DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Gospiću i »Okal« ploča u Srpskim Moravicama prestale su s radom, a tvornica u Delnicama sve do 1969. godine nije uopće proradila. Također su prestale s ra dom i tvornice šperploča u Gospiću i Rijeci. Da nije došlo do proširenja kapaciteta panel ploča u Koprivnici pad proiz vodnje bio bi i veći. Jedino je ostvaren predviđeni porast proizvodnje u grupaciji građevinske stolarije i parketa, gdje je porast proizvodnje bio predviđen po stopi 8,3 a ostva ren po stopi 8,8, i to zbog dinamičnog porasta domaće građevinske djelatnosti, koja je potpuno apsorbirala cjelokupnu proizvodnju, osobito građevne stolarije. Kod rezane građe nije ostvareno povećanje proizvodnje (po stopi 2,8) nego je ona za oko 50% niža zbog neizvršenja predviđanja kod mekih i tvrdih listača. Kod mekih listača nije došlo do sječe očekivanih količina, međutim proizvodnja kroz čitav period kretala se dosta ujednačeno. Proizvodnja namještaja bila je srednjoročnim planom predviđena kao os novni pravac razvoja s vrlo visokom stopom porasta (11,4). Međutim, ova proiz vodnja imala je takvih poteškoća da u prve 3 godine nije mogla dostići nivo startne proizvodnje iz 1965. godine (zastoj na domaćem i vanjskom tržištu). Tek zadnje dvije godine došlo je do naglog porasta proizvodnje. Proizvodnja 1969. godine u odnosu na 1968. godinu, kao i 1970. na 1969. godinu prešla je predvi đenu stopu godišnjeg porasta po srednjoročnom planu. Analogno proizvodnji i izvoz je u drugoj polovini razdoblja toliko porastao, da je čak u zadnjoj plan skoj 1970. godini premašio godišnju stopu porasta za gotovo 15%. U 1967. godini općenito se može reći, da je drvna industrija proživljavala krizu. Ukupna proizvodnja bila je niža od startne godine, a proizvodnja namještaja kao osnovni pravac 1966—1970. godine, ne samo da nije postizala predviđeni porast (11% godišnje), nego je za 8% bila niža od proizvodnje u 1965. godini. Pilanski pogoni su sve do reforme bolje poslovali od ostalih pogona drvne industrije, pa su kombinati preferirali pilansku proizvodnju ostalim pogonima, a osobito pogonima za proizvodnju namještaja. Povišenje cijene sirovine (pilanski trupci), nedovoljno korišćenje pilanskih kapaciteta, niska proizvodnost rada, dovelo je pilanske pogone nakon reforme u težak položaj. Predugo zadržavanje cijena proizvodima cjelokupne drvne industrije pod kontrolom, gotovo je onemogućilo poslovanje cjelokupne drvne industrije. Teškoće ove grane uvjetovane su i visokim carinskim barijerama zemalja uvoznica našeg namještaja. Na domaću proizvodnju repromaterijala (drvne ploče) utjecale su niže cijene uvoza (nedovoljna zaštita domaće proizvodnje), što je još više pogoršalo položaj ove grane. Svi ti momenti, koji su otežavali rad, de facto su prisiljavali poduzeća na preorijentaciju u pozitivnom smislu: na poboljšanje kvalitete finalnih proizvoda, povećanje produktivnosti rada, ulaganje raspoloživih sredstava u rekonstrukciju i modernizaciju postojećih pogona. Slobodne cijene i liberalizacija potrošačkih kredita utjecali su da je na domaćem tržištu oživjela prodaja namještaja i ostalih proizvoda široke potrošnje, a paralelno je nakon 1967. godine osjetno povećan izvoz, što je sve djelovalo na povećanu aktivnost poduzeća. Kod toga je potrebno naglasiti, da se suprotno nego ranije, veća pažnja poduzeća orijentira na finalnu preradu drveta. Zaposlenost je obrnuto od predviđanja imala padajući trend, što je i logično, jer se i proizvodnja nije kretala po predviđenoj godišnjoj stopi rasta nego je ostvarena sa 56% ispod planirane stope. Produktivnost je ostvarena u ovom razdoblju po stopi 3,8 prema 5,9 predviđenoj u srednjoročnom planu. |