DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 38 <-- 38 --> PDF |
sječa i smanjenja nivoa očekivanih priliva, što je imalo za posljedicu neostvarivanje šumsko-kulturnih radova te bioloških i tehničkih investicija. Na bazi ocjenjene realizacije koncem. 1970. godine ukupna pošumljavanja kroz razdoblje 1966—1970. godine će se ostvariti sa indeksom 117,6 umjesto s 161,3, melioracije šuma s indeksom 76,2´% umjesto 118,1, njega šuma sa indeksom 100 umjesto 137,2 planskog predviđanja. Potpuno je zakazalo podizanje plantaža i intenzivnih kultura, te introdukcija vrijednijih vrsta drveta u postojeće šume. Tako su plantaže podignute s indeksom 35,5% umjesto 200, a introdukcija sa 18,9 umjesto 217,4. Možda ne bi bilo na odmet da se i na ovom Plenumu posveti u diskusiji više pažnje i ovom problemu brzorastućih vrsta drveta. Neostvarivanjem predviđenih povoljnih bankarskih kredita i pozajmica od zainteresiranih grana ti su radovi morali izostati. Potrebno je ovdje istaknuti da su šumska gospodarstva Hrvatske tokom zadnjih 6—7 godina pridavala adekvatan značaj kontinuiranom održavanju postojećeg šumskog fonda. Izvoz šumskih sortimenata nije se kretao prema predviđenoj strukturi, niti je ostvaren po predviđenoj stopi 0,6, nego je ostvaren po negativnoj stopi od —0,2% godišnje. Osobito je podbacio nivo ogrjevnog i celuloznog drveta, a došlo je do povećanja izvoza oblog neobrađenog drveta (rudnog i trupaca za pilenje nižih klasa , protiv čega oštro ustaju pilanari premda nam se čini da stanje nije alarmantno. Ocjenjuje se, da su jedino investicije za opremu ostvarene sa oko 10—15% iznad planiranih, dok je podbacila izgradnja komunikacija za oko 30%, a biološke investicije za ok 70%. Radna snaga smanjivala se po negativnoj godišnjoj stopi od — 5, a porast produktivnosti postignut je sa stopom 2,5 a ne 3,6 kako je bilo planirano. Integraciona kretanja bi se predvidivo završila krajem ove godine. Budući razvoj. Uvodno smo već rekli da je razdoblje od 5 godina u šumarstvu veoma kratko da bi se bitno moglo utjecati mjerama na povećanje sječa, a zbog dugoročnog proizvodnog ciklusa ne mogu se lako mijenjati niti koncepcije razvoja ove privredne oblasti. Prema tome koncepcija razvoja zadržala bi se i u narednom periodu uz strukturalne promjene u proizvodnji šumskih sortimenata. Povećalo bi se učešće industrijskog drveta na račun tehničkog i ogrjevnog drveta. Potrošnja ogrjevnog drveta bi u narednom razdoblju imala tendenciju daljnjeg laganog opadanja ili u najboljem slučaju stagniranja. Na šumsko-kulturnim radovima i biološkim investicijama ponovno smo naglasili tendenciju povećanja ulaganja u biološke investicije kao što su podizanje intenzivnih kultura i plantaža, melioracije šuma, te obogaćivanje šuma vrijednijim vrstama drveća (introdukcija). Čini nam se pogrešnim u kratkoročnim, a pogotovo u dugoročnijem sagledavanju razvoja jedne privredne grane statički gledati odnosno pasivno se odnositi na budući razvoj a polazeći od sadašnjih financijskih poteškoća. Treba tražiti odgovarajuća rješenja. Od ukupno raspoloživih sredstava koje će imati privredne organizacije i u narednom razdoblju, treba dati prioritet tehničkim investicijama tako da 65% sredstava ide za izgradnju cesta i nabavu opreme, a 35% u biološka ulaganja. |