DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Kvantificiranje proizvodnje i radova u narednom periodu izgleda)o bi ovako: Po radnom materijalu Po šum. gospodarstvu Rep. zavoda za planiranje indeks UKUPNO 103,9 106,9 1. Industrijsko drvo — trupci za pilenje — trupci za F i L 106,5 103,0 108,4 103,0 104,4 96,4 — cei. drvo i ostalo drvo za kemij. pr. 119,1 101,9 2. Tehničko drvo 100,0 80,0 3. Ogrjevno drvo 100% 113,7 ŠUMSKO KULTURNI RADOVI Pošumljavanje — redovno — plantaže i intenzivne kulture Njega šuma Melioracija šuma (bez Dalmacije) Introdukcija 4.500 ha 2.300 ha 24.500 ha 4.000 ha 1.000 ha 3.500 ha ( 80 %) 1.400 ha ( 61 %) 27.570 ha (112,5%) 1.307 ha ( 33 %) do 50% max. Za investicije još uvijek nemamo kompletnih podataka od svih šumskih gospodarstava. Očito je vidljivo da se nastavlja ista tendencija većeg ulaganja u tehničke investicije i opremu, a osjetljivo niže u biološke investicije za proširenu reprodukciju. Po našoj ocjeni to ipak predstavlja u šumarstvu jednu, u izvjesnom smislu, defektnu razvojnu orijentaciju. DRVNA INDUSTRIJA Još u prethodnim sagledavanjima utjecaja privredne reforme, bilo je očito da će drvna industrija nakon reforme doći u nepovoljniji položaj zbog osjetnog poskupljenja sirovine, repromaterijala, usluga i povećanih osobnih dohodaka. Zastarjelost opreme, nedovoljna sredstva, nepotpuno korišćenje kapaciteta, nekoordinirana proizvodnja kao i druge subjektivne i objektivne poteškoće, stvarali su nepovoljne uvjete za proizvodnju i prije reforme. Organizaciono i tehnički nepripremljena, našla se drvna industrija nakon reforme u još težim uvjetima, što se i odrazilo na proizvodnji sve do 1968. godine. Budući da se ukupna proizvodnja drvne industrije u razdoblju 1966—1970. godine ostvarila ispod 50% planskog predviđanja (ostvarena stopa 3,2 prema planiranoj 7,3 , to se proizvodnja gotovo u svim grupacijama odvijala suprotno od očekivanog razvoja po srednjoročnom planu 1966—1970. godine. Tako na pr. kod grupacije furnir i ploče, bilo je srednjoročnim planom predviđeno povećanje proizvodnje u 1970. godini s indeksom 144,2, a ostvariti će se s indeksom oko 88,4. Do ovako velikog podbačaja u ovoj grupaciji došlo je ne samo zbog neostvarenog porasta u proizvodnji namještaja, nego i zbog vlastitih slabosti i poteškoća u koje su upale osobito tvornice iverica i šperploča. U toku ovog razdoblja tvornice iverica u |