DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 39     <-- 39 -->        PDF

cjiomaca &tcucna liteeatuca


DESET GODINA RAZVITKA
šumskog gospodarstva Delnice
(1960—1970)


Koncem prošle godine izašla je edicija
pod gornjim naslovom, na inicijativu di
rektora šum. gosp. Delnice I. Tomca, a
u redakciji poznatog našeg stručnjaka J.
ŠAFARA, i dobrom tisku Grafičkog zavo
da Hrvatske u Zagrebu. Djelo ima informativni
i dokumentarni karakter te sadrži
185 stranica teksta, više tabelarnih
pregleda, slika i grafikona. U 35 poglavlja,
koja su obradili isključivo stručnjaci
ovog poduzeća, edicija po sadržaju, stilu,
obliku i opremi je dostupna ne samo
šumarskim stručnjacima već i šumskim
radnicima iz neposredne proizvodnje. To
znači da je u stvari namijenjena čitavom
narodu Gorskog kotara.


Dati pravilnu ocjenu ovog zamašnog
rada nije lako, kao što nije bio lagan ni
zadatak njegovih autora. Izvan sumnje,
značenje ovog djela je veliko.Nakon dugog
razdoblja, a posebno nakon masovnih
sječa, koje je u času osnivanja zateklo
Šumsko gospodarstvo, predaje se
javnosti izvještaj o načelima gospodarenja
i ispravljanja prošlih pogrešaka.
Ovo utoliko više što je ovo najšumovitija
oblast Hrvatske, gdje šuma predstavlja
jedino vrelo prihoda žiteljstva. Osim
toga ovdje se radi o pretežno vapnenom
terenu, gdje je šumarstvo jedina moguća
potrajna ekonomija.


Druga oklnost, koja je također otežavala
rad i ciljeve kolektiva autora, leži
u činjenici, da goranske šume danas imaju
drukčiju fizionomiju od one, koju
su poznavale starije generacije. Pustimo
da o njoj govore istaknuti današnji´ javni
radnici Gorskog kotara, kako je to objavljeno
u dnevnoj štampi (Revija »DOMETI
«, Rijeka, br. 8—9 iz 1969).


Predsjednik skupštine općine Delnice


M. PLEŠE smatra da bi, u nastaloj situaciji
velike oštećenosti goranskih šuma
neumjerenom isječom s jedne strane,
te zarazom jelovog moljca (Argyresthia
fundella) koja svojim razmjerima zabri
njava, s druge strane, morali kao društvena
zajednica obratiti veću pažnju
načinima eksploatacije i gospodarenja
uopće. Iako postoje gospodarstvene osnove,
njihovi se planovi ne izvršavaju.
Siječe se više nego što je planirano, a uzgaja
se manje nego što je potrebno.
Samo intenzivnijim obnavljanjem drvvnog
fonda, u prvom redu većom sadnjom
možemo zaustaviti veliku eroziju
te nepovoljne klimatske i druge promjene,
koje se produžuju u zajedničku komponentu
oštećivanja naše osnovne prirodne
vrijednostti, šumskog fonda.


Ekonomist N. PETRANOVIĆ iz Srednješkolskog
centra u Delnicama navodi,
da je nakon Oslobođenja u Gorskom
kotaru iskorišćavanje bilo mnogo veće
od godišnjeg prirasta, što je dovelo do
snižavanja glavnice (drvnog fonda) i kamata
(gromadnog prirasta).


Ovdje moramo iznijeti i konstataciju
predsjednika skupštine općine Vrbovsko


A. RAČKOGA, prema kojoj šumarstvo
vrbovskog područja akumulira u amortizacione
fondove svake godine približno
2 milijuna novih dinara. Od te svote vraća
mu se preko investicija svega polovioa.
Ovo je uzrokovalo da ise ovdašnji
kompleksi ne otvaraju za optimalno korišćenje.
Književnik V. JURKOVIć iz RTV Rijeka
naglašuje kako danas, te ionako već
u velikoj mjeri prorijeđene šume, napada
u zabrinjavajućoj mjeri spomenuti
moljac jelovih iglica, pa su došle u opasnost
tisuće i tisuće stabala naših planina.


Zagrebački inženjer arhitekture F.
WENZLER u razmatranju današnjeg stanja
goranskih šuma dolazi do slijedećih




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 40     <-- 40 -->        PDF

ekonomsko-soci jalnih postavki za daljnji
privredni razvoj Gorskog kotara: moraju
se obustaviti, spriječiti i onemogućiti
velike masovne sječe; besmisleno je svako
povećanje proizvodnih kapaciteta za
primarnu preradu drva; treba ukinuti
neke od postojećih kapaciteta za primarnu
preradu koji dosad nisu bili rentabil
ni i nemaju stvarnih izgleda da bi to postali.


Naveli smo ovdje mišljenja samo ne
koliko istaknutih javnih radnika. Oni doduše
nisu šumarski stručnjaci, ali kao
ljudi širokih horizonata i sinovi Gorskog
kotara, imaju pravo i dužnost da vode
brigu o ovom velikom narodnom imetku,
čije su drvne mase u poratnom pe
riodu srušene za više od polovice. Nije
ni čudo da onda sa zebnjom gledaju u
budućnost. Izvještaji su domaćih šumara
mnogo kraći i sažetiji. U navedenoj
reviji B. RAčKI iskazuje, da je drvni
fond u šumama Šumskog gospodarstva
Delnice iznosio 1945. godine u prosjeku
700 m´Vba dok danas iznosi jedva 280—
380 ml3/ha. To znači, da je ovaj fond
smanjen za ništa manje nego 47,5%. Naročito
ističe da su 1952. i 1953. godine
vršene sječe t. zv. .kvalitetne doznake
stabala. To je razlog da je stanje drvnog
fonda po strukturi danas lošije za 2 kla
se. Treća klasa, kao najnepovoljnija za
prerađivače, iznosi sada 60% netto-drvne
mase. Značajna je i informacija koju je
objavio A. FRKOVIĆ (Revija »PRIRODA
«, Zagreb, br. 6 iz 1968.), a prema kojoj
najnovija istraživanja nameću zaključak,
da su goranske šume danas deficitarne
za oko 5 milijuna kubnih metara
jelove drvne mase.


Ova su svjedočanstva za nas dovoljna
da u ovoj ediciji Šumskog gospodarstva
Delnice vidimo u prvom redu odgovor i
komentar za iznesene konstatacije, naročito
u pogledu podržavanja produkcio


r.e potrajnosti. Naravno da moramo naglasiti
kako se izjave o jakim masovnim
sječama odnose uglavnom na pretprošli
decenij. Osnivanjem Šumskog gospodarstva,
razvija se ne samo racionalnost
poslovanja nego i povećava proizvodnost
te vrši smanjenjivanje sječa. U takvim je
okolnostima kolektiv autora ovog djela
najpozvaniji da nam pruži realne elemente
dosadašnjeg i današnjeg gospo
darenja, koji će kasnijim generacijama
poslužiti bilo kao uzor kako se mora
gospodariti bilo kao opomena kako se
ne smije gospodariti sa šumama na Visokom
Kršu. Taj nam odgovor daje ova
edicija i mi joj s tog aspekta moramo
priznati epohalno značenje.


Ovdje nije moguće da se zadržavamo
na analizi i kritici pojedinih poglavlja,
s obiljem njihovih numeričkih i grafičkih
argumenata, koji imaju veliku važnost
za studiozni rad u pojedinim granama
šumske privrede. Za nas je odlučno da
smo ovdje suočeni, koliko s novim stanjem
prebirnih sastojina, toliko i s novim
shvaćanjem funkcije šume i šumar
stva u narodnom gospodarstvu. O tom
shvaćanju, kao i preduzetim mjerama,
može samo vrijeme donijeti konačan
sud. Raspravna materija obuhvaća slijedeća
glavna poglavlja:


— Organizacija gospodarstva (V. PINTAR)
s preglednom kartom šumarija i
pregledom donesenih pravilnika (str. 7—
U).
— Uzgoj i uređivanje šuma (N. JUGOVIĆ)
s podacima o cjelokupnom arealu
(109.374 ha) a posebno o površinama gospodarskih
jedinica te s numeričkim pregledom
stanja drvnog fonda (21,874.000
m3) i prirasta (450.341 m3). Posebna je
pažnja posvećena njezi šuma, s grafičkim
prikazima, o izvršenim mjerama njege,
melioracijama, pošumljavanju (str. 11 —
—22).
— Zaštita šuma (M. OSTOJIĆ) s naročitim
osvrtom na razorno djelovanje
moljca jelovih iglica (Argyresthia fundella)
s instruktivnim podacima o intenzitetu
zaraze i uspjesima preduzetih mjera
obrane. Osim toga jedan pregled ostalih
štetnika, zatim tšeta od divljači i abi


ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 41     <-- 41 -->        PDF

otskih faktora (značajne pojave leda i
šumski požari) te organizacija službe za
zaštitu (str. 22—31).


— Šumski rasadnici (Ž. ĐUKIĆ) s organizacijom
rasadničke proizvodnje (Kuželj
i Mrkopalj), shemom tehnološkog
procesa i pogledima na budućnost razvoja
proizvodnje sadnica (str. 31—37).
— Uređivanje međa (M. SUKALIĆ) prema
posjedima privatnog sektora s tabelarnim
pregledom međa (str. 37—38).
— Lovstvo (A. FRKOVIĆ) je obrađeno
u opsežnom prikazu: lovišta i struktura
lovnih površina (65.073 ha), brojno stanje
divljači, ekonomski kapaciteti, uređenje
lovišta i odstrel divljači, sve s numeričkom
i grafičkom dokumentacijom
(str. 39—55).
— Eksploatacija šuma (R. CHYLAK)
počinje s prikazom zatečenog stanja 1960.
godine, a zatim se iznašaju akcije za unapređenje
proizvodnje, motorne pile, mehanizaciju
privlačenja, otvaranje šuma
i na perspektivu daljnjeg razvoja (str.
55—63).
— Transport (V. DELAC i A. POLIC)
u obradi se polazi od poratnih iskustva,
nastavlja se analizom višegodišnjih rezultata,
uvjetima rada, perspektive i na
Suvremenom održavanju strojeva (str.
63—68).
— Građevinarstvo (J. BLAŽEVIĆ i I.
ČITKOVIĆ) obuhvaća problem radne snage
u građevinarstvu i njezine fluktuaci
je, te primjenu mehanizacije. Prikaz se
zaključuje tabelarnim pregledima izvršenih
radova na objektima niskogradnje,
izgrađenih jedinica s njihovom vrijedno
šću a posebno novoizgrađenih i rekonstruiranih
građevina (str. 68—73).
— Tržište (M. PRPIĆ) je naročito opsežno
obrađeno. U prikazu se tretira pitanje
plasmana drvnih sortimenata, kretanje
cijena u pojedinim godinama s numeričkim
podacima i na kraju opseg poslovanja
i rad centralnog skladišta (str.
73—84).
Ostali dio knjige zauzimaju kraće in
formacije o radnoj snazi, zaštiti na radu,
šumarskoj -školi u Delnicama, natjecanjima
šumskih radnika uz navod natjecateljskih
disciplina, te odmaralište n
Malom Lošinju (str. 84—102).


Posebno i naročito važno poglavlje čini
ekonomika poslovanja (B. SPUDIĆ)
s analizom raspodjele ukupnog prihoda
i uspjeha u poslovanju (produktivnost,
ekonomičnost i rentabilnost), nadalje ulaganja
(N. PUPIĆ) s numeričkim pregledom
izdataka za ulaganja 1960—1969:
komunikacije, visokogradnje, oprema, lovstvo
i biološka ulaganja. Na kraju se posebno
razmatra pitanje izgradnje tvorni
ce drvenjače (D. ŠTIMAC) koja bi mogla
zapošljavati do 230 ljudi u pogonu i
pripremi sirovine, (str. 102—112).


Djelo zaključuju prikazi pojedinih šumarija
i njihovog poslovanja s brojnim
podacima o površinama sastavnih gospo
darskih jedinica, veličini drvnog fonda,
stanju sastojina, prometala, i o gospodarenju.


U prikazu su obuhvaćene sve šumarije
(13): Crni Lug (5.770 ha), Delnice (8.407
ha), Fužine (5.735 ha), Gerovo (8.444 ha),
Klana (12.026 ha), Mali Lošinj (11.907 ha),
Mrkopalj (9.407 ha), Opatija (9.632 ha),
Prezid (5.527 ha), Ravna Gora (6.266 ha),
Rijeka (7.396 ha), Skrad (7.600 ha) i Tršće


(4.374 ha). Dodatak čini kraći članak o
glasilima Šumskog gospodarstva (str.
113—175).
U završnoj riječi se ističe da analiza
sadašnjih kretanja upućuje na slijedeće
konačne zaključke:


— da vrlo intenzivan razvoj naučne
misli i moderne tehnolgije u šumarstvu
dovodi do sukobljavanja ideja i rješenja
temeljenih na starim i novim shvaćanjima.
Iz tih se različitih gledišta onda stva
raju povoljni uvjeti za sve bolje poslovanje;
39