formuli koja se primijenila za te radne operacije u knjizi »Studij rada pri sječi i izradi drva u norveškim šumama smreke i bora« (Samset i dr. 1969). Iz podataka studija vremena izračunati su postoci dnevnih vremena koje treba dodati efektivnom vremenu u ime održavanja stroja, pripravljanja omči, zastoja kod vitla, zastoja pri uzimanju tovara, osobnih i ostalih potrebnih vremena. To dodatno vrijeme iznosi 23,38%) od efektivnog vremena za poljoprivredne traktore, a lf!.04,J/o za šumske traktore. Izvlačenje cijelih debala zglobnim šumskim traktorima i primjena timskog rada pri sječi, izradi i transportu drva u Jugoslaviji — primjenjuje se samo u rijetkim slučajevima. To su prvi pokušaji radikalnog mijenjanja tradicionalnih metoda sječe, izrade i transporta drva kod nas. Budući da te promjene pružaju niz mogućnosti racionalizacije rada i uopće povećanja proizvodnosti rada u iskorišćivanju šuma — treba im dati punu podršku i pomoć. Stoga je rad koji smo prikazali vrlo interesantan i koristan za sve stručnjake, koji se bave problematikom sječe, izrade i transporta drva kod nas. Simeun Tomanić |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 83 <-- 83 --> PDF |
POLJOPRIVREDNI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU u suradnji sa VODOPRIVREDNIM I POLJOPRIVREDNO PROIZVODNIM PODUZEĆIMA SRH organizira SAVJETOVANJE O POSAVINI od 25—29. 1. 1971. Prijavljeni referati i koreferati podijeljeni su po temama, a obuhvatit će: 1. Hidrotehničku problematiku savske doline 2. Odvodnju i transformaciju tala na melioracionom području Save i njenih glavnih pritoka 3. Biljnu i stočarsku proizvodnju u Posavini (uključivo šumsko-uzgojnu problematiku) 4. Ekonomske i agrarno-političke aspekte melioracija i poljoprivredne proizvodnje u Posavini. Pozivamo sve zainteresirane stručnjake da dostave prijave najkasnije do 31. 12. 1970. god., na adresu: Organizacioni odbor za Savjetovanje o Posavini, Poljoprivredni fakultet Zagreb, p. p. 1009. Kotizacija za učestvovanje na Savjetovanju iznosi 300 N. din, a namijenjena je za štampanje posebne publikacije i ostalih organizacionih troškova. Uplate se mogu izvršiti odmah, ili najkasnije do 5. 1. 1971. god. Broj žiro-računa 301-3-2045, Poljoprivredni fakultet Zagreb, uz naznaku za Savjetovanje o Posavini. ORGANIZACIONI ODBOR |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1970 str. 84 <-- 84 --> PDF |
POSLOVNO UDRUŽENJE DRVNE INDUSTRIJE I ŠUMARSTVA „DRVO" RIJEKA, Luja Adamića l/I TELEFONI: direktor 23-664, izvoz 23-785, uvoz 23-996, šumrastvo i drvna industrija 22-521, telex 24-145 YU DRVO DJELATNOSTI: IZVOZ — proizvodi šumarstva i drvne industrije UVOZ — oprema za šumarstvo i drvnu industriju, reprodukcioni materijal, rezervni dijelovi potrebni za proizvodnju u drvnoj industriji i šumarstvu — građevni i sanitarni materijal — kućanski aparati Poslovi lovnog turizma — organiziranje lovnog turizma. U tuzemnom prometu Udruženje vrši preprodaju proizvoda svojih članova, te nabavu sirovina, opreme i reprodukcionog materijala za potrebe svojih članova. Prodaje finalne proizvode svojih članova i ostalih u vlastitim prodavaonicama i stovarištima građevnog materijala. Projektiranje i izrada elaborata i projekata uređivanja — gospodarenja šumama. ZASTUPANJE INOZEMNIH FIRMI: — MC CULLOCH — USA Motorne pile, razni priključci, elektroagregati za zavarivanje (pokretni na motorni pogon), elektroagregati za osvjetljenje. — DAVID DOMINICUS — SR NJEMAČKA Kompletan šumski alat i pribor za iskoriscavanjc, uzgoj, uređivanje i zaštitu šuma. — KOCKUM — ŠVEDSKA Zglobni traktori za vuču stabala i trupaca, kompletna postrojenja za pilane, guljači kore stabala i transportni uređaji. ŠUMARSKI LIST — glasilo inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Izdavač: Savez inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije u Zagrebu — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg 11, tel. br. 36-473 — Račun kod Narodne banke Zagreb 301-8-2359 — Godišnja pretplata na Šumarski list: Tuzemstv o Ustanove i poduzeća 100,00 N. d. Pojedinci 20,00 N. d., studenti i učenici 5,00 N. d. Inozemstv o 10 dolara USA — Tisak : Izdav. tisk. poduzeće »A. G. Matoš« Samobor |