DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 18 <-- 18 --> PDF |
da brijest nije više u svakoj dobi sa svojim visinama iznad hrasta pa i jasena, kako je to bilo prije I. svjetskog rata. Manje su promjene u međusobnim odnosima prsnih promjera. I naši podaci pokazuju, da je brijest ispod 40. godine nešto deblji od hrasta (ta je razlika veća što je bonitet staništa za hrast lošiji), ali je ipak znatno tanji od jasena. Međutim 60-godišnja sastojina na III. bonitetu za hrast pokazuje opet veći prsni promjer brijesta od hrasta. U odnosu na grab, brijest ima veći prsni promjer. Iz prednjega bi se moglo zaključiti, da je borba protiv holandske bolesti poremetila prirodni razvoj brijesta u mješovitim sastojinama i potisnula ga u donju etažu. Ta je pojava nastala k´ao posljedica sječe zaraženih stabala, koja se regrutiraju većim dijelom među dominantnim stablima. I stručnjaci u operativi opazili su, da potištena brijestova stabla duže odolijevaju holandskoj bolesti. To će biti po svoj prilici zbog toga, što brijestovi potkornjaci, koji prenose konidije gljive Ophiostoma ulmi, Buism. napadaju ponajviše višne dijelove brijestovih stabala, koji su dakle najviše izloženi suncu. Tako veliki brijestov potkornjak (Scolytus scolytus F.) prije proljetnog rojenja obavlja dopunsko brštenje na vrhu krošnje. Mali brijestov potkornjak (Se. multistrialus Mrsh) napada gornji dio debla i grane, a Sc. pygmaeus F. napada tanke grane u vrhu (Spaić 1963). ZAKLJUČAK Analizirajući podatke o drvnim masama i prirastu u tabeli 2, dolazimo do ovih zaključaka: a) Smjesa hrast-jascn-brijest: u mlađoj sastojini (41 god.) i na boljem bonitetu (II) jasen ima daleko veći prirast i postotak prirasta od hrasta i brijesta, koji su približno jednaki. Ali drvna masa po hektaru ipak je najveća kod hrasta. U nešto starijoj sastojini (60 god), i na lošijem bonitetu (III) hrast ima najveću masu i prirast, kao i postotak prirasta, dok je jasen najslabije produktivan. Brijest je negdje u sredini između hrasta i jasena. Vidi se očito, da najslabije lužnjakovo stanište ne adgovara poljskom jasenu. jer je za njega presuho, dok brijestu još odgovara. Manja drvna masa od hrasta posljedica je drukčijeg obličnog broja, jer je brijest manje jedar (Levaković 1913), a i visine su mu nešto niže od hrastovih. b) Smjesa hrast-brijest: obje plohe su približno iste starosti (33 odnosno 35 godina), jedna na I., a druga na II. bonitetu za hrast. Drvne mase po 1 ha veće su kod hrasta, ali je prirast brijesta znatno veći, a isto tako i postotak prirasta. Budući da su obje sastojine razmjerno dosta mlade, može se zaključiti, da brijest u mladosti jače prirašćuje od hrasta. c) Smjesa brijest-grab: na plohi br. V. uzrasla je mješavina sastojina graba i brijesta iz panja. Brijest ima ovdje veću drvnu masu i tečajni prirast po 1 ha, ali grab ima veći postotak prirasta. Bonitet je određen po grabu. o o o O o o o O sušenju brijesta zbog holandske bolesti pisano je mnogo, ali je za njegovo spašavanje razmjerno malo učinjeno, jer se zapravo nije ni moglo nešto efikasno uraditi. Represivne mjere sastoje se u uništavanju potkornjaka, koji prenose konidije gljive Ophiostoma ulmi Buism. Međutim i klimatski faktori imaju utjecaja na širenje bolesti, a melioracije u nizinskim 16 |