DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 42 <-- 42 --> PDF |
Razvoj građevne stolarije i parketa direktno je ovisan o rastu građevinske djelatnosti, a jednim manjim dijelom i o izvozu (parket). Prema ocjenama stambena izgradnja bi u narednom 5-godišnjem razdoblju zadržavala dosadašnju stopu rasta, pa se zavisno s tim predviđa nešto niži porast proizvodnje u ovoj grupaciji (indeks 200%), obzirom na primjenu i drugih materijala (aluminij i plastika). Kod klasičnog parketa proizvodnja se predviđa veća za svega 6 poena, kod mozaik parketa za 29%, a kod građevne stolarije za 30%. Kada je kod drvne industrije riječ o proizvodima robe za široku potrošnju onda se redovito misli na sve vrste kućnog namještaja, koji u ukupnoj proizvodnji drvne industrije, odmah iza piljene građe, ima najveći ponder. Sitni proizvodi drvne galanterije, iako u prošlom 5-godišnjem razdoblju pokazuju prilično visok rast proizvodnje (stopa 11), imaju nizak ponder (oko 8%) pa nisu presudni kod ocjene budućeg razvoja, kao ni proizvodi kemijske prerade drva (šibice i octena kiselina) koje imaju ponder čak ispod 3%. Za proizvodnju namještaja osnovni je činilac domaća potrošnja koja je kod nas u SFRJ iznosila oko 7,1 $ po stanovniku (u 1967. g.) dok na pr. Zap. Njemačka troši 29,7 $ (p/c. Belgija 22,6 $ p/c., Francuska 15,9 $ i td., a Italija 9,1 5 p/c.1). Iz ovog proizlazi da kod nas još uvijek postoje znatne mogućnosti povećanja proizvodnje namještaja. U proteklom S^godišnjem razdoblju kod nas je proizvodnja namještaja porasla s indeksom 143 (stopa 7,4), unatoč poteškoća s kojima se borila. Očekivani porast osobne potrošnje od 7,8% prosječno godiš ´nje i očekivani izvoz od 8,1% prosječno godišnje, omogućuje visok porast proizvodnje namještaja u razdoblju od 1971—1975. godine. Na bazi toga se ocjenjuje da ima realnogovako: osnova da se proizvodnja namještaja do 1975. godine kreće Indeks 1975/1970. Stopa 1970—1975 Ukupno proizvodnja namještaja — sobni gamiturni namještaj — krupni komadni namještaj — kuhinje — ostali namještaj 190 164 227 200 138 13,7 10,4 16,0 15,0 6,7 Ovako dosta ambiciozne stope rasta govore i o relativnom zaostajanju SR Hrvatske u proizvodnji namještaja. Nužno je da se u ovom 5-godištu ostvari već ranije zacrtana orijentacija drvne industrije na finalnu preradu odnosno namještaj, kao jedan od osnovnih pravaca razvoja s naglašenom izvoznom orijentacijom. Budući je dosadašnje učešće SFRJ u izvozu namještaja u odnosu na zemlje OECD-a iznosilo samo 5% (1967. godine), za pretpostaviti je da će se porastom standarda zemlje uvoznice taj postotak moći i povećati ili najmanje održati. To za SR Hrvatsku znači izvoz 30% od proizvodnje. U grupi ostalih finalnih i polufinalnih proizvoda ima takvih koji danas u konkurenciji gube nekadašnji položaj kao drveni sanduci, bačve, izrade od pluta. Njihov opseg proizvodnje stagnira ili opada, dok su na pr. drvene rolete una- J) Detaljna i parcijalna projekcija razvoja drvne industrije od 1966—1985. godine SPK, Knjiga II — 1969. |