DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 17     <-- 17 -->        PDF

su i izravnane visinske krivulje, iz kojih su izračunate srednje visine po
Loreyevoj formuli. Drvne mase za pojedine vrste drveća uzimane su iz slijedećih
tablica:


— za hrast lužnjak po tablicama drvnih masa, koje je izradio Institut za
šumarska istraživanja, Zagreb (Špiranec 1969).
— za poljski jasen
po tablicama, koje je izradio Šumarski fakultet, Zagreb
(Emrović—Glavač—Pranjić 1962). Upotrebljena je tablica »Q«.

za obični grab po tablicama, koje je izradio Institut za šumarska istraživanja,
Zagreb (Špiranec 1966).

za nizinski brijest upotrebljene su lokalne tablice izrađene na temelju
sekcioniranja modelnih stabala iz sastojina u blizini primjernih ploha.
Svuda je uzimana u račun masa krupnog drva (do 7 cm na tanjem kraju),
jer takvu masu iskazuju tablice za jesen, pa je i za ostale vrste uzimano
krupno drvo radi mogućnosti usporedbe s jasenom.


Tečajni prirast izračunan je po Meyerovoj diferencijalnoj metodi
(Klepac 1963).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Nakon obračuna drvnih masa i prirasta dobili su se podaci o proizvodnji
i tečajnom prirastu na pojedinoj plohi. U tabeli br. 2 navedeni su, osim mase
i prirasta, još i srednji prsni promjer i visina za svaku tretiranu vrst
drveća.


Tabela br. 2.


Red. Starost Srednji Masa Postotak Bonitet
broj god. Vrst
drveća
prsni
promjer
Srednja
visina m
krupnog
drva m3
Tečajni
prirast m3
prirasta
°/o
I 33 hrast 10,9 14,4 198,2 10,959 5,53 II
brijest 11,7 13,5 192,6 16,033 8,32
II 35 hrast 13,5 17,6 273,9 17,933 6,55 I
brijest 13,5 16,0 246,4 20,741 8,42
III 60 hrast 18,8 19,8 307,7 12,664 4,12 III
brijest 20,1 18,3 283,2 10,179 3,59
jasen 28,3 23,6 281,2 7,979 2,84
IV 41 hrast 11,6 16,3 211,7 10,793 5,10 II
brijest 11,5 15,1 198,3 10,482 5,29
jasen 14,4 18,8 206,7 16,396 7,93
V 26 brijest 11,8 12,2 113,6 7,963 7,01 III
grab 9,4 12,3 75,5 5,954 7,89


Iz prednje tabele vidimo, da je srednja visina brijesta na svim plohama
niža od visine hrasta i jasena, pa čak nešto malo niža i od graba. To znači,
da je brijest svuda u podstojnoj etaži i to već od 30. godine (mlađih sastojina
nismo imali). Do sličnih je rezultata došao i prof. Dekanić na pokusnim
plohama u g. j . Josip Kozarac, na kojima u starosti od cea 45 godina
brijest zaostaje sa svojim visinama za hrastom i jasenom. Međutim u sasvim
mladim sastojinama (14—18 god.) brijest se još donekle može mjeriti u visini
sluznjakom, ali je zajedno s njime ipak ispod jasena (Dekanić 1962). Vidimo