DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 40     <-- 40 -->        PDF

ekonomsko-soci jalnih postavki za daljnji
privredni razvoj Gorskog kotara: moraju
se obustaviti, spriječiti i onemogućiti
velike masovne sječe; besmisleno je svako
povećanje proizvodnih kapaciteta za
primarnu preradu drva; treba ukinuti
neke od postojećih kapaciteta za primarnu
preradu koji dosad nisu bili rentabil
ni i nemaju stvarnih izgleda da bi to postali.


Naveli smo ovdje mišljenja samo ne
koliko istaknutih javnih radnika. Oni doduše
nisu šumarski stručnjaci, ali kao
ljudi širokih horizonata i sinovi Gorskog
kotara, imaju pravo i dužnost da vode
brigu o ovom velikom narodnom imetku,
čije su drvne mase u poratnom pe
riodu srušene za više od polovice. Nije
ni čudo da onda sa zebnjom gledaju u
budućnost. Izvještaji su domaćih šumara
mnogo kraći i sažetiji. U navedenoj
reviji B. RAčKI iskazuje, da je drvni
fond u šumama Šumskog gospodarstva
Delnice iznosio 1945. godine u prosjeku
700 m´Vba dok danas iznosi jedva 280—
380 ml3/ha. To znači, da je ovaj fond
smanjen za ništa manje nego 47,5%. Naročito
ističe da su 1952. i 1953. godine
vršene sječe t. zv. .kvalitetne doznake
stabala. To je razlog da je stanje drvnog
fonda po strukturi danas lošije za 2 kla
se. Treća klasa, kao najnepovoljnija za
prerađivače, iznosi sada 60% netto-drvne
mase. Značajna je i informacija koju je
objavio A. FRKOVIĆ (Revija »PRIRODA
«, Zagreb, br. 6 iz 1968.), a prema kojoj
najnovija istraživanja nameću zaključak,
da su goranske šume danas deficitarne
za oko 5 milijuna kubnih metara
jelove drvne mase.


Ova su svjedočanstva za nas dovoljna
da u ovoj ediciji Šumskog gospodarstva
Delnice vidimo u prvom redu odgovor i
komentar za iznesene konstatacije, naročito
u pogledu podržavanja produkcio


r.e potrajnosti. Naravno da moramo naglasiti
kako se izjave o jakim masovnim
sječama odnose uglavnom na pretprošli
decenij. Osnivanjem Šumskog gospodarstva,
razvija se ne samo racionalnost
poslovanja nego i povećava proizvodnost
te vrši smanjenjivanje sječa. U takvim je
okolnostima kolektiv autora ovog djela
najpozvaniji da nam pruži realne elemente
dosadašnjeg i današnjeg gospo
darenja, koji će kasnijim generacijama
poslužiti bilo kao uzor kako se mora
gospodariti bilo kao opomena kako se
ne smije gospodariti sa šumama na Visokom
Kršu. Taj nam odgovor daje ova
edicija i mi joj s tog aspekta moramo
priznati epohalno značenje.


Ovdje nije moguće da se zadržavamo
na analizi i kritici pojedinih poglavlja,
s obiljem njihovih numeričkih i grafičkih
argumenata, koji imaju veliku važnost
za studiozni rad u pojedinim granama
šumske privrede. Za nas je odlučno da
smo ovdje suočeni, koliko s novim stanjem
prebirnih sastojina, toliko i s novim
shvaćanjem funkcije šume i šumar
stva u narodnom gospodarstvu. O tom
shvaćanju, kao i preduzetim mjerama,
može samo vrijeme donijeti konačan
sud. Raspravna materija obuhvaća slijedeća
glavna poglavlja:


— Organizacija gospodarstva (V. PINTAR)
s preglednom kartom šumarija i
pregledom donesenih pravilnika (str. 7—
U).
— Uzgoj i uređivanje šuma (N. JUGOVIĆ)
s podacima o cjelokupnom arealu
(109.374 ha) a posebno o površinama gospodarskih
jedinica te s numeričkim pregledom
stanja drvnog fonda (21,874.000
m3) i prirasta (450.341 m3). Posebna je
pažnja posvećena njezi šuma, s grafičkim
prikazima, o izvršenim mjerama njege,
melioracijama, pošumljavanju (str. 11 —
—22).
— Zaštita šuma (M. OSTOJIĆ) s naročitim
osvrtom na razorno djelovanje
moljca jelovih iglica (Argyresthia fundella)
s instruktivnim podacima o intenzitetu
zaraze i uspjesima preduzetih mjera
obrane. Osim toga jedan pregled ostalih
štetnika, zatim tšeta od divljači i abi