DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 74 <-- 74 --> PDF |
15. Amygdalus scoparia-Acer cinerascens — pojas se širi ispod regija hrastova po južnim padinama Zagrosa. Značajan je za zaštitu tla. 16. Tamarix articulata — zajednica ugl. na jugoistoku Irana je polupustinjsko-psamofitna i umjereno halofilna vegetacija. Visokorasle vrste Tamarix imaju privredni značaj. 17. Vegetacija vrsta pustinjskog roda Haloxylon je psamofilna, od drveća i grmlja, veoma značajna za vezivanje pijeska. 18. Anabasis-vrste iz roda lobodovih karakteriziraju vegetaciju na prijelazu u halofilnu. Soli se koncentriraju u lišću, a njegovim opadanjem se povećava salinitet površinskih slojeva. Vegetacija se pase, plodnija mjesta obrađuju. 19. Halofilna vegetacija predstavljena je mnogobrojnim cenozama. Njihova zonacija indicira stepen saliniteta staništa. 20. Psamofilna vegetacija sa drvnim vrstama roda Calligonum i travnim roda Aristida i dr. naseljava pješčane dine. Po prirodi rijetka, još se više razrjeđuje pašom. 21. Vegetacija u kojoj se ističu Zizyphus spina christi, Prosopis stephaniana i dr. je rasprostranjena na prijelazu iz kontinentalnih u suptropske krajeve Perzijskog zaljeva i pretstavlja rijetko grmlje usred pašnjaka. 22. Omanska vegetacija sa suptropskim vrstama rodova Acacia, Cassia, Olea i dr. pokriva veoma suhe krajeve oko perzijskog i nešto vlažnije omanskog zaljeva. 23. Formacija male palme Nanorrhops ritchieana, slične mediteranskoj Chamaerops humilis, s endemičnim vrstama sindske flore, još je termofilnija od prethodnih. 24. Mangrovnog tipa je kraj morska šuma Avicenna officinalis-Rhizophora mucrona ta, ekonomski je značajna radi vrijednosti drva rizofore, ali i zbog zaštite obala. 25. Ortofilna vegetacija iznad šumske regije, od 3000 do 4000 m i više karakterizira se mnogobrojnim bodljikavim busenastim vrstama i jako je ispašena. Zastupljeno je veliki broj zajednica i floristički je najbliža centralnoazijskoj planinskoj vegetaciji. O raširenosti svake od 25 predstavljenih vegetacijskih jedinica autori su dali brojčane podatke. Ovdje oni slijede sažeti za pojedine formacijske grupe. Ovakva je, u najopćijim obrisima, slika svojevrsnog biljnog pokrova Irana, punog najoštrijih kontrasta, kako ga pokazuie vegetacijska karta i tumač uz istu, autora Tregubova i Mobayena. Iz pokazanog stanja rezultiraju i smjerovi onih aktivnosti za koje Fakultet za šume i pašnjake univerziteta u Teheranu priprema stručnjake svojoj zemlji. PREGLED POVRŠINA 1. Šumska vegetacija kaspijske regije i masiva Zagros 76.000 km2 2. Vegetacija rijetkih šuma: Elburz, Azerbajdžan, Zagros od Juniperus excelsa Pistacia mutica, P. vera polupustinjske flore 3. Vegetacija rijetkog grmlja: Amygdalus, Crataegus, Nanorhops 4. Stepska vegetacija: stepe, obrađena zemlja, pašnjaci, orofilna vegetacijasuptropski pašnjaci sa Ziziphus, Prosopis, Acacia 5. Halofilna, subhalofilna i psamofilna vegetacija 6. Halofilna vegetacija mangrovnog tipa T h i 11 Andre: Le f rene et sa culture (Običan jasen i njegov uzgoj). 86 stranica, 21 tabela i 22 fotografije. Izdavač: J. Duculot S. A., B-5800 Gembloux, Belgija, 1970. Cijena 225 FB (56,25 din). ukupno 19.400 km2 25.100 km2 66.300 km2 110.800 km2 120.300 km= 756.800 km2 266.600 km2 1,023.400 km2 268.300 km2 1.600 km2 1,600.400 km2 H. EM., Skopje Ovaj rad je značajan prilog u pogledu poznavanja ove plemenite vrste drveća, čije se drvo zbog estetskog izgleda i tehnoloških osobina sve više traži, a vrijednost drvne mase koja se postiže na trži 440 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1970 str. 75 <-- 75 --> PDF |
štu zaslužuje da joj se posveti znatno veća pažnja i da se podižu nasadi svuda, gdje joj ekološki uslovi odgovaraju. Cijeli rad je podijeljen u pet poglavlja. U prvom poglavlju se govori o geografskom rasprostranjenju o. jasena (Fraxinus excelsior L.) na zemlji, posebno u Belgiji, o zahtjevima na klimu i tlo, te o šumskim zajednicama u Belgiji u kojima pridolazi o. jasen. U drugom poglavlju govori se o rastu i razvoju stabla o. jasena, zakorijenjivanju, zahtjevima na svijetlo i toplinu, prirašćivanju, trajanju života, listanju, cvjetanju, plodonošenju, klijanju sjemena te neprijateljima ponika. U trećem poglavlju govori se o tehnološkim osobinama drveta o. jasena, naročito o širini godova, gustini drveta, otpornosti na razne utjecaje i dr. Četvrto poglavlje je posvećena uzgoju običnog jasena, posebno načinu gospodarenja, njezi sastojina, sjetvi sjemena u rasadnicima i pošumljavanju. U petom poglavlju daju se zapreminske tablice za o. jasen, posebno za ukupnu drvnu masu (uključujući sitnu granjevinu), a posebno za krupno drvo, zatim podaci o koeficijentu oblika, padu promjera i debljini kore. U zaključku autor daje nekoliko preporuka u pogledu uzgajanja o. jasena, naročito ako se žele postići maksimalni ekonomski efekti. Ova interesantna monografija o običnom jasenu može biti od koristi kako za praktičare tako i za studente i naučne radnike, te se stoga i preporučuje. K. Pintarić |