DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Sukcesivnim investiranjem u modernizaciju, rekonstrukcije i proširenje postojećih kapaciteta, trebalo je osigurati predviđeni plan razvoja i produktivnost rada. (Velike su rekonstrukcije izvršene u DIP-u »Slavonija« Slav. Brod, u DIP-u »Mobilia—Ivo Marinković«, Osijek i izgradnja nove tvornice namještaja »Marko Šavrić« Zagreb, a osobito »Oriolik« u Oriovcu). Kao što je i predvidjeno većina utrošenih sredstava je uložena u rekonstrukciju finalnih pogona drvne industrije. Općenito se može reći da je u prošlom 5-godišnjem razdoblju došlo u izvjesnom smislu do prestrukturiranja proizvodnje u smislu jačanja finalne prerade drveta. Promjena u strukturi proizvodnje Učešće grupacija u ukupnom prihodu 1965. 1968. 1969. (I. polug.) Drvna industrija ukupno 100 100 100 Pilane i tvornice ploča 57 53 52 — pilane 55 50 50 Finalna prerada 35 41 43 — namještaj 27 31 34 Kemijska prerada Razvojne mogućnosti mehaničke prerade drveta od 1971. do 1975. godine. Kod ocjene razvoja drvne industrije u narednom 5-godišnjem razdoblju analizirana je po pojedinim grupacijama mogućnost domaćeg i vanjskog tržišta, sirovinska baza, očekivano kretanje potrošnje u odnosu na porast dohotka i standarda. Za očekivati je da će kvalitetna struktura sirovine za prorez na pilanama i u narednom razdoblju zadržati dosadašnje odnose. Pad srednjeg promjera pilanskim trupcima i veće učešće tanke oblovine, zahtijevat će od pilanske prerade, u određenom smislu, preorijentaciju dosadašnjeg načina rezanja. Uvjet za racionalno iskorišćenje oblovine i rentabilno poslovanje u pilanskoj industriji je i u narednom razdoblju prelaz na suvremenu tehnologiju dvofazne prerade s prilagođavanjem namjenskoj proizvodnji rezane građe za vlastitu i drugu reprodukciju. Najveći porast piljene građe predviđa se kod mekih listača, jer u novom 5-godišnjem razdoblju dolaze već na sječu prve plantaže topola, koje su bile podignute 1960. i ranijih godina. U proizvodnji furnira predviđa se povećanje slijepog furnira na 40.000 m3, a što je u skladu s predviđenim povećanjem proizvodnje ploča i proizvodnje topolo vih trupaca za Ijuštenje. U proizvodnji plemenitog furnira predviđa se povećanje za 3.000 m3 (oduzeća 4000 m3). Ovo bi se povećanje ostvarilo putem uvoza egzota, radi dopune asortimana traženim vrstama furnira u industriji namještaja. Predvidivi porast proizvodnje namještaja do 1975. godine, kao najvećeg potrošača svih vrsta ploča, otvara perspektivu razvoja tvornicama ploča. One će moći proširenjem postojećih i inače malih kapaciteta i aktiviranjem tvornice šperploča u Gospiću, »Okal« ploča u Srpskim Moravicama i iverica u Delnicama, dostići ukupnu proizvodnju ploča od oko 125.000 m3. Najveći porast predviđa se u proizvodnji »Okal« ploča i ploča iverica gdje bi povećanje bilo više nego dvostruko (210—225%. |