DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 36 <-- 36 --> PDF |
<=4ktuelna tycoblematika NEKA ISKUSTVA NA PODRUČJU ŠUMARIJE VRBOVSKO O RADU SA HIDRAULIČNOM DIZALICOM FOCO 6.000 CL MONTIRANOM NA KAMIONU U želji da se mehanizira utovar drvnih sortimenata uz što ekonomičniji i rentabilniji način, Šumarija Vrbovsko nabavila je u proljeće 1968. godine hidraulični kran FOCO 6.000 CL, montiran na zadnjem dijelu šasije kamiona MAGIRUS 150 KS, nosivosti 8 tona. Uz kamion dodana je prikolica 10 tona nosivosti. Nabavna cijena dizalice iznosila je 80.000 d. Dizalica je snage 6.000 kpm, što znači da može dići i.000 kp kad je dužina krana 6 m, odnosno 3.000 kp kod dužine krana 2 m. Inače kran je vrlo pokretljiv i ima mogućnost dohvata tereta udaljenog 6,5 m od sredine kamiona. Kran je opremljen hidrauličnim kliještima tako, da prilikom rada nije potreban radnik koji kopča i otkapča trupac. Sa kliještima može uhvatiti trupac promjera 120 cm, no stvarno može podići trupac promjera 100 cm. Pored toga ima hidraulično vitlo sa čeličnim uzetom duljine 25 m. U početku nije bilo stručnjaka za održavanje, te je zbog toga bilo mnogo zastoja. Za rad hidrauličnog krana propisano je hidraulično ulje viskoziteta kod +70"1 G> — 1,4 — 2,25 E°. U radu zimi i ljeti najbolje se pokazalo INA ulje hidraol 18 koji ima viskozitet 1,8 E;l kod + 50°C. Dosta teškoća bilo je sa hidrauličnom pumpom, koja je uslijed sitnih kvarova uzrokovala zastoje. Ovi pionirski pothvati pokazali su da je potrebno osposobiti stručnjaka za rad na održavanju dizalice. I kada je to učinjeno sa održavanjem nema više problema niti zastoja u radu. Utovari i prijevoz vrši se u brdskim predjelima Gorskog Kotara na relacijama od 10 do 18 km. U zimi za vrijeme snijega vozilo je radilo bez prikolice. Kod rada su bila angažirana 2 radnika vozača koji su se smjenjivali tako, da su oba naizmjenično vozili kamion i rukovali dizalicom, te zajednički vezali tovar. Kako se sa dizalicom mogu tovariti trupci koji su udaljeni od ruba kolovoza najviše 5 m, to su kirijaši bili dužni postaviti trupce na toj udaljenosti. To se obično radi tako da trupci leže sa svojom osi okomito na os ceste. Na taj način najbolje se iskoristi prostor na stovarištu. U početku su se udaljeniji trupci privukli sa vitlom kojeg ima dizalica, no vremenom je ta potreba nestala, jer su kirijaši sve trupce postavljali uz cestu na dohvat krana. Učinak dizalice u pojedinim mjesecima bio je vrlo različit, naročito u prvoj godini uslijed mnogo zastoja. Osim toga u zimskim mjesecima uslijed velikog snijega dolazilo je do prekida rada. U toku 1969. godine utovareno je i prevezeno 6.845 m3 jelove oblovine i 4.824 m1 bukove oblovine, odnosno 9.479 tona i u prijevozu te količine ostvareno 119.970 tkm. Prosječna relacija u prijevozu iznosila je 12,5 km. Vozilo je radilo 243 dana. Za to vrijeme izvršeno je 1.710 sati stroj nog rada. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Kamion je vozio 358 vožnji bez prikolice, a 397 vožnji s prikolicom, odnosno prosječno dnevno 3,1 vožnje. Prosječno prevezeno je 39 t odnosno 4S7 tkm dnevno. Najviše je prevezeno i utovareno u IX. mjesecu 1.606 m3 jelove oblovine i 70 m"- bukove oblovine tj. 1.194 t odnosno 15.750 tkm. u 22 dana rada, što daje dnevni učinak od 730 tkm odnosno 54,1 t. Obračunska kalkulacija troškova kamiona sa dizalicom na radu u 1969. godini je slijedeća: Osobni dohodak vozača (brutto) 51.225 din Terenski dodatak 5.296 din Amortizacija 12,5% 31,000 din Gorivo i mazivo 16.456 din Gume 12.682 din Osiguranje 5.400 din Cestarina 5.800 din Ostali troškovi direktne proizvodnje 21.500 din Popravci i održavanje 100% amortizacije 31.000 din Ukupno troškovi 180.359 din Od kalkulativnog iznosa u točki 9, tokom 1969. godine stvarno je utrošeno 9.116,70 din. Ako se uzme da je današnji trošak utovara sa dizalicom uz 2 radnika kopčaša oko 12,00 din po toni, tada izlazi da je cijena prijevoza 56 din po tona kilometru (tkm). Ovakva ekonomičnost rada hidrauličnom dizalicom montiranom na kamionu proizlazi iz slijedećih okolnosti: 1. Kod utovara nisu potrebni radnici za kopčanje, te posebni dizaličar, jer taj posao obavlja vozač kamiona. Ova stavka iznosi godišnje cirka 90.000 dinara. 2. Efekat kamiona na prijevozu je velik, jer je prvi na utovaru i ne gubi vrijeme na čekanju dok se pred njim tovari kamion. Taj povećani efekat kreće se oko 25%. 3. Kod manjih sječina kamion može odvoziti sa više stovarišta u istom danu, jer preselenje nema utjecaja na učinak, što je kod klasičnih dizalica nemoguće, odnosno znatno bi se smanjio učinak. Ta okolnost daje veliku prednost kranovima montiranim na kamionu kod lančane proizvodnje u iskorišćivanje šuma, koja je neminovna kod upotrebe šumskih traktora na vuči. Kod takvog rada potrebno je stalno odvoziti drvni materijal sa stovarišta, kako bi se dobio slobodni prostor za manipulaciju kod prikrajanja i izrade sortimenata. 4. Sa ovakovim kranom postoji mogućnost utovara prostornog drva uz pomoć hidrauličnih kliješta posebne konstrukcije. Sa time se kompletno rješava problem utovara svih sortimenata na savremen i potpuno mehaniziran način. 5. Relativno niska cijena hidrauličnih dizalica u usporedbi sa klasičnim dizalicama (COLES, JONES), jednostavnost konstrukcije i jeftino održavanje od velikog su utjecaja na visinu troškova. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 38 <-- 38 --> PDF |
6. Kod utovara sortimenata pokrivenih snijegom nema potrebe čistiti snijeg, jer se vrlo lako i jednostavno klijestima hvata i pronalazi trupac zatrpan snijegom. Primjena hidrauličnih dizalica montiranih na kamionu ima veliki efekat na kraćim relacijama prijevoza do 18 km. U koliko su te relacije dulje i prelaze 20 km, tada se ta ekonomičnost gubi uslijed relativno male upotrebe dizalice na utovaru, koja u isto vrijeme predstavlja balast na prijevozu u oba pravca, što je znatno kad se uzme da težina dizalice iznosi oko 1.000 kg. Ova okolnost u svim slučajevima diktira primjenu većih kamiona. Primjenom hidrauličnih dizalica montiranih na kamionu u prijevozu na duljim relacijama nemamo iskustva, no u srednjoj Evropi je primjenjen sistem da se dizalica nakon utovara ostavlja na pomoćnom stovarištu, te se kamioni poslužuju sa dizalicom kako dolaze. Takovo uključivanje u rad dizalice traje oko 3—5 minuta. Isto toliko vremena se troši na ostavljanje dizalice. Nedostatak hidrauličnih kranova (u usporedbi sa klasičnim dizalicama) na utovaru drvnih sortimenata je taj, da ne može dohvatiti udaljenije trupce preko 5 m od ruba ceste. No utovar dizalicom tako udaljenih trupaca nije više ekonomski opravdan, jer takvo privlačenje dizalicom treba vršiti sa nekim jeftinijim sredstvom. Iskustva sa radom hidrauličnim kranovima, kojima daje pogonsku snagu motor kamiona na kojem je montiran, su relativnom mala i biti će potrebno proučiti primjenu tih strojeva u svim prilikama, što će se moći provesti daljnjim proučavanjem njihovog rada. T. Heski, dipl. ini-šum. |