DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 59     <-- 59 -->        PDF

veće razlike utvrđene su u postotnom, a posebno u ukupnom sadržaju fosfora
i kalcija. Šumska prostirka na crnici i rendzini ima najniži (0,33—0,34%), a na
smeđim tlima i ilimeriziranom tlu najviši (0,41—0,72%) sadržaj fosfora. Sumraka
prostirka istraživanih tala sadrži i značajne količine rastvorljivog (po Al-
metodi) fosfora. Ta je pojava od velike ekološko-fiziološke važnosti. Postotni
sadržaj kalcija u šumskoj prostirci na kiselom smeđem tlu, smeđem podzolastom
tlu i podzolu je 2—3 puta manji u odnosu na šumsku prostirku tala na
vapnencima i dolomitima. Ta je pojava svakako u vezi sa poznatim razlikama
u kemizmu navedenih tala. Magnezijem je najbogatija šumska prostirka na
rendizini (0,18%), a kalijem šumska prostirka na smeđem podzolastom tlu.


Dobiveni rezultati o karakteristikama humusa u smrekovim sastojinama
i sadržaju glavnih biogenih elemenata u prostirci smreke jasno ukazuju na niz,
za praksu uzgoja smreke, važnih problema. Zadatak je daljnih i drugih istraživanja
da praktičnu stranu tih pitanja čim prije riješe.


LITERATURA


1.
Ani ć M. (1959): Šumsko vegetacijski odnosi Istre. Zemljište i biljka, VII, Beograd.
2.
Ani ć M. (1961): Mjesto i uloga fitocenologije u šumskoj privredi. Materijali savjetovanja,
Sarajevo.
3.
BertovićS . (1967): Ekološko-fitocenološke značajke smrekovih šuma. Rukopis.
4.
Braun-Blanque t J. (1964): Pflanzensoziologie, Dritte Auflage, Wien-New
York.
5.
Czerne y P., Fiedle r H. (1968): Frame-values for the chemical properties
of spruce humus, Zemljište i biljka, Vol 17 No 1, Beograd.
6.
Gračani n Z. (1963): Ein beitrag zur kenntnis der Böden der natürlichen
Fichtenwälder [Picea exceelsa (Lam.) L. K.] in Kroatien. Pflanzensociologie und
Laudischaftsökologie, bericht über das Internacionale Symposium in Stolzenau/
Weser. Den Haag 1968.
7.
J o v i ć iN. (1968): O karakteristikama naših podzola, Zemljište i biljka, Vol. 17
No 1, Beograd.
8.
Komlenović N., Martinović J. (1969): Stanje ishrane smreke dušikom.
Rukopis.
9.
Man u šev a L. (1967): Sastav humusa u seriji tala na krečnjaku. Treći Kongres
JDPZ, Zadar.
10.
Martinovi ć J. (1968): Neke pedološke značajke šumskih fitocenoza na području
Viševice i Velike Javornice, Šumarski list 9/10, Zagreb.
11.
Martinovi ć J. (1968a): Prilog poznavanju otpada lišća (iglica) drveća u nekim
šumskim fitocenozama na području krša Zapadne Hrvatske, Šumarski list 11/12,
Zagreb.
12.
Martinovi ć J. (1969): Prilog poznavanju promjena plodnosti tla pod utjecajem
šumskog drveća, Šumarski list 7—8, Zagreb.
13.
P e 1 i š e k J. (1964): Lesnicke pudoznalstvi, Praha 1964.
14.
Pogrebnja k P. S. (1963): Obšće lesovodstvo, Moskva.
15.
R a c z Z., Š k o r i ć A. (1965): Prilog poznavanju sastava humusa naših tala. Zemljište
i biljka Vol. 14 No 2, Beograd.
16.
Smoljanino v I. I. (1969): Biologičeskij krugovorat vešest i povišenie produktivnosti
lesov, MoMskva.
17.
Šk or i ć A., Rac z Z. (1962): Istraživanja kvaliteta humusa nekih naših tipova
tala, Agrphemija br. 5, Beograd.
18.
TjurinI. N., KononovaM. M. (1963): Biologija humusa i vaprosi plodoradija
počvi, Počvovodenie, Moskva.
19.
* * * Priručnik za ispitivanje zemljišta, knjiga I. Hemijske metode ispitivanja
zemljišta, Beograd.