DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 35 <-- 35 --> PDF |
c4ktuelna pcabletnatika DRUŠTVENI PLAN I RAZVOJ ŠUMARSTVA I DRVNE INDUSTRIJE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE OD 1971—1975. GODINE Ing. M. BUTKOVIC UVOD Za razliku od dosadašnjih pristupa izradi planova razvoja u proteklim 5- godištima, pristup ovom 5-godišnjem planu od 1971—1795. godine bitno se razlikuje od dosadašnjih. Kao što nam je svima poznato, za izradu ovog 5-godišnjeg plana donesen je u prošloj godini poseban zakon. On obvezuje sve privredne i društvene organizacije da za svoje područje izrade planove razvoja. O´bavezuje ih istodobno na jednoobraznost obrade propisujući minimalni broj pokazatelja razvoja kao i dodatne pokazatelje. Svaka je organizacija obavezna dati ih svima onima privrednim i društveno-političkim organizacijama koje su po zakonu obavezne da donose svoje planove radi međusobnog usaglašavanja stavova i koncepcija razvoja. Cilj i svrha ovog zakonskog propisa je da bi se ovaj 5-godišnji plan u konačnoj redakciji što više približio realnom sagledavanju razvoja oblasti privrede i drugih oblasti društvenog života. On bi bio rezultanta zajedničkog dogovora, a u osnovnim konceptima bio bi usvojen od sviju nosioca razvoja i nakon njegovog usvajanja bila bi to zajednička obaveza sviju zainteresiranih uz pronalaženje najboljih rješenja za njegovo ostvarenje. Zbog toga je u cjelokupnoj razradi, od prvih priprema do konačnog teksta plana, predviđena postupnost, da bi se što bolje osigurao prednji zahtjev. Rad na programiranju radova je sveobuhvatan tj. u načelu planiraju sve grupacije i asocijacije i objedinjuju svoje planove u okviru regionalnog do Saveznog nivoa. Grupacije su osnovane prema srodnosti proizvodnje, a osnovne grupacije pri izradi plana razvoja su proizvodne grupacije. Rad u grupacijama ne mora biti organiziran jednako. On se organizira preko poslovnih udruženja, a ako ih ima više, grupacija će odrediti jedno poslovno udruženje kao nosioca planiranja. Ono je dužno uključiti u svoj rad i nečlanove udruženja, a koji pripadaju toj grupaciji. Privredne organizacije koje po strukturi svoje proizvodnje pripadaju većem broju grupacija (kombinati) učestvuju u planiranju u svim grupacijama, zavisno o broju svojih djelatnosti. Za postupnost u izradi planova dani su rokovi za izradu pojedinih faza u programiranju razvoja za razdoblje 1971—1975. godine. Ti su rokovi bili slijedeći : — Do kraja mjeseca svibnja 1969. trebale su asocijacije radnih organizacija, a prvenstveno grupacije radnih organizacija održati sastanke (kod nas su to zajednički izvršili Republička komora, Zavod za planiranje i Republički odlbor sindikata u toku ovog mjeseca 1969. godine). Na tim sastancima trebalo je imenovati tj. izabrati i radne grupe, donositi odluke o financiranju njihovog učestvovanja u radu, odrediti odnosno angažirati naučne i druge institucije, ukoliko je zaključeno da je suradnja takvih institucija potrebna. Nakon toga su * Referat održan na plenumu Saveza ITŠDI SRH u SI. Brodu. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 36 <-- 36 --> PDF |
radne organizacije i njihove asocijacije trebale odmah otpočeti s radom na programiranju razvoja, kao što su prikupljanje dokumentacije i podataka. U toku izrade analize i projekcije, trebalo je da se po određenim pitanjima u politici razvoja, svake pojedine grupacije informiraju i konzultiraju. Radne organizacije i njihove asocijacije trebale su prve prijedloge projekcije razvoja izraditi do 1. studenoga 1969. godine. U toku XI i XII mjeseca 1969. trebala su se vršiti međusobna koordiniranja, dogovaranja i usklađivanja, te integriranja pojedinačnih planova. Do kraja I kvartala 1970. godine trebali su svi nosioci planiranja izraditi nacrt plana svoga razvoja, koji se usaglašavaju i usklađuju sa nacrtima planova društveno-političkih zajednica tokom II kvartala 1970. godine. Prijedlozi planova dostavljaju se organima upravljanja u radnim organizacijama i njihovim asocijacijama do kraja I kvartala 1970. godine. Do kraja 1970. godine organi upravljanja radnih organizacija i njihovih asocijacija donose svoje planove razvoja za razdoblje 1971—1975. godine. Međutim, kao što je poznato, rokovi nisu održani. Zbog zakašnjenja donošenja određenih mjera došlo je i u Narodnoj skupštini do pomicanja rokova. No bez obzira na to, premda su početne pripreme u oblasti šumarstva, drvne industrije i industrije celuloze i papira (sa grafičkom) počele na vrijeme (osnovane su grupacije — jedna za šumarstvo, a 8 za drvnu industriju odnosno 7, jer grupacija za ambalažu nije osnovana), ipak rokovi nisu niti kod jedne grupacije održani. Tako je došlo do prvih usklađivanja i dogovora unutar pojedinih grupacija drvne industrije istom koncem prvog odnosno početkom drugog kvartala ove godine. Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija — Zagreb, kao nosioc plana razvoja za čitavo područje SR Hrvatske, pri kraju je posla oko sintetiziranja dobivenih razvojnih programa iz šumskih gospodarstava. Dok su se kod privrednih organizacija i njihovih asocijacija prikupljali materijali, vršile analize proteklog razdoblja i izrađivale prve projekcije budućeg razdoblja, u Republičkom zavodu za planiranje odvijao se analogan posao na izradi samostalne projekcije razvoja privrede i drugih oblasti društvenog života. Baza su bila kretanja u proteklom razdoblju i projiciranje budućeg razvoja ekspandiranjem dosadašnjeg trenda. Kod toga su korišćene razne matematske metode, te razne studije posrednog ili neposrednog poznavanja određenih kretanja kod važnijih privrednih organizacija. Tako su već tokom mjeseca prosinca bili izrađeni prvi materijali srednjoročnog plana razvoja. Osim globalnog sagledavanja razvoja cjelokupne privrede SR Hrvatske, izrađene su u to vrijeme i pojedine parcijalne projekcije za razvoj pojedinih privrednih oblasti i grana kao samostalni radovi odgovornih stručnjaka za pojedine privredne grane i oblasti. Tako su izrađeni i prvi radni materijali za ove dvije grane, koji će poslužiti kao polazna osnova u daljnjem radu oko izrade plana razvoja, konfrontirajući ga sa ocjenama i sagledavanjima privrednih orgnizacija. Dopunama i korekcijom će se doći do konačnog prijedloga plana razvoja od 1971—-1975. god. Ovo bi bio u glavnim crtama iznesen pristup izradi srednjoročne projekcije razvoja s organizaciono tehničkim elementima, u svrhu osiguranja jednoobraznog prilaženja i međusobnom kompariranju planova i predviđenih koncepcija razvoja. Sada bi ukratko iznijeli koncepciju razvoja s ocjenom dosadašnjih kretanja u razdoblju od 1966—1970, kao i prvim kvantifikacijama od 1971—1975. god. iz pomenutih radnih materijala republičkog zavoda. Taj materijal de facto ima samo interni karakter. Pokušat ćemo usporediti već neke poznate naturalne veličine predložene od pojedinih privrednih grupacija šumarstva i drvne industrije. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ŠUMARSTVO Kod pristupa izradi plana razvoja šumarstva mora se imati pred očima karakteristike šumske proizvodnje, koja se bitno razlikuje od čisto industrijske proizvodnje. Te specifičnosti šumske proizvodnje su nam poznate: Zakonsko ograničenje proizvodnje, dug proizvodni ciklus, funkcionalna vremenska nepovezanost između sječe i visine ulaganja u šumsko uzgojne radove, niti kao jednostavne niti kao proširene reprodukcije. Suprotno od drugih privrednih oblasti i grana, u šumarstvu je dugoročno planiranje obavezno. Zbog toga je razvojni put šumarstva, osobito za kraća vremenska razdoblja kao što je srednjoročni plan razvoja za 5 godina, u izvjesnom smislu već unaprijed utvrđen. Ta razvojna predodređenost u manjim vremenskim intervalima zavisna je o stanju šumskog fonda na početku promatranog razvoja, dakle o stanju fonda u polaznoj baznoj godini. U šumarstvu se u toku 5-godišnjih razdoblja ne može ništa tako bitno promijeniti, što bi recimo utjecalo na visinu godišnjih sječa (osim nekih velikih kalamiteta i katastrofalnh vremenskih nepogoda, koja u pravilu istovremeno ne zahvaćaju velika područja). Zna se da su izvori financiranja u šumarstvu gotovo isključivo iz eksploatacije šuma, a iskustveno se znade da se gotovo sva ulaganja pokrivaju iz vlastitih sredstava, onda se ne mogu niti očekivati veće globalne promjene. Do znatnijih promjena može doći samo u strukturi proizvodnje. Da je to tako potvrđuje i analiza kretanja u proteklom 5-godišnjem razdoblju. U proteklom razdoblju nisu se ostvarila predviđanja niti u eksploataciji šuma ,niti na šumsko- uzgojnim radovima, a niti u realizaciji predviđene investicione izgradnje. Ako pogledamo odnose između planskih predviđanja i ostvarenog porasta proizvodnje, imamo slijedeću situaciju: Plan Ostvareno 1970/65 1970/68 — Ukupna proizvodnja 114,6 85,3 — trupci za pilenje 106,8 101,2 — celulozno drvo 165,3 85,1 — rudno drvo 110,0 81,5 — ogrjevno drvo 101,4 72,8 Osnovna tendencija predviđenog razvoja u eksploataciji šuma bilo je osiguranje sirovine drvno-industrijskim poduzećima u okviru etatnih mogućnosti. To su trupci za pilenje i celulozno drvo, te rudno drvo za ugljenokope. Povećanje opsega sječa za 14,6%, baziralo se na povećanju uzgojnih sječa u mlađim šumama iz kojih bi se podmirivale potrebe industrije celuloze i papira te rudnika. Zbog nastale situacije na domaćem tržištu izostala je predviđena potražnja prostornog i tankog drveta. Šumarstvo je moralo reducirati predviđeni opseg sječe u proredama, dok se proizvodnja trupaca za pilenje održavala na podjednakom nivou radi osiguranja rada primarne mehaničke prerade tj. pilanske proizvodnje. Takovo stanje na tržištu dovelo je do daljnjeg odgađanja uzgojnih |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 38 <-- 38 --> PDF |
sječa i smanjenja nivoa očekivanih priliva, što je imalo za posljedicu neostvarivanje šumsko-kulturnih radova te bioloških i tehničkih investicija. Na bazi ocjenjene realizacije koncem. 1970. godine ukupna pošumljavanja kroz razdoblje 1966—1970. godine će se ostvariti sa indeksom 117,6 umjesto s 161,3, melioracije šuma s indeksom 76,2´% umjesto 118,1, njega šuma sa indeksom 100 umjesto 137,2 planskog predviđanja. Potpuno je zakazalo podizanje plantaža i intenzivnih kultura, te introdukcija vrijednijih vrsta drveta u postojeće šume. Tako su plantaže podignute s indeksom 35,5% umjesto 200, a introdukcija sa 18,9 umjesto 217,4. Možda ne bi bilo na odmet da se i na ovom Plenumu posveti u diskusiji više pažnje i ovom problemu brzorastućih vrsta drveta. Neostvarivanjem predviđenih povoljnih bankarskih kredita i pozajmica od zainteresiranih grana ti su radovi morali izostati. Potrebno je ovdje istaknuti da su šumska gospodarstva Hrvatske tokom zadnjih 6—7 godina pridavala adekvatan značaj kontinuiranom održavanju postojećeg šumskog fonda. Izvoz šumskih sortimenata nije se kretao prema predviđenoj strukturi, niti je ostvaren po predviđenoj stopi 0,6, nego je ostvaren po negativnoj stopi od —0,2% godišnje. Osobito je podbacio nivo ogrjevnog i celuloznog drveta, a došlo je do povećanja izvoza oblog neobrađenog drveta (rudnog i trupaca za pilenje nižih klasa , protiv čega oštro ustaju pilanari premda nam se čini da stanje nije alarmantno. Ocjenjuje se, da su jedino investicije za opremu ostvarene sa oko 10—15% iznad planiranih, dok je podbacila izgradnja komunikacija za oko 30%, a biološke investicije za ok 70%. Radna snaga smanjivala se po negativnoj godišnjoj stopi od — 5, a porast produktivnosti postignut je sa stopom 2,5 a ne 3,6 kako je bilo planirano. Integraciona kretanja bi se predvidivo završila krajem ove godine. Budući razvoj. Uvodno smo već rekli da je razdoblje od 5 godina u šumarstvu veoma kratko da bi se bitno moglo utjecati mjerama na povećanje sječa, a zbog dugoročnog proizvodnog ciklusa ne mogu se lako mijenjati niti koncepcije razvoja ove privredne oblasti. Prema tome koncepcija razvoja zadržala bi se i u narednom periodu uz strukturalne promjene u proizvodnji šumskih sortimenata. Povećalo bi se učešće industrijskog drveta na račun tehničkog i ogrjevnog drveta. Potrošnja ogrjevnog drveta bi u narednom razdoblju imala tendenciju daljnjeg laganog opadanja ili u najboljem slučaju stagniranja. Na šumsko-kulturnim radovima i biološkim investicijama ponovno smo naglasili tendenciju povećanja ulaganja u biološke investicije kao što su podizanje intenzivnih kultura i plantaža, melioracije šuma, te obogaćivanje šuma vrijednijim vrstama drveća (introdukcija). Čini nam se pogrešnim u kratkoročnim, a pogotovo u dugoročnijem sagledavanju razvoja jedne privredne grane statički gledati odnosno pasivno se odnositi na budući razvoj a polazeći od sadašnjih financijskih poteškoća. Treba tražiti odgovarajuća rješenja. Od ukupno raspoloživih sredstava koje će imati privredne organizacije i u narednom razdoblju, treba dati prioritet tehničkim investicijama tako da 65% sredstava ide za izgradnju cesta i nabavu opreme, a 35% u biološka ulaganja. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Kvantificiranje proizvodnje i radova u narednom periodu izgleda)o bi ovako: Po radnom materijalu Po šum. gospodarstvu Rep. zavoda za planiranje indeks UKUPNO 103,9 106,9 1. Industrijsko drvo — trupci za pilenje — trupci za F i L 106,5 103,0 108,4 103,0 104,4 96,4 — cei. drvo i ostalo drvo za kemij. pr. 119,1 101,9 2. Tehničko drvo 100,0 80,0 3. Ogrjevno drvo 100% 113,7 ŠUMSKO KULTURNI RADOVI Pošumljavanje — redovno — plantaže i intenzivne kulture Njega šuma Melioracija šuma (bez Dalmacije) Introdukcija 4.500 ha 2.300 ha 24.500 ha 4.000 ha 1.000 ha 3.500 ha ( 80 %) 1.400 ha ( 61 %) 27.570 ha (112,5%) 1.307 ha ( 33 %) do 50% max. Za investicije još uvijek nemamo kompletnih podataka od svih šumskih gospodarstava. Očito je vidljivo da se nastavlja ista tendencija većeg ulaganja u tehničke investicije i opremu, a osjetljivo niže u biološke investicije za proširenu reprodukciju. Po našoj ocjeni to ipak predstavlja u šumarstvu jednu, u izvjesnom smislu, defektnu razvojnu orijentaciju. DRVNA INDUSTRIJA Još u prethodnim sagledavanjima utjecaja privredne reforme, bilo je očito da će drvna industrija nakon reforme doći u nepovoljniji položaj zbog osjetnog poskupljenja sirovine, repromaterijala, usluga i povećanih osobnih dohodaka. Zastarjelost opreme, nedovoljna sredstva, nepotpuno korišćenje kapaciteta, nekoordinirana proizvodnja kao i druge subjektivne i objektivne poteškoće, stvarali su nepovoljne uvjete za proizvodnju i prije reforme. Organizaciono i tehnički nepripremljena, našla se drvna industrija nakon reforme u još težim uvjetima, što se i odrazilo na proizvodnji sve do 1968. godine. Budući da se ukupna proizvodnja drvne industrije u razdoblju 1966—1970. godine ostvarila ispod 50% planskog predviđanja (ostvarena stopa 3,2 prema planiranoj 7,3 , to se proizvodnja gotovo u svim grupacijama odvijala suprotno od očekivanog razvoja po srednjoročnom planu 1966—1970. godine. Tako na pr. kod grupacije furnir i ploče, bilo je srednjoročnim planom predviđeno povećanje proizvodnje u 1970. godini s indeksom 144,2, a ostvariti će se s indeksom oko 88,4. Do ovako velikog podbačaja u ovoj grupaciji došlo je ne samo zbog neostvarenog porasta u proizvodnji namještaja, nego i zbog vlastitih slabosti i poteškoća u koje su upale osobito tvornice iverica i šperploča. U toku ovog razdoblja tvornice iverica u |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Gospiću i »Okal« ploča u Srpskim Moravicama prestale su s radom, a tvornica u Delnicama sve do 1969. godine nije uopće proradila. Također su prestale s ra dom i tvornice šperploča u Gospiću i Rijeci. Da nije došlo do proširenja kapaciteta panel ploča u Koprivnici pad proiz vodnje bio bi i veći. Jedino je ostvaren predviđeni porast proizvodnje u grupaciji građevinske stolarije i parketa, gdje je porast proizvodnje bio predviđen po stopi 8,3 a ostva ren po stopi 8,8, i to zbog dinamičnog porasta domaće građevinske djelatnosti, koja je potpuno apsorbirala cjelokupnu proizvodnju, osobito građevne stolarije. Kod rezane građe nije ostvareno povećanje proizvodnje (po stopi 2,8) nego je ona za oko 50% niža zbog neizvršenja predviđanja kod mekih i tvrdih listača. Kod mekih listača nije došlo do sječe očekivanih količina, međutim proizvodnja kroz čitav period kretala se dosta ujednačeno. Proizvodnja namještaja bila je srednjoročnim planom predviđena kao os novni pravac razvoja s vrlo visokom stopom porasta (11,4). Međutim, ova proiz vodnja imala je takvih poteškoća da u prve 3 godine nije mogla dostići nivo startne proizvodnje iz 1965. godine (zastoj na domaćem i vanjskom tržištu). Tek zadnje dvije godine došlo je do naglog porasta proizvodnje. Proizvodnja 1969. godine u odnosu na 1968. godinu, kao i 1970. na 1969. godinu prešla je predvi đenu stopu godišnjeg porasta po srednjoročnom planu. Analogno proizvodnji i izvoz je u drugoj polovini razdoblja toliko porastao, da je čak u zadnjoj plan skoj 1970. godini premašio godišnju stopu porasta za gotovo 15%. U 1967. godini općenito se može reći, da je drvna industrija proživljavala krizu. Ukupna proizvodnja bila je niža od startne godine, a proizvodnja namještaja kao osnovni pravac 1966—1970. godine, ne samo da nije postizala predviđeni porast (11% godišnje), nego je za 8% bila niža od proizvodnje u 1965. godini. Pilanski pogoni su sve do reforme bolje poslovali od ostalih pogona drvne industrije, pa su kombinati preferirali pilansku proizvodnju ostalim pogonima, a osobito pogonima za proizvodnju namještaja. Povišenje cijene sirovine (pilanski trupci), nedovoljno korišćenje pilanskih kapaciteta, niska proizvodnost rada, dovelo je pilanske pogone nakon reforme u težak položaj. Predugo zadržavanje cijena proizvodima cjelokupne drvne industrije pod kontrolom, gotovo je onemogućilo poslovanje cjelokupne drvne industrije. Teškoće ove grane uvjetovane su i visokim carinskim barijerama zemalja uvoznica našeg namještaja. Na domaću proizvodnju repromaterijala (drvne ploče) utjecale su niže cijene uvoza (nedovoljna zaštita domaće proizvodnje), što je još više pogoršalo položaj ove grane. Svi ti momenti, koji su otežavali rad, de facto su prisiljavali poduzeća na preorijentaciju u pozitivnom smislu: na poboljšanje kvalitete finalnih proizvoda, povećanje produktivnosti rada, ulaganje raspoloživih sredstava u rekonstrukciju i modernizaciju postojećih pogona. Slobodne cijene i liberalizacija potrošačkih kredita utjecali su da je na domaćem tržištu oživjela prodaja namještaja i ostalih proizvoda široke potrošnje, a paralelno je nakon 1967. godine osjetno povećan izvoz, što je sve djelovalo na povećanu aktivnost poduzeća. Kod toga je potrebno naglasiti, da se suprotno nego ranije, veća pažnja poduzeća orijentira na finalnu preradu drveta. Zaposlenost je obrnuto od predviđanja imala padajući trend, što je i logično, jer se i proizvodnja nije kretala po predviđenoj godišnjoj stopi rasta nego je ostvarena sa 56% ispod planirane stope. Produktivnost je ostvarena u ovom razdoblju po stopi 3,8 prema 5,9 predviđenoj u srednjoročnom planu. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sukcesivnim investiranjem u modernizaciju, rekonstrukcije i proširenje postojećih kapaciteta, trebalo je osigurati predviđeni plan razvoja i produktivnost rada. (Velike su rekonstrukcije izvršene u DIP-u »Slavonija« Slav. Brod, u DIP-u »Mobilia—Ivo Marinković«, Osijek i izgradnja nove tvornice namještaja »Marko Šavrić« Zagreb, a osobito »Oriolik« u Oriovcu). Kao što je i predvidjeno većina utrošenih sredstava je uložena u rekonstrukciju finalnih pogona drvne industrije. Općenito se može reći da je u prošlom 5-godišnjem razdoblju došlo u izvjesnom smislu do prestrukturiranja proizvodnje u smislu jačanja finalne prerade drveta. Promjena u strukturi proizvodnje Učešće grupacija u ukupnom prihodu 1965. 1968. 1969. (I. polug.) Drvna industrija ukupno 100 100 100 Pilane i tvornice ploča 57 53 52 — pilane 55 50 50 Finalna prerada 35 41 43 — namještaj 27 31 34 Kemijska prerada Razvojne mogućnosti mehaničke prerade drveta od 1971. do 1975. godine. Kod ocjene razvoja drvne industrije u narednom 5-godišnjem razdoblju analizirana je po pojedinim grupacijama mogućnost domaćeg i vanjskog tržišta, sirovinska baza, očekivano kretanje potrošnje u odnosu na porast dohotka i standarda. Za očekivati je da će kvalitetna struktura sirovine za prorez na pilanama i u narednom razdoblju zadržati dosadašnje odnose. Pad srednjeg promjera pilanskim trupcima i veće učešće tanke oblovine, zahtijevat će od pilanske prerade, u određenom smislu, preorijentaciju dosadašnjeg načina rezanja. Uvjet za racionalno iskorišćenje oblovine i rentabilno poslovanje u pilanskoj industriji je i u narednom razdoblju prelaz na suvremenu tehnologiju dvofazne prerade s prilagođavanjem namjenskoj proizvodnji rezane građe za vlastitu i drugu reprodukciju. Najveći porast piljene građe predviđa se kod mekih listača, jer u novom 5-godišnjem razdoblju dolaze već na sječu prve plantaže topola, koje su bile podignute 1960. i ranijih godina. U proizvodnji furnira predviđa se povećanje slijepog furnira na 40.000 m3, a što je u skladu s predviđenim povećanjem proizvodnje ploča i proizvodnje topolo vih trupaca za Ijuštenje. U proizvodnji plemenitog furnira predviđa se povećanje za 3.000 m3 (oduzeća 4000 m3). Ovo bi se povećanje ostvarilo putem uvoza egzota, radi dopune asortimana traženim vrstama furnira u industriji namještaja. Predvidivi porast proizvodnje namještaja do 1975. godine, kao najvećeg potrošača svih vrsta ploča, otvara perspektivu razvoja tvornicama ploča. One će moći proširenjem postojećih i inače malih kapaciteta i aktiviranjem tvornice šperploča u Gospiću, »Okal« ploča u Srpskim Moravicama i iverica u Delnicama, dostići ukupnu proizvodnju ploča od oko 125.000 m3. Najveći porast predviđa se u proizvodnji »Okal« ploča i ploča iverica gdje bi povećanje bilo više nego dvostruko (210—225%. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Razvoj građevne stolarije i parketa direktno je ovisan o rastu građevinske djelatnosti, a jednim manjim dijelom i o izvozu (parket). Prema ocjenama stambena izgradnja bi u narednom 5-godišnjem razdoblju zadržavala dosadašnju stopu rasta, pa se zavisno s tim predviđa nešto niži porast proizvodnje u ovoj grupaciji (indeks 200%), obzirom na primjenu i drugih materijala (aluminij i plastika). Kod klasičnog parketa proizvodnja se predviđa veća za svega 6 poena, kod mozaik parketa za 29%, a kod građevne stolarije za 30%. Kada je kod drvne industrije riječ o proizvodima robe za široku potrošnju onda se redovito misli na sve vrste kućnog namještaja, koji u ukupnoj proizvodnji drvne industrije, odmah iza piljene građe, ima najveći ponder. Sitni proizvodi drvne galanterije, iako u prošlom 5-godišnjem razdoblju pokazuju prilično visok rast proizvodnje (stopa 11), imaju nizak ponder (oko 8%) pa nisu presudni kod ocjene budućeg razvoja, kao ni proizvodi kemijske prerade drva (šibice i octena kiselina) koje imaju ponder čak ispod 3%. Za proizvodnju namještaja osnovni je činilac domaća potrošnja koja je kod nas u SFRJ iznosila oko 7,1 $ po stanovniku (u 1967. g.) dok na pr. Zap. Njemačka troši 29,7 $ (p/c. Belgija 22,6 $ p/c., Francuska 15,9 $ i td., a Italija 9,1 5 p/c.1). Iz ovog proizlazi da kod nas još uvijek postoje znatne mogućnosti povećanja proizvodnje namještaja. U proteklom S^godišnjem razdoblju kod nas je proizvodnja namještaja porasla s indeksom 143 (stopa 7,4), unatoč poteškoća s kojima se borila. Očekivani porast osobne potrošnje od 7,8% prosječno godiš ´nje i očekivani izvoz od 8,1% prosječno godišnje, omogućuje visok porast proizvodnje namještaja u razdoblju od 1971—1975. godine. Na bazi toga se ocjenjuje da ima realnogovako: osnova da se proizvodnja namještaja do 1975. godine kreće Indeks 1975/1970. Stopa 1970—1975 Ukupno proizvodnja namještaja — sobni gamiturni namještaj — krupni komadni namještaj — kuhinje — ostali namještaj 190 164 227 200 138 13,7 10,4 16,0 15,0 6,7 Ovako dosta ambiciozne stope rasta govore i o relativnom zaostajanju SR Hrvatske u proizvodnji namještaja. Nužno je da se u ovom 5-godištu ostvari već ranije zacrtana orijentacija drvne industrije na finalnu preradu odnosno namještaj, kao jedan od osnovnih pravaca razvoja s naglašenom izvoznom orijentacijom. Budući je dosadašnje učešće SFRJ u izvozu namještaja u odnosu na zemlje OECD-a iznosilo samo 5% (1967. godine), za pretpostaviti je da će se porastom standarda zemlje uvoznice taj postotak moći i povećati ili najmanje održati. To za SR Hrvatsku znači izvoz 30% od proizvodnje. U grupi ostalih finalnih i polufinalnih proizvoda ima takvih koji danas u konkurenciji gube nekadašnji položaj kao drveni sanduci, bačve, izrade od pluta. Njihov opseg proizvodnje stagnira ili opada, dok su na pr. drvene rolete una- J) Detaljna i parcijalna projekcija razvoja drvne industrije od 1966—1985. godine SPK, Knjiga II — 1969. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 43 <-- 43 --> PDF |
toč konkurenciji plastičnih masa još uvijek na tržištu zadržale poziciju analognu građevnoj stolariji i parketu. Razne sitne izrađevine od drva, kao sportski pribor i igračke, kućne potrepštine, suveniri i si. imaju još uvijek na tržištu pozitivan trend u proizvodnji i plasmanu. Ocjenjuje se da bi ovi proizvodi možda u razdoblju do 1975. godine rasli po nešto nižoj stopi (6,3) nego što je ostvareno u prošlom 5-godišnjem razdoblju (6,9). Prema tome ukupna proizvodnja drvne industrije predvidivo bi se kretala u razdoblju 1971—1975. godine ovako: Indeks1975/1970. Stopa 1970—1975. Drvna industrija ukupno— piljena građa— namještaj— građevna stolarija i parket— ostali finalni i polufinalni proizvodi— kemijska prerada drveta 148,9 102,7 168,3 126,4 135,8 131,1 8,2 0,5 11,0 4,8 6,3 5,5 Značajno je da se roba široke potrošnje teško probija u izvozu, što je i razumljivo, jer je kod izvoza tih roba najveće učešće živog rada. Međutim, odnos između piljene građe i namještaja lagano se popravlja u korist namještaja, što potvrđuje ispravnost jače orijentacije drvne industrije na razvoj finalne prerade drva. Da bi se ostvarila predviđena proizvodnja po količini i kvalitetu (svjetskih standarda), trebati će u toku 5-godišnjeg razdoblja investirati najmanje oko 272 milijuna novih dinara. Dinamika većeg ulaganja biti će u prve 2—3 godine srednjeročnog plana. Obzirom na naglašenu proizvodnu orijentaciju na proizvodnju finalnih proizvoda (namještaja), čime je vezana i dopunjujuća proizvodnja ploča, investiciona bi ulaganja među glavnim grupacijama imala ovakve odnose: — za rekonstrukciju i suvremeno opremanje pogona finalne i polufinalne prerade drveta (67%) 182 min. n. dinara —´ za proširenje i obnovu tvornica šperploča i za proširenje kapaciteta tvornica iverica (20%) 55 min. n. dinara — rekonstrukcije pilana (13%) 35 min. n. dinari Ukupno: 272 min. n. dinara Među najveća investiciona ulaganja došla bi izgradnja nove tvornice namještaja »Marko Šavrić« Zagreb, proširenje tvornice namještaja »Oriolik«, rekonstrukcija i trostruko povećanje kapaciteta tvornica iverica u Vinkovcima, dvostruko povećanje kapaciteta tvornice šperploča u Bjelovaru, te tvornica šibica »Drava«, u Osijeku. Kretanje ukupne zaposlenosti u drvnoj industriji imat će tendenciju rasta kao i ukupna proizvodnja. Ona će se kretati po prosječnoj stopi 3,3 sa ukupnim brojem zaposlenih 38.365 koncem 1975. godine. Najveći porast radne snage predviđa se u grupaciji finalne prerade drva, dok bi pilane imale čak negativnu stopu rasta. |
ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 44 <-- 44 --> PDF |
Porast radne snage i produktivnosti po grupacijama kretao bi se ovako: Grupacije: Stopa porasta a) zaposlenosti 1971—1975. godine b) produktivnosti vna industrija Pilane i tvornice ploča — pilane — tvornice ploča Finalna prerada drveta — namještaj — ostali proizvodi Kemijska prerada i šibice — šibice 3,3 —1,1 --2,6 2,3 4,6 5,1 2,6 0,1 -0, 1 4,8 5,0 3,2 8,5 5,8 8,1 3,0 5,4 7,0 — ostali 0,5 3,4 Porast produktivnosti se bazira na predviđenoj dinamici investiranja za rekonstrukcije i proširenje postojećih kapaciteta nabavi najsuvremenije opreme i ostalog usavršavanja organizacije rada i proizvodnih procesa. Očekuje se da bi društveni proizvod na temelju porasta proizvodnje porastao sa indeksom 150 ili po prosječnoj stopi 8,5. Zacrtani razvoj drvne industrije zavisi u prvom redu o organizacionom sređivanju te bržem i jačem međusobnom povezivanju. Materijalna osnova, razjedinjenih i samostalnih organizacija, ne predstavlja takvu polaznu osnovu ikoja bi mogla garantirati kvalitetni napredak i stimulativnije nagrađivanje. Sitna proizvodnja, pomanjkanje dugoročnih programa razvoja, neorganizirana podjela rada, nekompleksno rješavanje investicione dogradnje te nedovoljno stimuliranje izvoza su problemi koji sprečavaju brzi razvoj ove industrijske grane. Predviđeni razvoj do 1975. godine pretpostavio je da se ti problemi unutar i između samih poduzeća moraju prvenstveno rješiti i traži stvaranje takovih privrednih organizacija koje bi širom podjelom rada, primjenom suvremene tehnologije i užom specijalizacijom bile nosioci razvojnog programa na jednom širem području. |