DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 36     <-- 36 -->        PDF

<=4ktuelna tycoblematika


NEKA ISKUSTVA NA PODRUČJU ŠUMARIJE VRBOVSKO O RADU
SA HIDRAULIČNOM DIZALICOM FOCO 6.000 CL MONTIRANOM
NA KAMIONU


U želji da se mehanizira utovar drvnih sortimenata uz što ekonomičniji
i rentabilniji način, Šumarija Vrbovsko nabavila je u proljeće 1968. godine
hidraulični kran FOCO 6.000 CL, montiran na zadnjem dijelu šasije kamiona
MAGIRUS 150 KS, nosivosti 8 tona.


Uz kamion dodana je prikolica 10 tona nosivosti. Nabavna cijena dizalice
iznosila je 80.000 d. Dizalica je snage 6.000 kpm, što znači da može dići


i.000 kp kad je dužina krana 6 m, odnosno 3.000 kp kod dužine krana 2 m.
Inače kran je vrlo pokretljiv i ima mogućnost dohvata tereta udaljenog 6,5 m
od sredine kamiona. Kran je opremljen hidrauličnim kliještima tako, da
prilikom rada nije potreban radnik koji kopča i otkapča trupac. Sa kliještima
može uhvatiti trupac promjera 120 cm, no stvarno može podići trupac promjera
100 cm. Pored toga ima hidraulično vitlo sa čeličnim uzetom duljine
25 m.
U početku nije bilo stručnjaka za održavanje, te je zbog toga bilo mnogo
zastoja. Za rad hidrauličnog krana propisano je hidraulično ulje viskoziteta
kod +70"1 G> — 1,4 — 2,25 E°. U radu zimi i ljeti najbolje se pokazalo INA
ulje hidraol 18 koji ima viskozitet 1,8 E;l kod + 50°C. Dosta teškoća bilo je sa
hidrauličnom pumpom, koja je uslijed sitnih kvarova uzrokovala zastoje.


Ovi pionirski pothvati pokazali su da je potrebno osposobiti stručnjaka
za rad na održavanju dizalice. I kada je to učinjeno sa održavanjem nema
više problema niti zastoja u radu.


Utovari i prijevoz vrši se u brdskim predjelima Gorskog Kotara na relacijama
od 10 do 18 km. U zimi za vrijeme snijega vozilo je radilo bez prikolice.
Kod rada su bila angažirana 2 radnika vozača koji su se smjenjivali
tako, da su oba naizmjenično vozili kamion i rukovali dizalicom, te zajednički
vezali tovar.


Kako se sa dizalicom mogu tovariti trupci koji su udaljeni od ruba kolovoza
najviše 5 m, to su kirijaši bili dužni postaviti trupce na toj udaljenosti.
To se obično radi tako da trupci leže sa svojom osi okomito na os ceste.
Na taj način najbolje se iskoristi prostor na stovarištu. U početku su se
udaljeniji trupci privukli sa vitlom kojeg ima dizalica, no vremenom je ta
potreba nestala, jer su kirijaši sve trupce postavljali uz cestu na dohvat krana.


Učinak dizalice u pojedinim mjesecima bio je vrlo različit, naročito u
prvoj godini uslijed mnogo zastoja. Osim toga u zimskim mjesecima uslijed
velikog snijega dolazilo je do prekida rada.


U toku 1969. godine utovareno je i prevezeno 6.845 m3 jelove oblovine i


4.824 m1 bukove oblovine, odnosno 9.479 tona i u prijevozu te količine ostvareno
119.970 tkm.


Prosječna relacija u prijevozu iznosila je 12,5 km.


Vozilo je radilo 243 dana. Za to vrijeme izvršeno je 1.710 sati stroj


nog rada.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Kamion je vozio 358 vožnji bez prikolice, a 397 vožnji s prikolicom,
odnosno prosječno dnevno 3,1 vožnje. Prosječno prevezeno je 39 t odnosno
4S7 tkm dnevno.


Najviše je prevezeno i utovareno u IX. mjesecu 1.606 m3 jelove oblovine
i 70 m"- bukove oblovine tj. 1.194 t odnosno 15.750 tkm. u 22 dana rada, što
daje dnevni učinak od 730 tkm odnosno 54,1 t.


Obračunska kalkulacija troškova kamiona sa dizalicom na radu u 1969.


godini je slijedeća:
Osobni dohodak vozača (brutto) 51.225 din
Terenski dodatak 5.296 din
Amortizacija 12,5% 31,000 din
Gorivo i mazivo 16.456 din
Gume 12.682 din
Osiguranje 5.400 din
Cestarina 5.800 din
Ostali troškovi direktne proizvodnje 21.500 din
Popravci i održavanje 100% amortizacije 31.000 din


Ukupno troškovi 180.359 din


Od kalkulativnog iznosa u točki 9, tokom 1969. godine stvarno je utrošeno
9.116,70 din.


Ako se uzme da je današnji trošak utovara sa dizalicom uz 2 radnika
kopčaša oko 12,00 din po toni, tada izlazi da je cijena prijevoza 56 din po
tona kilometru (tkm).


Ovakva ekonomičnost rada hidrauličnom dizalicom montiranom na kamionu
proizlazi iz slijedećih okolnosti:


1. Kod utovara nisu potrebni radnici za kopčanje, te posebni dizaličar,
jer taj posao obavlja vozač kamiona. Ova stavka iznosi godišnje cirka 90.000
dinara.
2. Efekat kamiona na prijevozu je velik, jer je prvi na utovaru i ne gubi
vrijeme na čekanju dok se pred njim tovari kamion. Taj povećani efekat
kreće se oko 25%.
3. Kod manjih sječina kamion može odvoziti sa više stovarišta u istom
danu, jer preselenje nema utjecaja na učinak, što je kod klasičnih dizalica
nemoguće, odnosno znatno bi se smanjio učinak. Ta okolnost daje veliku
prednost kranovima montiranim na kamionu kod lančane proizvodnje u
iskorišćivanje šuma, koja je neminovna kod upotrebe šumskih traktora na
vuči.
Kod takvog rada potrebno je stalno odvoziti drvni materijal sa stovarišta,
kako bi se dobio slobodni prostor za manipulaciju kod prikrajanja i izrade
sortimenata.


4. Sa ovakovim kranom postoji mogućnost utovara prostornog drva uz
pomoć hidrauličnih kliješta posebne konstrukcije. Sa time se kompletno
rješava problem utovara svih sortimenata na savremen i potpuno mehaniziran
način.
5. Relativno niska cijena hidrauličnih dizalica u usporedbi sa klasičnim
dizalicama (COLES, JONES), jednostavnost konstrukcije i jeftino održavanje
od velikog su utjecaja na visinu troškova.


ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 38     <-- 38 -->        PDF

6. Kod utovara sortimenata pokrivenih snijegom nema potrebe čistiti
snijeg, jer se vrlo lako i jednostavno klijestima hvata i pronalazi trupac
zatrpan snijegom.
Primjena hidrauličnih dizalica montiranih na kamionu ima veliki efekat
na kraćim relacijama prijevoza do 18 km.


U koliko su te relacije dulje i prelaze 20 km, tada se ta ekonomičnost
gubi uslijed relativno male upotrebe dizalice na utovaru, koja u isto vrijeme
predstavlja balast na prijevozu u oba pravca, što je znatno kad se uzme da
težina dizalice iznosi oko 1.000 kg. Ova okolnost u svim slučajevima diktira
primjenu većih kamiona.


Primjenom hidrauličnih dizalica montiranih na kamionu u prijevozu na
duljim relacijama nemamo iskustva, no u srednjoj Evropi je primjenjen
sistem da se dizalica nakon utovara ostavlja na pomoćnom stovarištu, te
se kamioni poslužuju sa dizalicom kako dolaze. Takovo uključivanje u rad
dizalice traje oko 3—5 minuta. Isto toliko vremena se troši na ostavljanje
dizalice.


Nedostatak hidrauličnih kranova (u usporedbi sa klasičnim dizalicama)
na utovaru drvnih sortimenata je taj, da ne može dohvatiti udaljenije trupce
preko 5 m od ruba ceste. No utovar dizalicom tako udaljenih trupaca nije
više ekonomski opravdan, jer takvo privlačenje dizalicom treba vršiti sa
nekim jeftinijim sredstvom. Iskustva sa radom hidrauličnim kranovima,
kojima daje pogonsku snagu motor kamiona na kojem je montiran, su relativnom
mala i biti će potrebno proučiti primjenu tih strojeva u svim prilikama,
što će se moći provesti daljnjim proučavanjem njihovog rada.


T. Heski, dipl. ini-šum.