DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 41 <-- 41 --> PDF |
ZAKLJUČAK Našim istraživanjima u brdovitim i brežuljkasto-brdovitim predjelima Psunja pod sastojinama bukve (Fagetum croaticum Horv.) ili sastojinama hrasta kitnjaka i ob. graba (Querco-Carpinetum er. Horv.) ispitali smo brojne profile tala razvijenih na intruzivnim, metamorfnim i sedimentnim stijenama. Ovim su radom obuhvaćene karakteristike tala bukovih i hrastovih šuma Psunja razvijenih na intruzivnim i metamorfnim stijenama, jer zapremaju ovdje najveće površine. Istraživanja su pokazala da je dominirajući tip tla na kvarcitima, gnajsima, gnajsoidnim granitima, amfibolitima, kvarcitsko-sericitskim filitima, slejtu, tinjčevim škriljcima i ostalim silikatnim stijenama Psunja — smeđ e kisel o tl o (Dystric Cambisol). U razvojnoj seriji tala, uz smeđa kisela tla ustanovili smo ovdje humusno silikatna tla (Rankers), kao i na manjim površinama, uglavnom viših predjela stadije tla koji čine prelaze između ovih i smeđih podzolastih tala (Brown Podzolic Soils). Građa profila smeđih kiselih tala Psunja je: A-(B)-(B)Ci-C, također A-(B)Ci-CiC, zatim A-A(B)-(B)^(B)Ci-C. Humusno silikatna tla Psunja su izrazito litogene prirode i najčešće A-C, zatim A-ACH C ili »posmeđena« (»verbraunter Ranker«) A-(B)Ci-C građe profila. Stadij tla u Psunju koji se po svojim svojstvima razlikuje ponešto od smeđih kiselih tala, označili smo kao »humusni varijetet smeđih kiseli h tala « (Humic Cambisol). Opisan je i stadij tla srodan smeđim podzolastim tlima. Pod acidofilnom šumom montanske bukve na kvarcitsko-muskovitskom skriljcu Psunja, najčešća građa profila humusnog varijeteta je Aoo-AoAi-A(B)Ci-C. Osnovna obilježja tala na silikatnim stijenama Psunja su izrazito kisela reakcija i nizak stepen zasićenosti bazama, tj. svojstva karakteristična za kiseli kvarenosilikatni karakter tih stijena. LITERATURA 1. A n t i ć M. (1963) et coll.: Humusni varijetet smeđeg kiselog zemljišta na Goču. Zemljište i biljka 1—3. Beograd. 2. B o š n j a k K. (1925): Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta botanica. Zagreb. 3. Duchaufou r Ph. (I960): Precis de pedologie. Ed-s Masson. Paris. 4. Duda l R. (1968): Definition of Soil Units for the Soil Map of the World. World Soil Resources Reports 33. Rome. 5. F i r s o v a V. P., Ržannikova G. K. (1968): Burie lesnie počvi Urala. Počvovedenie No. 6., Moskva. 6. H o r v a t I. (1963): Šumske zajednice Jugoslavije. J. L. Z. Zagreb. 7. J o v i ć N. (1968): Vertikalni raspored zemljišnih tvorevina na Kopaoniku. Šumarstvo No. 1—2. Beograd. 8. Juriš a M.: Izvještaj o geološkom kartiranju Orljavac-Podvrško-Vučjak. Zagreb. 9. K a 1 i n i ć M. (1965): Tla Papuka kao ekološki faktor hrastovih i bukovih sastojina (disertacija).__Zagreb. 10. K a 1 i n i ć M. (1967—68): Tla sekcije Slav. Požega 1, studija sa pedološkom kartom. Zagreb. 11. Kišpati ć M. (1891): Kloritoidni škriljevac iz Psunja. Rad JAZU 104. Zagreb. 12. K i š p a t i ć M. (1892): Prilog geološkom poznavanju Psunja. Zagreb. |