DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 39     <-- 39 -->        PDF

cjiomaca &tcucna liteeatuca


DESET GODINA RAZVITKA
šumskog gospodarstva Delnice
(1960—1970)


Koncem prošle godine izašla je edicija
pod gornjim naslovom, na inicijativu di
rektora šum. gosp. Delnice I. Tomca, a
u redakciji poznatog našeg stručnjaka J.
ŠAFARA, i dobrom tisku Grafičkog zavo
da Hrvatske u Zagrebu. Djelo ima informativni
i dokumentarni karakter te sadrži
185 stranica teksta, više tabelarnih
pregleda, slika i grafikona. U 35 poglavlja,
koja su obradili isključivo stručnjaci
ovog poduzeća, edicija po sadržaju, stilu,
obliku i opremi je dostupna ne samo
šumarskim stručnjacima već i šumskim
radnicima iz neposredne proizvodnje. To
znači da je u stvari namijenjena čitavom
narodu Gorskog kotara.


Dati pravilnu ocjenu ovog zamašnog
rada nije lako, kao što nije bio lagan ni
zadatak njegovih autora. Izvan sumnje,
značenje ovog djela je veliko.Nakon dugog
razdoblja, a posebno nakon masovnih
sječa, koje je u času osnivanja zateklo
Šumsko gospodarstvo, predaje se
javnosti izvještaj o načelima gospodarenja
i ispravljanja prošlih pogrešaka.
Ovo utoliko više što je ovo najšumovitija
oblast Hrvatske, gdje šuma predstavlja
jedino vrelo prihoda žiteljstva. Osim
toga ovdje se radi o pretežno vapnenom
terenu, gdje je šumarstvo jedina moguća
potrajna ekonomija.


Druga oklnost, koja je također otežavala
rad i ciljeve kolektiva autora, leži
u činjenici, da goranske šume danas imaju
drukčiju fizionomiju od one, koju
su poznavale starije generacije. Pustimo
da o njoj govore istaknuti današnji´ javni
radnici Gorskog kotara, kako je to objavljeno
u dnevnoj štampi (Revija »DOMETI
«, Rijeka, br. 8—9 iz 1969).


Predsjednik skupštine općine Delnice


M. PLEŠE smatra da bi, u nastaloj situaciji
velike oštećenosti goranskih šuma
neumjerenom isječom s jedne strane,
te zarazom jelovog moljca (Argyresthia
fundella) koja svojim razmjerima zabri
njava, s druge strane, morali kao društvena
zajednica obratiti veću pažnju
načinima eksploatacije i gospodarenja
uopće. Iako postoje gospodarstvene osnove,
njihovi se planovi ne izvršavaju.
Siječe se više nego što je planirano, a uzgaja
se manje nego što je potrebno.
Samo intenzivnijim obnavljanjem drvvnog
fonda, u prvom redu većom sadnjom
možemo zaustaviti veliku eroziju
te nepovoljne klimatske i druge promjene,
koje se produžuju u zajedničku komponentu
oštećivanja naše osnovne prirodne
vrijednostti, šumskog fonda.


Ekonomist N. PETRANOVIĆ iz Srednješkolskog
centra u Delnicama navodi,
da je nakon Oslobođenja u Gorskom
kotaru iskorišćavanje bilo mnogo veće
od godišnjeg prirasta, što je dovelo do
snižavanja glavnice (drvnog fonda) i kamata
(gromadnog prirasta).


Ovdje moramo iznijeti i konstataciju
predsjednika skupštine općine Vrbovsko


A. RAČKOGA, prema kojoj šumarstvo
vrbovskog područja akumulira u amortizacione
fondove svake godine približno
2 milijuna novih dinara. Od te svote vraća
mu se preko investicija svega polovioa.
Ovo je uzrokovalo da ise ovdašnji
kompleksi ne otvaraju za optimalno korišćenje.
Književnik V. JURKOVIć iz RTV Rijeka
naglašuje kako danas, te ionako već
u velikoj mjeri prorijeđene šume, napada
u zabrinjavajućoj mjeri spomenuti
moljac jelovih iglica, pa su došle u opasnost
tisuće i tisuće stabala naših planina.


Zagrebački inženjer arhitekture F.
WENZLER u razmatranju današnjeg stanja
goranskih šuma dolazi do slijedećih