DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LI ST SAVE Z INŽENJER A I TBHNlCAR A ŠUMARSTV A I DRVN E INDUSTRIJ E HRVATSKE GODIŠTE 94 STUDENI — PROSINAC GODINA 1970. LDK 634.0.114.4 PEDOLOŠKI PRIKAZ TALA NEKIH ŠUMSKO-GOSPODARSKIH JEDINICA U PODRUČJU PLANINSKOG MASIVA MALA KAPELA VRANKOVIC ANDRIJA, đipl. ing. šum. (Iz Zavoda za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu) UVOD Ova pedološka istraživanja izvršena su u okviru tipoloških istraživanja šuma i šumskih staništa u okviru djelatnosti Instituta za šumarska istraživanja Šumarskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu na šumskim površinama kojima gospodare šumarije Vrhovine i Otočac. Po svom geografskom smještaju istraživane površine nalaze se između 120°48´ i 13°12´ istočne dužine i između 44°°45´ i 45°0´ sjeverne širine, i pripadaju uglavnom sklopu planinskog masiva Male Kapele. Terenska pedološka istraživanja izvršena su u mjesecu julu 1967. godine i prema šumsko-gospodarskoj podjeli obuhvatile su slijedeće šumsko-gospodarske jedinice: Stajnička Kapela, Lisac—Staparuša, Krekovača—Vrbovice, Kompoljski Vrh, Smolčić uvala, Komarnica, Krivi Javor, Kriva Draga—Baćinovac i Bijeli vrh—Dolac na ukupnoj površini od 24.958 ha. Zadatak ovih istraživanja je da se utvrde glavni tipovi tala koji dolaze na ovom području, morfološka i druga svojstva, te rasprostranjenje obzirom na geološko-litološke formacije kao i tipove šuma odnosno biljne zajednice za istraživano područje. Tokom ovih istraživanja mnogo je korišteno iskustvo stečeno radeći na studiji tala Risovca i Šadrvana u Lici (4). Na terenu je iskopano 25 pedoloških jama i prikopki radi proučavanja morfologije tala, a od toga je izabrano 9 profila i po horizontima izvršene kemijske i fizikalne analize uzoraka tla u laboratoriju. Laboratorijska istraživanja izvršena su u Zavodu za pedologiju Poljoprivrednog i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, a prema metodama opisanim u Pedološkom praktikumu A. Škorića (1965). Autor se ovom prilikom zahvaljuje šumarskom Institutu u Zagrebu, koji je omogućio da se ova istraživanja provedu. Posebna hvala prof, dr A. Škoriću na svestranoj pomoći i davanju smjernica kod izvršenja ovog zadatka. * Ovaj rad financirao je Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu. i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 4 <-- 4 --> PDF |
PEDOGENETSKI FAKTORI Geomorfologija Pretežni dio ovog područja pripada jugoistočnom i centralnom dijelu planinskog masiva Mala Kapela, jugozapadne ekspozicije, i predstavlja u geomorfološkom pogledu tipični krš. Razvedenost reljefa u vertikalnom smjeru ide od nadmorske visine 421 m (u podnožju Kompoljskog Vrha) do 1204 m (na vrhu Krivog Javora). Teren je u velikoj mjeri isprekidan uvalama i kraškim poljima kao i tokovima vodotoka na najnižim kotama terena. Površina istraživanog područja u pravcu JI—SZ pruža se na dužini od 42 km koliko iznosi udaljenost krajnjih tačaka između gospodarskih jedinica Krekovača— Vrbovice i Kriva Draga—Baćinovac, a širina u smjeru JZ—SI 10— 20 km. Suvisli dio ovog kraškog terena čine gospodarske jedinice Stajnička Kapela, Lisac—Staparuša, Krekovača—Vrbovice, Smolčić uvala, Krivi Javor i Komarnica sjeverno od poteza Babin Potok, Vrhovine, Škare, Drenovi Klanac, Brlog, koje su na nekoliko mjesta prekinute kraškim poljem ili aluvijalno deluvijalnim zaravnima. Južno od ovog poteza su gospodarske jedinice Kompoljski Vrh, Bijeli vrh—Dolac i Kriva Draga—Baćinovac, koje su svaka za sebe okružene poljem. Konfiguracija terena je tipična za krš u kome dolaze vrtače, uvale, dulibe, kraška polja i drugi kraški fenomeni. Kad manjim ravnim depresijama uzdižu se humovi i brda više ili manje strmih pristranaka uz razne ekspozicije i inklinacije što pored drugih faktora znatno utječe na tvorbu i razvoj tla ovog područja. Tako se dublja tla nalaze unutar vrtača, uvala, duliba i drugih morfoloških pojava krša kao i na podnožjima brda, a nastala su u velikoj mjeri utjecajem diluvijalnih, deluvijalnih i erozionih procesa. Na najvišim vrhovima ispona (brda, humovi i dr.) nalazimo vrlo plitka tla sa oskudnom šumskom vegetacijom ili su takvi vrhovi izgrađeni od masivnih stijena vapnenca ili dolomita na kojima se zbog reljefskih i klimatskih prilika tlo ne razvija dalje od inicijalne faze. Između ovih krajnjih tačaka terena u vertikalnom smislu su pristranci ispona raznih nagiba koji su zbog toga u većoj ili manjoj mjeri zahvaćeni erozionim procesima. Eroziona i transportna snaga oborinske vode dolazi najviše do izražaja na strmim pristrancima južnih ekspozicija koje su neobrasle šumskom vegetacijom i gdje se deblje naslage tla odnose erozijom u dolinu i dalje u korita postojećih vodotoka. Ova živa dinamika kraškog reljefa, dakako, utjecati će na pedogenezu i rasprostranjenost pojedinih tipova tla na ovom području. Geološke prilike Petrografski supstrat na kome se razvijaju ova tla je dosta jednoličan. Prema geološkoj karti istraživano područje izgrađuju kredni i jurski vapnenci i dolomiti. Pretežno su to vapnenci, a dolomiti dolaze unutar vapnenačkih masiva na većim i manjim površinama. Veće dolomitne površine nalazimo u Komarnici ispod Odanove Kose i dopiru u jednoj uskoj zoni do Turjanskog. Druga veća dolomitna površina je u području brda Veliki i Mali Lisac. Od Malog Lisca se u jednoj zoni širokoj najviše 1,5 km protežu preko Kleščina |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Zljeba do blizu Dabarskog Glibodola. Manjih dolomitnih površina unutar istraživanog područja ima na više mjesta. Unutar zone ovih dolomitnih sedimenata izbija na površinu vapnenac tako da se ove stijene javljaju češće nego što je to na postojećim geološkim kartama moglo biti prikazano. Analogno tome zauzima i dolomit manje areale u zoni koja je označena kao jurski ili kredni vapnenci. Ovo je bilo nužno istaknuti zbog toga, jer će i tla koja dolaze na ovim sedimentima imati analogan geografski raspored ovisno o pojavi različitih matičnih supstrata. Osim. toga valja napomenuti da unutar zone dolomita i vapnenaca dolaze stijene koje su sastavljene uz učešće raznih omjera dolomita i vapnenca. To su ili dolomitizirani vapnenci ili vapnenački dolomiti. Već je istaknut kraški karakter ovih područja obzirom na njegov geološki sastav i kraške pojave uvjetovane manjim depresijama unutar vapnenca i dolomita. Te depresije su ispunjene debljim naslagama ilovasto glinastog crvenkastog materijala koji u sadašnjim recentnim uslovima predstavlja matični supstrat za tvorbu tla. Takvih površina ima na cijelom ovom području koje zapremaju veće ili manje areale što je ovisno o veličini depresija i količini akumuliranog detritusa. Osim ove tri po prostranstvu glavne vrste matičnog supstrata dolaze unutar dolomitne zone rasprostranjenja u manjim arealima i pjeskoviti silicijski sedimenti sa kvarcnim pijeskom, što također utječe na sistematsku pripadnost tala na istraživanoj površini. Klimatske prilike Za tipološka istraživanja šuma i šumskih staništa od velike je važnosti poznavanje klimatskih prilika koje imaju određeni utjecaj na tlo i vegetaciju tj. na šumu. Upravo se zbog toga, a u okviru djelatnosti Šumarskog instituta u Zagrebu, prišlo detaljnim istraživanjima klimatskih prilika na ovom području. Kako su ta istraživanja još u toku, a za ova kompleksna istraživanja bit će i posebno obrađena, zadovoljit ćemo se konstatacijom (2) da je klima ovog kraja perhumidna. Srednje godišnje oborine za Gospić iznose 1393 mm. Najviše oborine padne u kasnu jesen tj. X—XII mj., a najmanje ljeti — VII i VIII mj. Prosječna godišnja temperatura iznosi 8,8° C. Najtopliji je srpanj s prosječnom toplinom 18,4° C dok su podjednako hladni siječanj i veljača s prosječnom toplinom —0,9° do —0,8° C. (Navedeni podaci za klimu odnose se za period od 1948—1960. god.). Osim ovih općih podataka o klimi ovog kraja koji nas upućuju na značajnu ulogu cijedne vode u tlu potrebno je, a prema ranijim zaključcima (4), za relativno mala područja istraživanja poznavati i mikroklimatske prilike. To je naročito važno u vezi sa geomorfološkim, geološkim i vegetacijskim prilikama dotičnog područja. Biljni pokrov Kako će živi pokrov tla sa šumsko-gospodarskog gledišta biti u okviru tipoloških istraživanja šumskih staništa posebno istražen, ovdje se donosi samo opći pregled biljnih zajednica kao faktora koji učestvuje u pedogenezi tla. Prema dosadašnjim istraživanjima Z. Pelcera najniže nadmorske visine i polja zauzima zajednica Querceto-Carpinetum Croaticum (Horv.). U podancima brda u nižim područjima južne ekspozicije zauzima kserotermna zajednica crnog graba (Seslerio — Ostryetum — Horv.). Daljnju visinsku stepenicu zauzela je |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 6 <-- 6 --> PDF |
na južnim ekspozicijama zajednica primorske šume bukve — Fagetum Croaticum Seslerietosum Horv.). U njoj su pored ove zastupljene i kserotermni elementi iz susjedne zajednice crnog graba. Na sjevernim stranama iste visinske zone razvijena je gorska šuma bukve — Fagetum Croaticum Montanum Horv., u kojoj su uglavnom zastupljeni mezofilni elementi bukovih šuma. Iznad primorske odnosno gorske šume bukve prostire se pojas šume bukve i jele — Fagetum Croaticum Abietetosum Horv. Osim ovih klimazonalnih dolaze i ekstrazonalne zajednice ili tzv. trajni stadiji, uvjetovane posebnim prilikama staništa. Kao što su Heleboro-pinetum Horv. i Pieetum dolomiticum Horv. U okviru ovih postojećih zajednica razvijeni su i razni prelazni oblici npr. u okviru kserotermne zajednice Seslerio Ostryetum razvijena je subasocijacija s običnim grabom koja je ovdje uvjetovana reljefom, dubljim tlom i dr. TLA ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Temeljem ovih istraživanja utvrđena su i analizirana slijedeća tla kao predstavnici svih utvrđenih pedosistematskih jedinica: Red. Gosp. jedinica, broj Pedosistematska oznaka Geološka podloga ili br. profila i odjel matični supstrat 1. Krekovača—Vrbovice Smeđe tlo na vapnencu vapnenac profil 1/33 — plitko 2. Lisac—Staparuša Rendzina na dolomit, vapnenac dolomit. profil 2/8 vapnencu 3. Kompoljski vrh lesivirano tlo vapnenac profil 5/12 4. Kriva Draga—Baćinovac smeđe tlo na vapnencu vapnenac profil 6/23 5. Kriva Draga—Baćinovac rendzina na dolomitu dolomit profil 7/44 6. Bijeli vrh—Dolac podzol silikatno-kvarcni grus profil 8/13 7. Komarnica rendzina na dolomit, dolomit profil 11/37 pijesku 8. Krivi Javor lesivirano tlo - duboko l^^« * profil 15/67 9. Komarnica deluvij rendzine i srne-d j u profil 18/10 đeg tla na vapnencu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 7 <-- 7 --> PDF |
MORFOLOGIJA TALA Profil 1, smeđe tlo na vapnencu — plitko Profil je otvoren u gospodarskoj jedinici Krekovača, odjel 33 šumski predjel Durel na nadmorskoj visini 885 m. Vapnenac izbija na površinu u vidu većih kamenih blokova, a samo na 20% površine prekriven je tankim slojem smeđe krečnjačkog tla. Široki areal ovog područja zauzima biljna zajednica Fagetum Croaticum Abietetosum. Profil je otvoren u čistoj jelovoj sastojini, gdje jelov četinjak ne prekriva kontinuiranu površinu tla, a mjestimično je debljine do 1 cm. A (0—5) cm — tlo zagasito smeđe boje, graškaste do mrvičaste strukture, glinasto spužvasto porozno. Gusto prorašćen jelovim korjenčićima do 0,5 cm 0. Difuzno prelazi u A (B) (5—18) cm — intenzivno smeđe boje, graškaste strukture, glinast šupljikav, gusto je prorastao korjenjem jele (10/dm2) od 0,5 cm0. C > 18 cm — kamen vapnenac, rastresit, gdje se među kamenim kršjem nalazi ponešto sitnog tla, zagasito smeđe boje sa crvenkastom nijansom. Profil 2, rendzina na dolomitičnom vapnencu Profil je otvoren u gospodarskoj jedinici Lisac—Staparuša odjel 8, ispod brda Korač, nadmorska visina 900 m, ekspozicija istočna. Kamen je 20 do 30 cm prekriven debelim slojem tla, a samo rijetko izbija na površinu. Od šumskog drveća zastupljena je bukva a prizemno Heleborus sp. Aoo (0—4) cm — sloj bukovog listinca Ai (4—20) cm — tamne boje, graškasto mrvičaste strukture, ilovast. Gusto je prorašćen sitnim korijenjem bukve (0,5 cm 0). Rahal. Porozan. Izrazito prelazi u AiC (20—35) cm — sitnica tla među česticama skeleta sivo smeđe boje mrvičaste strukture. Karbonatan je od sitnih agregatića trošnog kamena. Profil 5, lesivirano tlo Otvoren je na gospodarskoj jedinici Kompoljski Vrh, odjel 12, između Vrovica i Kompoljskog Vrha na nadmorskoj visini 694 m na zaravnjenom platou južnog obronka brda Vrovica. Vapnenac je prekriven dubljim slojem tla, a mjestimično izbija i na površinu. Od šumskog drveća na ovom mjestu dolazi bukva, kitnjak, obični grab, javor gluhač, ljeska i mukinja. Aoo (0—2) cm — pretežno listinac hrasta kitnjaka i običnog graba. Ai (2—6) cm — svijetlo sive boje, praskaste strukture, glinasta ilovača. Prorašćen je sitnim korjenčićima. Difuzno prelazi u A3 (6—28) cm — svijetlo smeđe boje, graškaste strukture, glinasta ilovača. Šupljikav je od hodnika glista i izumrlog korijenja. U ovom horizontu je najveća masa korijenja od 0,5 cm 0. Izrazito prelazi u B (28—70) cm — smeđe boje sa crvenkastom nijansom. Grudaste strukture u suhom stanju. Glinast i teksturno teži od predhodnih horizonata. Zakorjenjivanje ide do dna profila. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 8 <-- 8 --> PDF |
C > 70 — litica vapnenca, koja u jednom uglu profila ima prekid, gdje horizont B pravi »đep« dublje od 70 cm, a tlo je smeđe crvenkaste boje. Profil 6, smeđe tlo na vapnencu Profil je otvoren u gospodarskoj jedinici Kriva Draga—Baćinovac, odjel 23 u predjelu Crni vrh, nadmorska visina 1100 m. Vapnenac mjestimično izbija na površinu, a samo na vrhu brda Crni vrh u blokovima gdje se ne može kopati profil. Teren predstavlja strmi pristranak Crnog vrha, sjeveroistočne ekspozicije. Profil je otvoren u bukovoj panjači. Tlo je pretežno plitko. Aoo (0—2) cm — bukov listinac kontinuirano prekriva površinu tla. Ai (2—6) cm — tamno smeđe boje, praškasto mrvičaste strukture glinast, rahal, prorašćen sitnim korjenčićima. A (B) (6—16) cm — tamno smeđe boje, grašasto orašaste strukture. Strukturni agregati crvenkasto smeđe boje, glinast. U ovom horizontu zastupljeno je najkrupnije korijenje (do 1,5 cm 0). Postepeno prelazi u (B) (16—33) cm — crvenkasto smeđe boje, glinast orašasto grudaste strukture, Konzistencija plastična. Korijenje do 1 cm 0 prodire do dna profila. C > 35 cm — kamen vapnenac, koji ovdje u širem arealu dolazi kao limitirajući faktor male dubine profila. Profil 7, rendzina na dolomitu Profil je otvoren u gospodarskoj jedinici Kriva Draga—Baćinovac, odjel 44 u predjelu Ivančevića Lisina, nadmorska visina 1050 m. Reljef je valovit sa blago zaobljenim isponima i dubokim uvalama. Matični supstrat dolomit koji je pretežno prekriven plitkim slojem tla (rendzine). Od vrste drveća dolazi bukva i jela. Aoo (0—2) cm — bukov listinac i jelov četinjak. Ai (2—12—15) cm — ilovača tamno sive boje sa smeđom nijansom. Graškaste strukture, rahal. Strukturni agregati dobro izraženi. Gusto je prorašćen sitnim korjenjem 0 do 0,3 cm. C > 15 cm — dolomit koji se lomi u poligonalne odnosno romboedarske agregate. Profil 8, podzol Profil je otvoren u gospodarskoj jedinici Bijeli vrh—Dolac, odjel 13, s lijeve strane Dučića vrha (kota 1082), na nadmorskoj visini oko 1000 m. Matični supstrat se ovdje mijenja na kratkim odstojanjima: dolomitični vapnenci, dolomiti i silikatno kvarcni sedimenti. Vegetacija: sastojina smreke i jele. Smreka je više zastupljena, a dolazi i grupimično. Profil je otvoren na jednom grebenu gdje dominira silikatno kvarcni grus kao matični supstrat tla. Aoo — četinjak smreke i jele prorašćen mahovinom. AoAi (0—4,—5) cm — polurazgrađena smeđa organska tvar, prhka. Prorašćen je korjenčićima mahovine. Praskaste mineralne čestice su sive boje. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Ai (5—16,—20) cm — tamno siva sa bjeličasto sivim sitnim zrncima kvarca, pjeskovita ilovača. Praskaste strukture, rahal. Gusto prorašćen korjenjem (> 30 dm2) do 0,5 cm 0). Prelazi oštro i valovito u A2 (16,—20—40,—45) cm — ´bjeličasto siva pjeskovita ilovača, krupno šljunkovita. Korjenje rijetko (1—2/dm3) do 0,5 cm 0. Prelazi oštro i valovito u Bi (40,—45—50) cm — smeđe čokoladne boje, pjeskovito šljunkovita ilovača. Praškasto mrvičaste strukture. Ovaj horizont u visini od 40—50 cm javlja se i u vidu fleka tj. isprekidan je gornjim A2 i donjim B2 podhorizontom tako, da se ova dva podhorizonta tj. A2 i B2 na nekoliko mjesta dodiruju. Oštro prelazi u B2 (50—75) cm — žućkasto smeđi ilovasti sitni pijesak, šljunkovit, skeletna. Praskaste strukture. Pri dnu horizonta su formirane nakupine ornštajna. C > 70 cm — silikatni pijesak i krupni šljunak koji se lagano osipa i kopa. U ovom horizontu ima povećih komada skeleta koji je karbonatan. Profil 11, rendzina na dolomitnom pijesku Profil je otvoren u gospodarskoj jedinici Komarnica, odjel 37, u pre djelu Vrbica na blagoj padini sjeveroistočne ekspozicije. Matični sup strat je dolomit koji se raspada do sitnog pijeska u tzv. dolomitnu pr žinu. Kamen ne izbija na površinu tla. Od šumskog drveća raspro stranjen je obični bor, koji ovdje tvori prirodne sastojine. Iglice običnog bora ne pokrivaju kontinuiranu površinu tla Ai (O1—30) cm — tamne boje, dobro izražene mrvičaste strukture, skeletoidna ilovača. Rahal je. Prorastao je gusto korjenjem bora s promjerom i do 2 cm. Mjestimično ovaj horizont »džepasto« prodire i do dubine od 50 cm. A1C1 (30—70) cm — sivo smeđe boje, ilovasti sitni pijesak, skeletan. Lako se osipa. U ovom horizontu su zastupljeni brojni sitni korjenčići CiC>7 0 cm — bjeličasto siva dolomitna pržina (pijesak), skeletna. Profil 15, lesivh´ano tlo Otvoren je u gospodarskoj jedinici Krivi Javor, odjel 67 na južnoj padini brda Prokres nadmorske visine 900 m. Tla su pretežno lesivirana duboka, a stijene vapnenca samo pojedinačno u vidu kamena stanca izbijaju na površinu. Vegetacija: sastojina bukve i jele. Aoo — listinac bukve i četinjak jelov. Ai (0—4) cm — tamno sive boje, ilovača, graškaste i praskaste strukture, porozan. Gusto je prožet korjenjem do 0,5 cm 0 (7/dm2). Oštro prelazi u A3 (4—30) cm — žućkasto smeđa ilovača, orašaste strukture. Strukturni agregati sitno porozni, oštrobridni. Korjenje pojedinačno uspoređeno (l/dm2) 0 do 0,5 cm. Difuzno prelazi u A:sB (30—50) cm — crvenkasto smeđe boje, ilovaste teksture. Morfološki je dalje sličan A3 podhorizontu. B (50—90) cm — zagasito crvenkaste boje, glinaste teksture, plastičan, strukture grudičaste, vlažan, mekan. Korjenje je vrlo rijetko i to pokoji sitni korjenčić. C > 90 cm — na dnu profila jedna gromada kamena vapnenca. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Profil 18, deluvij rendzine i smeäeg tla na vapnencu — glinovito Otvoren je u gospodarskoj jedinici Komarnica, odjel 10 na platou is pod grebena koji povezuje Odanovu kosu i Ružica Grič. Geološka pod loga je dolomit, a prema grebenu sve više izbija na površinu vapne nac. Ovdje pored dolornitnih rendzina dolaze tla teškog mehaničkog sastava. Takvo tlo predstavlja i ovaj profil broj 18. Aoo — četinjak običnog bora i jele vrlo rijedak i oko 2 cm debeli širi pokrov mahovine. 0—20 cm — tamno sivo smeđe boje, glinast, oštrobriđne grudičaste strukture. Grudasti agregati se teško rastavljaju u dobro izražene graškaste a gregate. Zbijen je. Izrazito ali valovito prelazi u 20—50 cm — crvenkasto smeđe boje, teška glina — plastična. Zbijen i teško se kopa. U vidu jednog džepa prodire do dubine od 70 cm. > 50 cm — dolomitna pržina, sipka, lagano se kopa. KOMENTAR ANALITICKIHH PODATAKA ZA POJEDINE TIPOVE TALA Iz morfološkog opisa tala vidljivo je, da na istraživanom području postoji više tipova tla. Uzimajući u obzir matični supstrat iz koga su se razvila, možemo ova tla svrstati u 3 grupe: I Tla na vapnencu Zbog specifične pedogeneze dolazi do tvorbe više raznih tipova tla koja su vezana za geološku podlogu vapnenca. Zato će se obzirom na njihove razvojne stadije i različite ekološke karakteristike pojedinačno razmotriti. Rendzina na dolomitnom vapnencu To su tla A—C profila kod kojih A horizont ne prelazi dubinu 20—25 cm, a matični supstrat je vapnenac koji u svom sastavu sadrži dolomita. Ovaj tip tla predstavljen je profilom 2 (vidi morfologiju tala). Rezultati laboratorijskih analiza pokazuju da je A horizont po mehaničkom sastavu dobivenom uz primjenu Na-pirofosfata kao peptizatora — laka glina. To isto vrijedi i za prelazni ACi do dubine 35 cm. Po mehaničkom sastavu u vodi također na cijeloj dubini profila je glinasta ilovača. Obzirom na sadržaj pora cijeli profil je vrlo porozan. Pri tome je Ai horizont bolje poroznosti zbog izraženije strukture strukturnih agregata i iznosi preko 74% vol. U vezi s velikim sadržajem pora i dobro izraženom strukturom veliki kapacitet za zrak koji u Ai horizontu iznosi oko 37% vol. dok se u prelaznom horizontu smanjuje za 1/3. Kapacitet za vodu je osrednji na cijeloj dubini profila (35 cm). Reakcija tla je slabo kisela u Ai horizontu dok je u prelaznom horizontu praktički neutralna zbog većeg utjecaja matičnog supstrata. Kapacitet tla za baze (T) u površinskom horizontu iznosi 60 m. e. a od toga je 80% zasićeno bazama dok je prelazni ACi horizont karbonatan. Humusni akumulativni Ai podhorizont je vrlo bogat humusom (22,9%) dok ova vrijednost u prelaznom horizontu pada na svega 1/3. Isto tako je cijeli profil bogat na ukupnom sadržaju dušika. Utvrđene vrijednosti za C:N (15 i 13), za |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 11 <-- 11 --> PDF |
tim odnos huminskih i fulvo kiselina, te količina huminskih kiselina vezanih za kalcij pokazuje da je to zreli humus blagog karaktera sa povoljnim C:N odnosom. Na temelju analiza u pojedinačnim uzorcima na sadržaj fiziološki aktivnih hranjiva konstatirano je da je zastupljenost fiziološki aktivnog P2O5 slaba u cijelom profilu dok je fiziološki aktivnim K2O osrednje opskrbljen Ai podhorizont a prelazni ACi je i sa kalijem kao i sa fosforom također slabo opskrbljen. Smeđa tla na vapnencu Na geološkoj podlozi vapnenca u zonama mirnog reljefa gdje je u kraškim uslovima omogućeno nakupljanje zemljišnih čestica do dubine barem 30 cm razvijaju se tla A(B)C profila — smeđa tla na vapnencu. Za ovaj tip tla laboratorijski su istraženi profili 1 i 6 koji se razlikuju po nekim specifičnostima obzirom na njihovu dubinu i biljni pokrov. Iz podataka o morfologiji vidljivo je da je profil 1 do pojave vapnenca kao matičnog supstrata dubok svega 18 cm i da se crvenkasti smeđi (B) horizont nalazi među kamenim kršjem dok kod profila 6 vapnenac se pojavljuje tek ispod crvenkasto smeđeg horizonta (B) na dubini od 35 cm. Po mehaničkom sastavu u pirofosfatu profil 1 je do dubine od 5 cm laka glina, a dublji od 5 cm je teška glina, dok je kod profila 6 laka glina do 16 cm dubine, a ispod toga dolazi horizont teške gline što znači da pozicija horizonata u profilu uvjetuje nagle promjene u mehaničkom sastavu tla. Po mehaničkom sastavu određenom u vodi po cijeloj dubini u oba profila je laka glina. Što se tiče ostalih fizikalnih svojstava za profil 6 je konstatirano da je na cijeloj dubini vrlo porozan, a kapacitet za vodu osrednji. Kapacitet za zrak je povoljan i najveći je u površinskom horizontu, a s dubinom je prozračnost smanjena. Reakcija tla određivana u nKCl je na granici između kiselih i slabo kiselih tala za oba navedena profila i konstantna je po cijeloj dubini. Maksimalni kapacitet za baze do dubine od 16 cm kreće se za oba profila od 43,3 do 55,4 m.e., a u (B) horizontu profila 6 pada na 39,7 m. e. Stupanj zasićenosti bazama (V%) iznosi između 70 do 80% a manji je jedino u prelaznom A(B) horizontu profila 6. Osim toga valja istaknuti da je V u % veći kod plićeg profila 1 nego ´kod profila 6. U pogledu sadržaja humusa oba profila u cijeloj dubini su jako humozna, odnosno površinski horizonti su vrlo jako humozni. Isto tako su ova tla vrlo bogata na ukupnom dušiku. Na osnovu C:N koji kod profila 6 iznosi 12—15 a kod profila 1 u površinskom horizontu 21 dade se zaključiti, da je humus u povoljnijem obliku kod profila 6. Ukupni sadržaj huminskih i fulvo kiselina je kod profila 6 nešto veći a njihov odnos je u površinskim horizontima jednak kod oba profila i iznosi 0,9. Isto tako je od ukupnog sadržaja huminskih kiselina kod oba profila jedan dio vezan na kalcij (23,6 odnosno 30,7%). U pogledu opskrbljenosti hranivima konstatirano je da su ova tla slabo opskrbljena fiziološki aktivnim P2O5, a dobro do osrednje sa K2O — ovisno o dubini tla. Lesivirana tla Ova tla su formirana na najnižim položajima ovog kraškog terena kao što su vrtače, uvale i podnožje brda, gdje je omogućena velika akumulacija zemljišnih čestica kroz duži vremenski period. Analazirana su dva profila i to pro |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 12 <-- 12 --> PDF |
fil 5 kopan na ravnom platou Kompoljskog vrha i profil 15 u podnožju brda Prokres (vidi morfologiju). Po mehaničkom sastavu u Na-pirofosfatu površinski horizonti profila 5 su laka glina dok je dublji B horizont teška glina. Kod profila 15 gornji horizonti do 50 cm su lakšeg mehaničkog sastava tj. praškasto glinasta ilovača do praškasta glina, dok je u B horizontu % gline udvostručen (teška glina). Mehanički sastav u vodi pokazuje da su površinski horizonti u ova profila ilovastog sastava dok su B horizonti po teksturi laka glina. Prema sadržaju pora oba profila su porozna na cijeloj dubini, kapacitet za vodu je osrednji odnosno velik za površinske horizonte profila 15. Kapacitet za zrak je nešto povoljniji kod profila 5 i u površinskom horizontu iznosi 15% a sa dubinom se smanjuje. Profil 15 ima ove vrijednosti za Kz ujednačen po dubini a kreću se pretežno oko 6%. Na osnovu vrijednosti za pH u nKCl to su jako kisela tla. Kod profila 15 kiselost se sa dubinom smanjuje dok se kod profila 5 povećava. Maksimalni kapacitet za baze izuzev dublje horizonte podzola je najmanji kod ovih tala u odnosu na ostala tla, a stepen zasićenosti bazama V % iznosi svega 35—47% za profil 5 i pravilno se smanjuje sa dubinom. Kod profila 15 površinski i najdublji horizont za V % vrijednosti su slični profilu 5 dok je kod A3 podhorizonta ova vrijednost smanjena za oko polovicu. Obzirom na sadržaj humusa u plitkom površinskom horizontu ovih tala to su jako humozna odnosno za profil 15 vrlo jako humozna tla. Međutim, sadržaj humusa s dubinom je naglo smanjen tako da su dublji horizonti slabo humozni. U pogledu kvalitete humusa kod ovih profila postoje znatne razlike. Dok je profil 5 donekle po kvaliteti humusa sličan profilu 6 (smeđe tlo na vapnencu, kod profila 15 odnos C:N je veći (17 i 19). Također ne postoje huminske kiseline koje su vezane za kalcij. Opskrbljenost fiziološki aktivnim fosforom u ovim tlima je slaba, a što se tiče kalija opskrbljen je dobro odnosno osrednje samo površinski horizont dok su ostali dublji horizonti također slabo opskrbljeni, s fiziološki aktivnim K2O. Tla na dolomitu Ovdje donosimo podatke za dvije rendzine od kojih je jedna formirana na dolomitnom pijesku — profil br. 11, a druga na tvrdoj dolomitnoj stijeni — profil 7. Mehanički sastav u Na-pirofosfatu kod profila 7 je praškasto glinasta ilovača dok je kod profila 11 glinasta ilovača odnosno u prelaznom horizontu ACi sitno pjeskovita ilovača. Prema sadržaju pora u A horizontu za oba profila to su vrlo porozna tla sa velikim kapacitetom za vodu i zrak. Na osnovu utvrđenih vrijednosti za pH u nKCl A horizont profila 7 je slabo kiselo dok je kod profila 11 praktički neutralan, a u prelaznom horizontu alkaličan. Što se tiče sadržaja humusa A horizonti kod ovog profila su vrlo jako humozni. U pogledu C:N odnosa A horizont profila 7 je sličan A horizontu profila 6 — smeđe tlo na vapnencu i iznosi 15 dok je kod profila 11 taj odnos povoljniji (12 odnosno 11 u prelaznom horizontu). Iz odnosa huminskih i fulvo kiselina vidljivo je da kod profila 7 prevladavaju fulvo kiseline a kod profila 11 huminske. Isto tako je kod profila 11 više huminskih kiselina za kalcij (74,3%) nego kod profila 7 (44,5%). 378 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Na osnovu sadržaja hraniva može se prosuditi da je tlo kod oba profila slabo snabdjeveno fiziološki aktivnim P2O5. Dublji horizonti kod profila 11 pokazuju osrednju opskrbljenost ovim hranivom. U pogledu fiziološki aktivnog kalija slabo je opskrbljen profil 11 dok je profil 7 opskrbljen osrednje. Osim ovih tala kod kojih je matični supstrat dolomit bilo kao rastresiti ili kao kompaktni tvrdi agregat nalazimo na nekim nižim platoima plitka deluvijalna tla na dolomitnoj podlozi. Zbog toga smo analizirali jedan dopunski profil — broj 18 iz Komarnice (vidi morfologiju). Po mehaničkom sastavu u pirofosfatu već od površine je to teška glina dok je u vodi laka glina do dubine od 20 cm, a od 20—40 cm teška glina. Na dubini većoj od 40 cm imamo ilovasti sitni pijesak odnosno tzv. dolomitnu pržinu. Tlo je porozno do vrlo porozno i sa velikim do osrednjim kapacitetom za vodu, a Kz iznosi 12 odnosno 12% vol. Reakcija tla u KCl je slabo kisela. T vrijednosti se kreću od 41 do 48 m. e., a stupanj zasićenosti bazama (V %) je dosta visok (78 odnosno 86%). U pogledu sadržaja humusa površinski horizont je vrlo jako humozan (11%) a dublji horizont dosta humozan. C:N odnos je nepovoljan u površinskom horizontu (21) što indicira na nepovoljan oblik humusa, dok je humus dubljeg horizonta po ovom bolje kvalitete. Grupni sastav humusa pokazuje da odnos huminskih i fulvo kiselina iznosi 0,9, a više od 1/3 od ukupnog sadržaja huminskih kiselina je vezano za kalcij. U pogledu fiziološki aktivnih hraniva i ovaj profil kao i predhodna dva je slabo opskrbljen fiziološki aktivnim P2O5. Što se tiče kalija glinasti horizonti su osrednje opskrbljeni fiziološki aktivnim K2O dok je dublji pjeskoviti horizont dobro opskrbljen ovim hranivom. Tla na silikatno kvarcnim sedimentima U zoni rasprostranjenja dolomitne podloge na manjim površinama izmjenjuju se na kratkim udaljenostima dolomitni sedimenti sa silikatno kvarcnim šljunkom. Debljina ovih naslaga je tolika da uvjetuje obrazovanje smeđih podzolastih tala i podzola. Iz analitičkih podataka za profil br. 8 — podzol vidljivo je prvo na osnovu mehaničkog sastava da je već od površine sitno pjeskovita ilovača, koja je u dubljim horizontima (A2B1B2) skeletoidno šljunkovita. Iz podataka za fizikalna svojstva vidljivo je da je tlo porozno, a dublji horizont vrlo porozan. Kapacitet za vodu je malen, a sa dubinom se još više smanjuje, a veliki kapacitet za zrak. Reakcija tla na osnovu vrijednosti pH određenoj u nKCl u cijelom profilu je jako kisela. Najkiseliji A2 podhorizont. Sa dubinom se kiselost povećava. Maksimalni adsorpcijski kompleks za baze (T) je velik u AoAt i Ai podhorizont, zatim se naglo smanjuje u A2 (10,3 m. e.), zatim se povećava u Bi (37,4) i opet smanjuje u B2 (17,6 m. e.). Stupanj zasićenosti bazama V % u Ai podhorizontu iznosi svega 36,5%, zatim se smanjuje na polovicu u A2 i B2, a u Bi horizontu iznosi svega 8,5%. U pogledu sadržaja humusa vrlo jako humozni su A0A1 (49,2% humusa) i Ai (31,9% humusa). A2 je slabo humozan, a Bi i B2 su dosta humozni. Ukupnim dušikom su bogati samo podhorizonti A0A1 i Ai. Iz podataka 0 grupnom sastavu humusa proizlazi da u A horizontu prevladavaju huminske nad fulvo kiselinama sa odnosom 1,8 u Ai i A2 podhorizontu, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 14 <-- 14 --> PDF |
dok u Bi i B:2 podhorizontu odnos huminskih i fulvo kiselina iznosi svega 0,2. Isto tako od ukupnog sadržaja huminskih kiselina sve su slobodne ili vezane na R2O3. Veći sadržaj rastvora u neposrednom kiselom ekstraktu u Bi i B2 horizontu i neznatne količine ovoga u A horizontu ukazuje na jače premještanje slobodnih fulvo kiselina. Sadržaj fiziološki aktivnog P2O5 je osrednji u površinskom humusno akumulativnom horizontu, a dublji horizonti su slabo opskrbljeni ovim hranivima. Ovo se isto odnosi i na opskrbljenost sa kalijem tj. A0A1 je dobro a Ai osrednje opskrbljen dok su dublji horizonti slabo opskrbljeni ovim hranivom. DISKUSIJA I ZAKLJUČAK Izloženi rezultati i kratak komentar svakog profila posebno omogućuju uvid u postojeće zemljišne karakteristike i zastupljenost pedosistematskih jedinica na ovom području. Iz prethodnih opisa profila i analitičkih podataka može se jasno uočiti prilična neujednačenost u pedotipološkom smislu. U prvom redu u ovim planinskim predjelima pojava pedosistematskih jedinica ponajviše je uvjetovana raznim matičnim supstratima, a ovi su na istraživanom području u velikoj mjeri mozaično raspoređeni. Posebnu sliku pružaju tla razvijena na geološkoj podlozi vapnenca. Dosadašnja istraživanja tala na kršu upućuju na njihovu specifičnu pedogenezu zbog načina i karaktera trošenja vapnenca i intenzivne dinamike reljefskih formi, hidroloških prilika i dr. Razvoj tla je ovdje uvjetovan trošenjem vapnenca odnosno dugotrajnom akumulacijom njegovog nerastvorivog ostatka. Obzirom na geologiju krša i faktora pedogeneze, a posebno reljefa koji uvjetuju premještanje zemljišnih čestica stvorenih in situ, razvila su se na ovom području tla koja imaju različitu dubinu. A, kako su ova tla koja su vezana za vapnenčevu geološku podlogu nastala od istog izvornog materijala, to će dubina tla odnosno količina zemljišne mase biti odlučujući faktor kod ekološkog grupiranja ovih tala zbog toga, što imaju slična ostala svojstva. Slijedeći, općenito, apsolutne visinske razlike od podnožja do vrha brda zastupljene su sve ili skoro sve razvojne stadije tla na vapnencu. Tako se na najnižim dijelovima pristranaka nalaze tla sa najdubljim profilom, gdje kamena geološka podloga ne mora biti limitirajući faktor dubine fiziološki aktivnog profila tla. Takva tla se nalaze i u dubljim vrtačama unutar ovog kraškog terena. To su duboka lesivirana tla kod kojih je lesivirani A3 horizont mogao nastati na sadašnjem mjestu razvoja tla ili je alohtonog porijekla (4). Dublji tj. B horizont je crvenije boje težeg mehaničkog sastava i pojavljuje se na raznim dubinama u profilu što je prema izloženim analitičkim podacima od posebnog ekološkog značenja. No i bez obzira na poziciju B horizonta, ova tla su na ovom području upravo obzirom na ukupnu dubinu profila najpovoljnijih ekoloških osobina. U srednjoj zoni brda i na terenima mirnog reljefa nalazimo smeđa tla na vapnencu A(B)-C tipa profila ili su takva tla zahvaćena lesivažom. U jednom ili drugom slučaju to su plitka tla 30—40 cm čija dubina je ograničena kamenom geološkom podlogom. Dublja tla su u ovoj zoni ovisna 0 reljefu ili o pojavi specifičnih kraških fenomena kao što su vrtače, zaravnjeni platoi, pukotine u kamenju i dr. Osim toga kamen vapnenac ponegdje i češće izbija na površinu tla, te se iz tih razloga dubina zemljišnog profila odnosno tipovi tala smjenjuju na kratkim odstojanjima. Kad matična stijena dolazi pliće u samo jednom di |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 15 <-- 15 --> PDF |
jelu pedološke jame, skraćuje se u tom dijelu dubina profila, a može potpuno odsustvovati i crveni B horizont koji se u drugom dijelu pedološke jame klinoliko produbljuje. Ovakav prostorni raspored matične stijene uvjetuje da je granica između profila tla i matičnog supstrata široko varijabilna. Zbog češćeg izbijanja kamenog kršja na površinu dobiva se dojam da su to plitka tla, no kako su zemljišne mase tj. supstrat za zakorjenjivanje šumskog drveća raspoređen u suprotnom pravcu, kod ocjene ekoloških vrijednosti ovih tala i to treba uzeti u razmatranje. Naime, korjenje šumskog drveća nalazi potrebne elemente za ishranu slijedeći pukotine u kamenju, koje pedološki u svim slučajevima nije moguće evidentirati. Upravo zbog toga će utvrđena deficitarnost pojedinih hraniva biti nadoknađena onako kako raste dubina odnosno širina zakorjenjivanja šumskog drveća. U području vrhova brda i po grebenima te na blago zaravnjenim platoima dolaze tla tipa AC profila — rendzine na vapnencu kod kojih A horizont ide do dubine 20—30 cm. Matični supstrat ovih tala je vapnenac, koji se osim kemijski troši i fizikalno. Za takve vapnence utvrđeno je (4) da su to dolomitizirani vapnenci, jer u svom kemijskom sastavu sadrže određenu količinu MgC03. Ova tla su dosta skeletna, dubina profila je prilično ujednačena, a zemljište dosta plitko. Ove, po dubini, tri grupe tala rasprostranjene su na ovaj način u svim gospodarskim jedinicama koje su bile predmet ovih istraživanja i samo tla koja se razvijaju na dolomitnoj podlozi ograničavaju njihovo rasprostranjenje i s njima su u kontaktu. Prema tome, služeći se geološko litološkim podacima i kartama i na osnovu ovdje izloženih rezultata o tlima, može se sa lakoćom predstaviti njihovo rasprostranjenje na ovom području. Tla na dolomitu se razlikuju od tala na vapnencu. Prije svega dolomit je podložan jačem fizikalnom trošenju pa su reljefske forme u mnogome ublažene. Zbog načina i karaktera trošenja razlikujemo u pedološkom smislu dvije petrografske varijante stijena. Jedne stijene se raspadaju u veće ili manje romboedarske agregate, a druge u dolomitni pijesak. Zbog takvog načina trošenja matični supstrat ostaje plastičan i nije reljefski u vertikalnom smislu razveden kao što je to slučaj kod vapnenca. Iz toga razloga ovdje dolaze plitka tla. To su pretežno rendzine čija je dubina ovisna već prema tome da li se razvijaju na dolomitnom pijesku ili na masivnoj stijeni. Rendzine na tvrdom masivnom dolomitu su plitke slično kao i rendzine na vapnencu dok je kod rendzina na dolomitnom pijesku A horizont dubok i do 35 cm. Osim toga zbog teksturnosti ima redovito i prelazni ACi horizont u koga prodire šumsko drveće. Ova tla se najvećim dijelom nalaze u šumsko-gospodarskoj jedinici Komarnica, zatim Bijeli vrh—Dolac i to u sjevernoistočnom dijelu, koji gravitira prema Vrhovinama i selu Crna vlast. Širi odvojeni areali ovih tala dolaze također na području gospodarske jedinice Kriva Draga—Baćinovac i u krajnjem jugoistočnom dijelu gospodarske jedinice Krivi Javor. U šumsko gospodarskoj jedinici Komarnica (odjel 10) ispod Odanove kose nisu se razvile duboke rahle rendzine kao što je to za očekivati na pjeskovitom dolomitu i dolomitnom pijesku, već je ovaj supstrat prekriven deluvijem plitkog tla — teškog mehaničkog sastava (profil 18). To je važno napomenuti iz gospodarskih razloga i zbog toga, jer se na ovom tlu ne vrši pomlađivanje postojećih sastojina običnog bora. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 16 <-- 16 --> PDF |
U široj zoni rasprostranjenja dolomitne podloge u gospodarskoj jedinici Bijeli vrh—´Dolac izbijaju u mikroarealima na površinu silikatno kvarcni sedimenti na kojima se tvore smeđa podzolasta tla i podzoli. Detaljnija istraživanja ovog područja dat će jasniju sliku o rasprostranjenosti ovog tipa tla. Osim toga na geološkoj karti u mjerilu 1:25.000 nisu evidentirani ovi silikatno kvarcni sedimenti što je činilo poteškoću da se to ovom prilikom učini. U vezi s postavljenim zadatkom istraživanja veze između rasprostranjenosti biljnih zajednica i tla potrebna su detaljnija i dugotrajnija opažanja. Osim toga za vrijeme terenskih istraživanja nije još bilo adekvatno ovome izvršeno vegetacijsko kartiranje dotičnog područja. Stoga ćemo samo na osnovu općih zapažanja i konstatacija na terenu prikazati ovu uzajamnu vezu. Uzimajući u obzir nadmorske visine, zaravnjene položaje lesiviranih tala, zatim duboka deluvijalno-diluvijalna tla u podnožju brda i u vrtačama, te duboka smeđa tla na vapnencu zauzima zajednica Querco-Carpinetum Croaticum Horv. Na kamenjarama i posmeđenim skeletnim rendzinama tj. kserotermnim staništima južne ekspozicije dolazi šuma crnog graba i šašike (Seslerio Ostryetum Horv. i H-ić). Ovisno o nadmorskim visinama na smeđim tlima na vapnencu koja su pretežno kamenita kao i na rendzinama dolazi pri vrhovima brda i južne ekspozicije primorska šuma bukve (Fagetum Croaticum Seslerietosum Horv.), a na sjevernim ekspozicijama, dubljim smeđim krečnjačkim tlima dolazi gorska šuma bukve (Fagetum Croaticum Montanum Horv.). Na slijedećoj visinskoj stepenici na smeđim krečnjačkim i lesiviranim tlima dolazi šuma bukve i jele (Fagetum Croaticum Abietetosum Horv.). Ova zajednica dolazi i na rendzinama na dolomitu kao i prelaznim tlima prema vapnencu. Na tlima koja su se razvila na dolomitu dolaze još zajednice Heleboro-Pinetum Horv. i Picetum dolomiticum Horv. U pogledu razlike u tlima na dolomitu obzirom na petrografske varijante stijene izgleda da Heleboro Pinetum preferira rendzine na pjeskovitom dolomitu, a Picetum Dolomiticum tla koja se razvijaju na masivnoj dolomitnoj podlozi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 17 <-- 17 --> PDF |
383 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 18 <-- 18 --> PDF |
384 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 19 <-- 19 --> PDF |
385 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 20 <-- 20 --> PDF |
386 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 21 <-- 21 --> PDF |
387 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 22 <-- 22 --> PDF |
388 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 23 <-- 23 --> PDF |
LITERATURA 1. Nejgebauer V., Cirić M., Filipovski G., Škorić A., Zivković M.: Klasifikacija zemljišta Jugoslavije, Zemljište i biljka, No 1—3, Beograd, 1963. 2. Siki ć M.: Klimatske prilike Hrvatske — Vodič za ekskurzije III kongresa JDPZ, Zagreb, 1967. 3. Škori ć A.: Pedološki praktikum, Zagreb, 1965. 4. Škorić A., Vranković A., Sertić V.: Pedološka studija šumskih područja Risovac i Šadrvan u Lici (rukopis). A PEDOLOGIC SURWEY OF THE SOILS OF SEVERAL FOREST MANAGEMENT UNITS IN THE MOUNTAIN RANGE OF MALA KAPELA Summary The author investigated the soils which are found within the Mala Kapela mountain range for the purpose of typological research of forests and forest sites. Investigated were the main soil types and their relation to the geomorphology of terrain, geologic-lithologic formations and plant communities occuring in the area investigated. Following up the altitudinal differences from foothill up to the summit of the mountain, it was established that there are represented in general all the developmental stages of the soil on limestone, and that in the following series from summit down to foothill: rendzina — brown soil — lessive soil occuring on limestone. In soils occuring on dolomites two development lines are noted. On a massive dolomite rock occurs a series of soils similar to those on limestone, while on the dolomite bedrock, which is physically weathered into sand, the soils are retained in the stage of rendzina. Regarding the distribution of plant communities and soils the below stated interrelationship was established: With respect to altitudes, levelled sites of lessive soils, deep deluvial-diluvial soils at the foot of hills, and in sinkholes and deep brown soils on limestone are occupied by the forest community of Querco-carpinetum croaticum Horv. On stony soils and brownized skeletal rendzinas, i. e. on xerotherimic sites of southern aspect occurs a forest of Hop Hornbeam with Sesleria (Seslerio-Ostryetum Horv. et H-ić). Regarding altitudes, on brown soils which are prevailingly stony and developed on limestones as well as on rendzinas there occurs near the mountain summits and on the southern aspects a maritime Beech forest (Fagetum croaticum seslerietosum Horv.), while on the northern aspects and on deeper brown calcareous soils there occurs a montane Beech forest (Fagetum croaticum montanum Horv.). At the next altitudinal step on brown calcareous and lessive soils there occurs a forest of Beech and Fir (Fagetum croaticum abietetosum Horv.). This community occurs also on rendzinas (on dolomite) and on trasitional soils towards limestone. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 24 <-- 24 --> PDF |
In addtition, on soils which developed on dolomite there occur communities of Heleboro-Pinetum Horv. and Piceetum đolomiticum Horv. Regarding the differences in soils on dolomite with respect to the petrographic variants of rocks, it seems that Heleboro-Pinetum prefers rendzinas on sandy dolomite, while Piceetum đolomiticum prefers soils developing on the massive dolomite bedrock. |