DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 28     <-- 28 -->        PDF

UDK 634.0.232.412.4


ISTRAŽIVANJE ZAŠTITE KORIJENA OD ISUŠIVANJA PRILIKOM
TRANSPORTA SADNICA


Prethodni izvještaj


HORVAT VLADIMIRA


Institut za šumarska istraživanja, Zagreb


UVOD


Osjetljivost sadnica, osobito nekih vrsta četinjača (bijeli bor, borovac,
smreka i dr.), i njihovo stradanje od isušivanja korijena prilikom transporta
i manipulacije kod radova na pošumljavanju, uzrokuje povećane troškove
kulturnih radova u šumarstvu i zahtjeva naknadna popunjavanja istih površina.
Koliko to može prouzročiti teškoća i troškova veoma dobro prikazuje
odlomak iz godišnjeg izvještaja Poslovnog udruženja šum. privred.
organizacija: »Plan i analiza plana šumarstva za g. 1968.« (str. 9): »Pošumljavanju,
jednom od najvažnijih radova šumske proizvodnje pristupila su pojedina
gospodarstva vrlo ozbiljno, studiozno i s mnogo zalaganja. Velika
pažnja posvećivala se izboru terena, vrlo rigorozno uzeti su u obzir ekološki,
fitocenološki i uzgojni momenti za svaku vrstu drveća, nastojeći da svaka
dođe u odgovarajuću sredinu. Sušno vrijeme u proljeću nije pogodovalo ovim
radovima. Naročite poteškoće su bile sa dopremom sadnog materijala, koji
se zbog toplog i sušnog vremena morao negdje samo noću vršiti i tokom
prevoza polijevati vodom. Mnoge sadnice posađene na pjeskovitom tlu
osušile su se, druge opet uslijed pomanjkanja vode fiziološki tako oslabile,
da su postale plijen gljivičnog oboljenja te insekata.«


Zaštita korijena sadnica šumskih biljaka, što je vidljivo iz tih podataka,
nameće se kao vitalan i veoma konkretan problem.


Provedbu ovog rada omogućio je Institut za šumarska istraživanja u
Zagrebu, koji je osigurao financijska sredstva iz svog Fonda za naučni rad
i nabavio preparat za zaštitu sadnica.


Kod razrade metoda rada na terenu i obrade podataka korišćeni su
savjeti i pomoć ing. V. Hrena iz Instituta za šumarska istraživanja Zagreb,
pa mu se ovom prilikom najljepše zahvaljujem na pomoći. Također se želim
zahvaliti ing. P. Vojtu, iz Šum. gospodarstva Zagreb i ing. M. Stojkoviću
iz Šumarije Velika Gorica koji su mi pružili svesrdnu pomoć kod organizacije
rada na terenu.


U novije vrijeme u upotrebi su sredstva koja omogućavaju gotovo potpunu
zaštitu korijena od isušivanja prilikom transporta. Jedno od takovih
sredstava je »Agricol«.


U biljkama zaštićenim tim sredstvom sadržaj vlage ostaje za vrijeme
uskladištenja i transporta dugo normalan. Iz istraživanja Dimpflmeier-a na




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 29     <-- 29 -->        PDF

400.000 smreka i ariša proizlazi da je izumiranje biljaka, tretiranih sredstvom
»Agricol«, na pošumljenim površinama mnogo manje, nego kod pošumljavanja
netretiranim biljkama. Time je izbjegnuto ili svedeno na najmanju
mjeru skupo naknadno popunjavanje. Tretirane biljke tjeraju snažnije već
u prvoj godini i mnogo su otpornije protiv raznih oštećenja. Visinski prirast
im je veći, i ukupno uzevši, rastu mnogo brže od netretiranih. »Agricol« je
potpuno neškodljiv za biljke i nema nikakvo naknadno djelovanje na tlo.
On je prirodni produkt morskih algi i može se primjenjivati bez ikakvih
mjera zaštite, jer je neškodljiv za ljude, životinje i biljke.
ZADATAK RADA


Cilj istraživanja bio je:


— ustanoviti eventualnu razliku u postotku primanja između tretiranih
i netretiranih sadnica;
— utvrditi utjecaj zaštite »Agricolom« na rast i razvoj tretiranih sadnica;
— ispitati mogućnost jednostavnije i jeftinije primjene »Agricola«, a da
njegova zaštitna uloga bude još dovoljno efikasna.
Nabavljen je svega 1 kg sredstva »Agricol«. Željelo se, makar i tom malom
količinom, što šire obuhvatiti mogućnosti zaštite sadnica.


Način tretiranja sadnica


Oznaka
na terenuVrsta
drveća
Otopina
C/o)
Način
tretiranja Komada
Kada je
trapljeno
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
b. bor
b. bor
b. bor
borovac
borovac
borovac
borovac
b. bor
borovac
borovac
borovac
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
smreka
borovac
borovac
borovac
borovac
borovac
1,50
0,78
0,78
1,50
1,50
1,50
1,50
078
f> 0,78
0,78
1,50
0,78
1,50
0,78
0,78
1,50
1,50
0,78
0,78
1.50
1,50
0,78
0.78
0,78
1,50
0,78
0,78
pojedinačno
svežnjevi
svežnjevi
pojedinačno
svežnjevi
svežnjevi
svežnjevi
pojedinačno
pojedinačno
pojedinačno
pojedinačno
svežnjevi
pojedinačno
svežnjevi
svežnjevi
pojedinačno
pojedinačno
pojedinačno
pojedinačno
svežnjevi
pojedinačno
svežnjevi
svežnjevi
svežnjevi
pojedinačno
pojedinačno
svežnjevi
svežnjevi
20
20
20
100
50
100
50
10
100
100
300
50
50
50
50
150
50
25
25
50
50
50
150
350
100
200
150
150
odmah
odmah
nakon 24 h
nakon 4—5 h
nakon 4—5 h
odmah
nakon 24 h
odmah
nakon 24 h
nakon 4—5 h
odmah
nakon 4—5 h
nakon 24 h
nakon 24 h
nakon 24 h
odmah
odmah
nakon 4—5 h
nakon 4—5 h
nakon 4—5 h
nakon 24 h
odmah
odmah
odmah
nakon 24 h
odmah
nakon 4—5 h
nakon 24 h
NAPOMENA: Brojem 1 označene su sve kontrolne plohe.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 30     <-- 30 -->        PDF

METODA RADA


Za pokus je upotrebljeno 5.140 sadnica. Od toga je bilo 3.500 sadnica
oorovca starosti (5+0), 1.500 sadnica smreke (5 + 0) i 140 sadnica bijelog
bora (3 + 0). Polovina od te količine sadnica tretirana je »Agricolom«. Druga
polovina nije tretirana i služila je kao kontrola.


Tretiranje je obavljeno u dvije otopine preparata s koncentracijama
1,50 i 0,78%.
Korijenje sadnica umakalo se u otopine u svežnjevima i pojedinačno.


Nakon tretiranja u rasadniku biljke su slijedeći dan transportirane na
mjesto posumljavanja i tamo utrapljene. Do transportiranja, sadnice su
trapljene u rasadniku na tri slijedeća načina:


— odmah nakon umakanja korijena u otopinu,


— nakon 4—5 sati izlaganja suncu poslije umakanja korijena,
— nakon 24 sata izlaganja suncu i vjetru poslije umakanja korijena.
Slika 1. Veličina i kvalitet sadnice borovca, korišeene kod pokusa




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 31     <-- 31 -->        PDF

SMka 2. Veličina i kvalitet sadnice bijelog bora, korišćene kod pokusa


Na mjestu pošumljavanja nisu izvršene nikakve posebne pripreme u
vezi pokusa. Biljke su sađene na uobičajen način. Raspored sadnje bio je
paralelan i to tako da je uz redove tretiranih biljaka sađen paralelno isti
broj kontrolnih redova s netretiranim biljkama. Razni načini tretiranja i
njihove kontrole (prikazani u tabeli i na skici) obilježeni su na terenu obrojčanim
kolčićima.


Četiri mjeseca nakon sadnje izvršeno je mjerenje i utvrđivanje razlike
visinskog prirasta i broja osušenih sadnica između tretiranih i netretiranih
biljaka.


Sadni materijal za pošumljavanje stavilo je na raspolaganje Šumsko
gospodarstvo Zagreb iz rasadnika Lukavac, Šumarije Velika Gorica.


Rasadnik se nalazi na cea 100 m n. v. Vrijeme kada je vršeno tretiranje
(mjesec travanj) bilo je pretežno sunčano i vjetrovito. Tlo u rasadniku
jako vlažno.


29




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 32     <-- 32 -->        PDF

Sadnice određene za pošumljavanje nisu bile školovane niti sortirane.
Bile su u trapu u rasadniku. Biljke predviđene za tretiranje vađene su iz
trapa, tretirane, obilježene i ponovno utrapljene u rasadniku prema već
opisanoj metodi. Slijedećeg dana sav sadni materijal prevezen je kamionom,
bez posebne zaštite, u šumski predjel Vukomeričke gorice, odjel 50, oko
14 km udaljen od rasadnika. Tu su biljke ponovno utrapljene. Pošumljavali
su radnici Šumarije na uobičajen način, uz upotrebu motornog svrdla za
kopanje jama. Rad je izvršen u toku slijedeća 4 dana. Od toga se jedan dan
mje radilo zbog kiše. Vrijeme u toku ostala tri dana bilo je pretežno sunčano,
jako toplo i vjetrovito.


SKICA POKUSNE PLOHE S RASPOREDOM VARIJANATA
TRETIRANJA


* SMREKA
T S. BOR


4- BOROVAC


i:
A OTOPINA OD 0 78^o


«A l o


A OTOPINA OD r$0°/o


13
«A« 1


I POJEDINAČNO TRETIRANJE


HTH TRETIRANJE U SVEŽNJEVif.´4


28


U 2< AM» O TRAPLJENO ODMAH
SA I 1AHO


TRAPLJENO NAKON 4 - 5 SAT


»ABO


9 TRAPLJENO NAKON 2i SATA
15 25
lABiC


*AHO


28


16 22


A«9
i ASO 14 I


27


A I O
5


ui a 20


17


JA I 3
»A I O


29


10


A«i
A I I
t/MHO


26
4A I i


AJ Ol—
Tlo je uslijed ogoljelosti i ispaše devastirano, isprano i zbito, zaštita od
dalje paše otežana, jer se pošumljena površina nalazi uz seoski put. Biljke
nemaju zaštitu niti sa strane.


U mjesecu kolovozu mjeren je visinski prirast i prebrojene su osušene
biljke.
REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Iz podataka dobivenih mjerenjem visinskog prirasta i prebrojavanjem
osušenih biljaka vidi se da su tretirane biljke bez obzira na način tretiranja
imale povoljniji prosjek primanja i bolji prosječni visinski prirast. Pokusi
su uza sve otežane uvjete pokazali da »Agricol« povoljno djeluje kao
zaštitno sredstvo, kao i stimulator rasta u prvim danima života posađene
biljke. Od 21 tretirane plohe (neoštećene ispašom) u 19 primjera dobivena




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 33     <-- 33 -->        PDF

je pozitivna razlika broja osušenih biljaka i prosječnog visinskog prirasta u
korist tretiranih ploha. Prosječni uspjeh primanja svih tretiranih ploha
iznosio je 18% ± 3,4, a netretiranih 32% 4- 4,6. Gotovo dvostruko više sadnica
se posušilo na netretiranim plohama. Prosječni visinski prirast na
tretiranim plohama iznosio je 4,3 cm ± 0,5, a na netretiranim 2,4 cm ± 0,4.
Tretirane biljke su dakle u vremenu od oko 4 mjeseca pretekle u visinu
netretirane za gotovo 2 cm. Pozitivna razlika u postotku osušenih biljaka
kreće se od 5 do 40%, a prosječnog visinskog prirasta od 0,7 do 4,8 cm u
korist tretiranih.


Obzirom na način umakanja korijena (pojedinačno ili u svežnjevima)
za sada nemožemo egzaktno dokazati da je pojedinačno umakanje sigurnije.
Postotak broja osušenih biljaka na plohama na kojima su sađene pojedinačno
tretirane biljke iznosio je 24% ± 4,5 prema 41´% ± 5,0 na kontrolnim
plohama, a prosječni visinski prirast 4,9 cm ± 0,6 prema 2,3 cm + 0,5 na
kontrolnim plohama. Na plohama sa sadnicama koje su tretirane u svežnjevima
postotak osušenih biljaka je bio 11% + 4,2 prema 22% ± 6,8 i visinski
prirast 3,6 cm + 0,7, a na kontrolnim plohama 2,6 cm ± 0,6. Vidljivo je
da je za 6% (17—11%) bila bolja razlika primanja na plohama s pojedinačno
tretiranim biljkama i da je visinski prirast za 1,3 cm bio veći nego na
plohama s biljkama tretiranim u svežnjevima. Međutim, bila bi potrebna
opširnija ispitivanja da bi se mogao dobiti odgovor, koji je način bolji i
ekonomičniji obzirom na uspjeh primanja, intenzitet visinskog prirasta,
potrebne količine sredstva za tretiranje i količinu uloženog rada.


Obzirom na jačinu koncentracije otopine moglo se zaključiti da već
slabija otopina od 0,78% dovoljno zaštićuje korjenje. Postotak osušenih
biljaka na plohama s biljkama tretiranim 0,78% otopinom iznosio je
18%) ± 5,0 prema 28% ± 5,9 na kontrolnim plohama. Visinski prirast iznosio
je 4,2 cm ± 0,8, a na kontrolnim 2,2 cm ± 0,5. Na plohama s biljkama koje
su tretirane s 1,5% otopinom broj osušenih biljaka bio je 18%) ± 4,7, prema
36% ± 6,7 na kontrolnim plohama, a visinski prirast je iznosio 4,4 cm + 0,6,
prema 2,7 cm ± 0,5 na kontrolnim plohama. Trebalo bi nastaviti pokuse
koji bi potvrdili pretpostavku da je dovoljno 0,78% otopina za zaštitu korjena
kod transporta.


Zanimljivo je promatrati kako su se biljke ponašale, ako su sađene
odmah nakon vađenja, zatim 4—5 sati iza vađenja i izložene 24 sata utjecaju
atmosferilija.


Iz tog podatka se najbolje vidi koliko to sredstvo smanjuje troškove
zaštite. Prema podacima izlazi da je postotak osušenih biljaka iznosio:


tretirane kontrolne


plohe


— ako su biljke bile sađene odmah 19% + 4,8 33% + 6,7
— ako su biljke bile izložene 4—5 sati 23% + 7,9 34% + 11,1
— ,ako su biljke bile izložene 24 sata 16% + 5,5 31% + 6,5
Zanimljiva je činjenica da je najmanji postotak osušenih bio kod biljaka
koje su bile izložene 24 sata. I taj bi se podatak trebao potvrditi u even


31




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 34     <-- 34 -->        PDF

tualnim opširnijim budućim istraživanjima. Slične rezultate pokazuje i visinski
prirast koji iznosi:
tretirane kontrolne
plohe



kod biljaka koje su sađene odmah 4,8 cm ± 0,8 2,6 cm ± 0,6

kod biljaka koje su bile izložene 4—5 sati 2,5 cm ± 0,9 2,5 cm ± 0,6

kod biljaka koje su bile izložene 24 sata 5,2 cm ± 0,6 2,5 cm ± 0,8
Slab uspjeh na plohama s biljkama koje su tretirane i ostavljene 4—5
sati na suncu može se objasniti time što su te plohe bile djelomice oštećene
pašom.


Promatranjem korijenja nakon vađenja iz trapa neposredno prije sadnje,
kao i nakon 1—4 dana stajanja u trapu, sve tretirano korijenje zadržava
zelatinoznu prevlaku »Agricola«. Korijenje tretirano slabijom koncentracijom
u svežnjevima, u suhom stanju ne pokazuje razlike prema netretiranom
korijenju, ali ako se isto ovlaži, zapaža se želatinozna prevlaka. Korijenje
tretirano jačom koncentracijom, ostalo je stalno vlažno.


ZAKLJUČAK


Nakon pokusa na 28 tretiranih i isto toliko kontrolnih ploha te uz upotrebu
5.140 sadnica mogu se donijeti slijedeći zaključci:


1.
Sredstvo »Agricol« vrlo uspješno zaštićuje korijenje prilikom transporta
i produžuje vrijeme u kojem biljka može biti izložena suncu i vjetru.
2.
Postotak broja osušenih biljaka gotovo je dvostruko veći na plohama
pošumljivanim biljkama koje nisu tretirane »Agricolom«.
3.
Prosječni visinski prirast tretiranih biljaka u vremenu od 4 mjeseca veći
je za 2 cm od netretiranih.
4.
Zaštitu biljaka osigurava već koncentracija »Agricola« od 0,78%.
5.
Biljke izložene 24 sata suncu i vjetru još su se uvijek vrlo uspješno
primale i bile vitalne.
6.
Korijenje biljaka tretiranih s 1,5% otopinom »Agricola« bilo je vlažno
i nakon 4 dana.
7.
Već dosadašnja istraživanja pokazala su uspješnost »Agricola«, ali bi trebalo
pokuse nastaviti, posebno u nepovoljnijim uvjetima kao što su oni
u području mediterana i submediterana.
LITERATURA


R.
Dimpflmeier : Frischer Pflanzenmaterial, ein wesentlicher Beitrag zuir
Wirtschaftlichkeit des Forstbetriebes, Forstpflanzen-Forestsamen, 1969.
— Agricol, ein neues Mittel, um Forstpflanzen bei der Lagerung und beim Transport
frisch zu halten, Forstwissenschaftliches Centralblatt, 1969.
H.
Mayer : Agricol — ein neuratiges Wurzelschutzmittel für den Pflanzentransport,
Holz-Kurier, 1969.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 35     <-- 35 -->        PDF

UNTERSUCHUNGEN ÜBER DEN WURZELSCHUTZ GEGEN
DIE AUSTROCKNUNG BEIM TRANSPORT DER FORSTPFLANZEN


Zusammenfassung


Das Institut für forstliche Versuche führte die erste Versuchsarbeit in Kroatien
über den Wurzelschutz gegen die Austrocknung beim Pflanzentransport durch.


Der Schutz wurde durch die Anwendung des neuen Präparats »Agricol« an
Pflanzen von Weymouthskiefer (1750 Stück), Fichte (750 Stück) und Weisskiefer
(.70 Stück) im Gebiet des Forstamts Velika Gorica bei Frühjahrsaufforstungen
durchgeführt. Dieselbe Anzahl dor unbehandelten Pflanzen entsprechenden Baumarten
wurde parallel neben den behandelten Pflanzen wegen Kontrolle ausgepflanzt.


Beim Versuch wurden zwei Agricol-Lösungen verschiedener Konzentration
nämlich, 0.78 und 1.50Vo, verwendet. Die Behandlung der Wurzeln durch Tauchen
in die Agricol-Lösung wurde nach zwei Verfahren ausgeführt: einzelpflanzweises
und bündclweises Tauchen, Danach wurde die erste Menge von Pflanzen sogleich
wieder eingeschlagen, die zweite Menge nach vorausgehender 4—5 stündiger Aussetzung
der Sonne und dem Wind eingeschlagen, und die dritte Menge von
Pflanzen nach 24-stündiger Aussetzung eingeschlagen. Sodann wurden alle Pflanzen
ohne besonderen Schutz in Lastkraftwagen auf die 14 km entfernte Fläche,
welche für die Aufforstung bestimmt war, transportiert. Dort wurden die Forstpflanzen
während 4 Tage ausgepflanzt.


Nach den durchgeführten Messungen des Höhenzuwachses und der Anzahl
der vertrockneten Pflanzen 4 Monate später kam man zu den folgenden Schlussfolgerungen:


1.
Die Agricol-Lösung beschützt sehr erfolgreich die Wurzel gegen die Vertrockung
beim Transport.
2.
Der prozentuelle Anteil der vertrockneten Pflanzen war fast zweimal höher
auf den Flächen, wo die nicht mit »Agricol« behandelten Pflanzen ausgepflanzt
wurden.
3.
Der durchschnittliche Höhenzuwachs der behandelten Pflanzen war in der
Zeit von 4 Monaten um 2 cm grösser als bei den unbehandelten Pflanzen.
4.
Der Schutz der Pflanzen st bereits bei der Konzentration der Agricol-Lösung
von 0.78*/o gesichert.
5.
Die Pflanzen, welche 24 Stunden der Sonne und dem Wind ausgesetzt wurden,
wuchsen noch immer sehr erfolgreich an, und waren kräftig.
6.
Die Wurzeln der mit 1.5;Vo Agricol-Lösung behandelten Pflanzen waren noch
nach 4 Tagen feucht.
7.
Schon die bisherigen Untersuchungen haben die Wirksamkeit der Agricol-
Behandlung gezeigt. Man sollte aber die Versuche besonders in den ungünstigen
Verhältnissen, wie diejenigen des mediterranen und submediterranen Gebiets,
fortsetzen.