DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 70     <-- 70 -->        PDF

cf´umac&ka aa&žetaaan.ja u inosemSt&u


SAVJETOVANJE NJEMAČKOG SAVEZA
ŠUMARA


(Braunschweig


U vremenu od 1. do 4. rujna 1970. održano
je savjetovanje Saveza njemaökih
šumara.


Potpisani je prisustvovao tome savjetovanju
i godišnjoj skupštini kao inozemni
gost Obzirom da je tema koja se raspravljala
na tome savjetovanju bila vrlo
interesantna, donosim kratki prikaz istoga,
kao i ekskurzije na kojoj sam sudjelovao.


Vodeća tema savjetovanja je bila »Šuma
u suvremenom društvu«. Ta tema je
naročito interesantna u visoko industrijaliziranoj
sredini kao što je to Njemačka.


Savjetovanje je otvorio prigodnim govorom
dana 1. 9. 1970. predsjednik Njemačkog
saveza šumara — ministerijalni
dirigent Klose.


G. Klose ie u svojem govoru pozdravio
prisutne inozemne goste iz Jugoslavije,
Austrije, Norveške, Nizozemske, Poljske,
Francuske i Grčke.
Iza njega su savjetovanje pozdravili
predstavnici Savezne vlade, kao i ministar
prehrane, poljoprivrede i šumarstva
Donje Saske g. Hasselmann te gradonačelnik
Braunschweiga g Liess.


Nakon otvaranja i pozdravnih govora
obavljena je podjela Bernard Fernow. plakete
umirovljenom profesoru iz Oxforda


g. H. Championu, koju mu podjeljuju
Američki i Njemački savez šumara za zasluge
na području svjetskog šumarstva.
Poslije svečanog dijela profesor Dr.
Lamprecht iz Göttingena održao je interesantno
predavanje pod naslovom »O
općim osnovama uzgoja šuma koje vrijede
danas i sutra«.


Popodne se nastavio rad u sekcijama.
Drugi dan (2. 9. 1970.), nakon izvještaja


o radu Saveza i izbora novog rukovodstva
(za novog predsjednika je izabran g. Dr.
Kvvasnitschka), vrlo interesantno predavanje
je održao Landforstmeister g.
Kremser pod naslovom »šumska proizvodnja
i potrebe modernog industrijskog
društva«.
I ovaj dan popodne, nastavio se rad u
tri grupe sa interesantnim predavanjima.


352


— rujna 1970.)
Radi interesantnosti navodimo i preda


vanja održana izvan plenuma (u sekci


jama):


Prof. Meyer (Hannover), »Značenje prirodnih
izvora za prostorno uređenje«;
Lamerdin (Stuttgart), »Prostorno uređenje
i šuma«;


Prof. Dr. Haushofer (München), »Značenje
prirodnih osnova za agrarnu politiku
«;


Doc. Dr. Niesslein (Beč), »Šumarstvo
kao proizvodnja i ustanova«;


Prof. Dr. Prodan (Freiburg), »Gospodarske
teorije i postavljanje cilja u šumarstvu
«;


Direktor šuma Happendstedt (Hannover),
»Zadaci, učinci i problemi seljačkih
privatnih šuma na primjerima iz Donje
Saske«;


G. Borchert (Goslar), »Iz rada južno
hannoverskih zadružnih šuma«;
G Bühmann Celle), »Prirodni park
»Südheide« u okrugu Celle — djelo nrivatnih
šuma«.


U okviru savjetovanja održana su savjetovanja
Zajednice za šumarsku nauku


o vegetaciii, gdje su održana ova predavanja:
Prof. Dr. F. K. Hartmann (Hann. Münden),
»Klima i šumske zajednice u Harzu
«;


Prof. Dr. H. Lamprecht (Hann. Münden),
»Šumarsko i vegetacijsko značenje
prirodnih šumskih rezervata«,


Dir. Dr. G. Schlenker, »Nauka o vegetaoiji
šuma i pejsaži u Jugozapadnoj Njemačkoj
«;


Dr. H. Genssler (Bonn), »Šumska vegetacija
kao most između šume i njive«.


Dana 3. 9. 1970., sa grupom od 55 njemačkih
šumara, priključio sam se dvodnevnoj
ekskurziji u Berlin, koja je imala
za cilj da nas upozna sa problemima
šumarstva u velikom gradu, gdje šume
imaju pretežno rekreacioni karakter.


Nakon dugog putovanja autobusom od
Braunschweiga do Berlina (230 km — trajanje
sa zadržavanjem na graničnim prelazima
oko 7 sati), prispjeli smo u Berlin,
te se prvi dan upoznali sa glavnim




ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 71     <-- 71 -->        PDF

znamenitostima Zapadnog Berlina. Iz
tehničkih razloga je otpao posjet Istočnom
Berlinu iako je bio predviđen.


Budući da šumarstvo u Berlinu ima —
obzirom na položaj grada — posebno značenje,
pokušat ću ukratko prikazati neke
njegove probleme.


Područje Zapadnog Berlina obuhvaća
480 km2, a od toga oko 80 km2 su šume,
koje zapremaju 16% površine grada.


Na jednog stanovnika (2,200.000 stanovnika)
otpada 36 m2 šume.


Osim šuma, na području Berlina ima
oko 30 km2 vodenih površina (rij*eke i
jezera) te 95 km2 drugih slobodnih površina
(parkovi).


Sve šume su društveno vlasništvo (7.752
ha vlasništvo grada i 211 ha savezne šume).


Upravu šuma čine Zemaljski šumarski
ured, četiri šumarije i 13 šumarskih revira.


Evo pregleda šumarija


Red. Šumarija
broj (Forstamt)


1 Tegel
2 Spandau
3 Grunewald
4 Düppel


Svega


Vlast, površine i Savezne
Pod šumom Nepošumljeno Svega sume Sveukupno


\


1.576 272
1.260 200
2.768 496
1.115 155
6.719 1.123
Što se tiče vrsta drveta i drvnih zaliha
pojedinih šumarija, na terenu smo dobili
slijedeće podatke:


1. Tegel
Zaliha (1961. god.) 168 m3/ha; 58,1% četinjače
i 41,9% listače; prirast 4,9 m3/ha;
sječa 3,2 nrVha. Borove sastojine su djelomično
prestare jer je cea 19% iznad 120
godina, a 17,4% borovine je napadnuto
borovom glj vom.


2. Spandau
Zaliha (1961. god.) 93 m3/ha; 60% četinjače;
40Vo listače; prirast 3 m3/ha; sječa
1,8 m-Vha. Za vrijeme rata i iza rata velike
površine su posječene čistom sječom, tako
da danas 450 ha (50%) borovih sastoiina
pripada I dobnom razredu.


Radi estetskih razloga mnoge čistine su
ostale nepošumljenc.


3. Grundwald
Zaliha 92 m3/ha; 32% listače i 6»´Vo četinjače;
prirast 3,6 m3/ha; sječa 1,2 m3/ha.
927 ha borovih sastojina su u I. dobnom


razredu. Poseban problem ove šumarije
predstavlja »Trümmerberg« (brdo od šute
i otpadaka), podignuto na ruševinama
vojno-tehničkog fakulteta.


Ovo brdo ima volumen od oko 25 milijuna
m3 šute. Još uvijek se ovdje navoze
otpaci, no vrši se saniranje i pošumljavanje,
a u blizini se otvara veliki sportski
centar za zimski sport sa uređajima za
proizvodnju umjetnog snijega.


4. Düppel
Zaliha 129 mVha; 62% četinjače i 38%
listače; 335 ha ili 45% borovih sastojina
spada u I dobni razred; prirast 4,1 m3/ha;
sječa 1,5 m3/ha. Problem šumarije predstavlja
smeće, koje se navozi na 72 ha.
Smeće se pokriva sa debelim slojem zemlje,
ali pošumljavanje ide vrlo teško i
ispituje se koje vrste bi mogle uspijevati
na smetištu, gdje glavni problem predstavlja
metan, koji prodire i u susjedne sastojine
i izaziva intenzivno sušenje bora.


ha


1.848 131 1.979
1.460 80 1.540
3.174 — 3.174
1.270 — 1.270
7.752 211 7.963
Šume se protežu od sjevera prema jugu
uzduž Havel-a.


Šumska zemljišta su slabo podzolirana
smeđa šumska tla. Bonitet ovisi o veličini
zrna pijeska. Što su ona manja to je
veća mogućnost zadržavanja vode.


Kod gotovo 80% površina, podzemna
voda je dublja od 4 m. Fitocenološki
(prema Braun-Blanquet-u i Scamoni-u)
prevladavaju zajednice hrasta kitnjaka i
hrasta kitnjaka i bukve.


Prosječna godišnja temperatura je


i 8,4°C, a količina oborina 596 mm.


Klima je umjereno topla do topla.


Drvna zaliha iznosila je u početku 170
m3/ha i iskorišćivanje je bilo vrlo reducirano.
Za vrijeme rata, a naročito za
poznate blokade Berlina, vršene su jake
sječe, tako da je 1961. 58"/o svih sastojina
spadalo u I i II dobni razred.


Stare sastojine su prestare, a kvalitet
drva loš radi šplitera u drvu kao i radi
napada gljiva.


353




ŠUMARSKI LIST 9-10/1970 str. 72     <-- 72 -->        PDF

Odnos četinjača i listača je 60:40. Godišnji
etat iznosi 11.100 m3´(l,7 m3/ha).
Drvna zaliha 1961. bila je 116 mVha. Godišnji
tekući prirast 1961. utvrđen je sa
3,9 rrfVha.


Na području Berlina ima danas 3 pilane,
no i te kupuju drvo iz istočnih zemalja,
radi slabog kvaliteta domaćeg
drva.


Prihodi iz šuma su slijedeći: 500.000 DM
od drveta, iz zakupa za korištenje zelenja
(grane za ukras i slično) 500.000 DM
te od šljunka i pijeska 1,000.000 DM.


Troškovi za šume knosili su u periodu
1961. do 1969. u prosjeku 130 DM/ha šuma
ili 6,45 DM po glavi stanovništva, što je


daleko ispod izdataka za parkove u gradu
gdje se izdaci kreću oko 15 DM po stanovniku.


Prema tome berlinsko šumarstvo stvara
gotovo 1 milijun maraka dobiti, koja
ide u blagainu Berlina.


Berlinska ut>rava šuma polaže naročitu
pažnju obnovi šuma, a osnovni cilj je da
se naznači rekreaciono značenje šuma.
Kod toga se ne ide za time da se šume
pretvore u neke vrste parkova, nego da
se uzgoje produkciono sposobne što prirodnije
šume te da se stanovništvu na taj
način omogući što uži dodir sa prirodom.


Prof. Dr. Roko Benić