DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 16 <-- 16 --> PDF |
nizinskih sastojina i međusobni odnos pojedinih vrsta drveća u njima. Zbog toga, neće biti na odmet prikazati neke podatke o sadašnjem položaju nizinskog brijesta u mješovitim sastojinama, nakon više od 40-gođišnje borbe protiv holandske bolesti. PRIMJERNE PLOHE Naša su istraživanja izvršena na primjernim plohama koje su bile snimane za izradu prirasno-prihodnih tablica za hrast lužnjak i obični grab. Među tim plohama bilo je i takovih na kojima su brijest i poljski jasen bili zastupljeni u dovoljnoj mjeri, pa smo i njih tretirali prilikom istraživanja. Od desetak takvih ploha na kojima je tretiran nizinski brijest, odabrali smo pet, gdje je bio brijest jednake starosti s ostalim vrstama (hrastom, jasenom i grabom), kako bi se podaci mogli lakše uspoređivati. Nismo vršili analizu stabala kao svojedobno prof. Levaković, već smo obrađivali čitave plohe kao cjeline. Od spomenutih 5 ploha, tri su bile u Posavini, a dvije u dolini rijeke Mirne u Istri. One u Posavini pripadaju zajednici Genisto elatae-Quercetum Horv., a one u Istri zajednici Querco-Fraxinetum angustifoliae (Fuk.) Bert. 1966. U tabeli 1 navedene su istraživane plohe s oznakom lokaliteta, površinom, starosti i bonitetom staništa. Tabela br. 1. Redni GosDodarska Površina Vrst drveća Starost Bonitet broj jedinica Odjel plohe ha i omjer smjese god. staništa I Grede-Kamare la 0,240 hrast luž. brijest 0,62 0,38 33 33 II (hrast) II Grede-Kamare 5a 0,250 hrast luž. brijest ostalo 0,72 0,23 0,05 35 35 35 I (hrast) III Grede-Kamare 8c 0,360 hrast luž. brijest jasen polj. 0,42 0,11 0,40 60 60 60 III (hrast) IV Mirna 5c 0,250 hrast luž. briiest polj. jasen 0,41 0,23 0,36 41 41 41 II (hrast) V Mirna lb 0,251 brijest grab ostalo 0,43 0,26 0,31 26 26 26 III(grab) METODA RADA Kako je već spomenuto, navedene su plohe snimljene prilikom terenskih radova za izradu prirasno-prihodnih tablica hrasta lužnjaka i običnog graba. To su bile privremene primjerne plohe, na kojima su jednokratno snimljeni elementi rastenja. Nakon iskolčenja plohe, na njoj je obavljena klupaža svih stabala iznad 5 cm prsnog promjera bez obzira na vrst drveća. Nakon toga su za tretiranu vrstu izmjerene visine stabala i vađeni izvrtci za utvrđivanje prirasta. Izvrtci su analizirani na licu mjesta i vraćeni na svoje mjesto u stablu. Kod obrade podataka izračunata je za svaku plohu temeljnica (za svaku vrst drveća posebno) i srednji prsni promjer. Konstruirane |