DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— da rukovođenje, kao jedna od istaknutih
funkcija organizacije rada i odgo
vornosti, nije na razini svih stremljenja
i svih kretanja;
— da samoupravljanje kao društveni
odnos, premda se intenzivno razvija s jačanjem
materijalne baze, još uvijek treba
usavršavati, poduzimati i naročito iznalaziti
postupke da se izgradi što bolje.
Na prekretnici između starog i novog
shvaćanja ekonomske i biološke funkcije
šume, autori ovog djela na prvom mjestu
orijentiraju svoju akciju na brzo eliminiranje
opaženih slabosti. Tek iza toga
udaraju nove puteve u poslovanju, a te


VIŠEJEZIČNI RJEČNIK STRUČNIH
IZRAZA U ANATOMIJI DRVA


Ovaj rječnik razradio je dr Zvonimir
Spoljarić, sveučilišni profesor i predstojnik
Katedre za anatomiju i zaštitu drva
Šumarskog fakulteta u Zagrebu, sa suradnicima
dr Petrić inž. Božidarom i mr.
šćukanec inž. Velimirom, sveučilišnim
asistentima.


Rječnik sadrži:



tumačenje anatomskih pojmova na
našem jeziku;

višejezični rječnik na engleskom,
francuskom, njemačkom, portugalskom,
španjolskom i talijanskom jeziku
sa hrvatskosrpskom terminologijom
kao osnovom;

indekse stručnih termina na šest
jezika;
Zbornik radova
»SAVJETOVANJE O POSAVINI


Već puna dva stoljeća se piše, raspravlja,
planira i projektira kako bi se riješio
kompleksni problem Posavine, a to
znači, zapravo, riješiti hidro i agrotehničke
melioracije, poljoprivrednu i šumar


žište čini borba za visoki dohodak radne
organizacije i veći prosječni dohodak po
zaposlenom. Na taj način ovo djelo postaje
ne samo svjedočanstvo današnjeg
vremena, nego i dokumenat dinamike
naučne misli. Upravo ta dinamika kojom
je protkana čitava knjiga, daje objektivnom
stručnjaku snagu da ne podliježe
strahovanjima dobronamjernih glasova
izvan struke. Solidnost u tehnici obrađene
građe pojedinih tema i jasnoća postavljenih
problema, daju jamstvo da


su autori svjesni težine zadataka i da
će ustrajati na putu njihovog potpunog
ostvarenja.


S.
F.

tabele i crteže kao dodatno tumačenje
anatomskih pojmova.
Hrvatskosrpska terminologija u anatomiji
drva, tumačenje pojmova i izrazi
na šest stranih jezika usklađeni su sa
terminologijom koju je prihvatio Komitet
za nomenklaturu Međunarodnog udruženja
anatoma drva.


Rječnik je od interesa za drvnu industriju,
šumarstvo, botaniku, opću i stručnu
nastavu, te obuhvaća 86 stranica
teksta i 6 tabela crteža, formata 17x24
cm.


Publikacija je štampana u nakladi Poslovnog
udruženja Šumsko-privrednih organizacija
u Zagrebu, trg I. Mažuranića
6 te se može naručiti izravno kod nakladnika
uz cijenu od din. 10.— po primjerku.


Z.
š.
sku proizvodnju i ekonomske probleme
melioracija i proizvodnje. Nažalost, iako
se na tom problemu dugo radi, malo je
učinjeno, a naročito na provođenju hidrotehničkih
i melioracionih radova. To
se posebno odnosi na područje gornje
Posavine od Zagreba do Stare Gradiške.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 43     <-- 43 -->        PDF

Poznato je da su ti radovi osnovni preduvjet
za rješavanje ostalih problema ko
ji su prisutni u Posavini.


Vjerojatno su organizatori Savjetovanja
o Posavini, Poljoprivredni fakultet
Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s vodoprivrednim
i poljoprivrednim proizvodnim
poduzećima SR Hrvatske, imali na
umu važnost problema Posavine i hitnost
njegovog rješavanja kada su organizirali
Savjetovanje o Posavini na Poljoprivrednom
fakultetu u Zagrebu od 27 do 29
siječnja 1971. godine.


Savjetovanje je održano pod pokroviteljstvom
dr ing. Josipa Zmaića, repu
bličkog sekretara za vodoprivredu SRP!
uz prisustvo velikog broja agronoma, šumara
i stručnjaka za hiidrotehniku i melioraciju.


Kao rezultat zajedničkog rada navedenih
stručnjaka štampan je Zbornik radova
»Savjetovanje o Posavini« u izdanju
Poljoprivrednog fakulteta u Zagrebu, U
njoj se nalaze radovi 81 autora izneseni
na Savjetovanju u obliku 51 referata i
koreferata. Referati i koreferati sadrže
rezime na engleskom jeziku, kao i 337
priloga. Knjiga je iz praktičnih razloga
podijeljena po temama u četiri dijela, a
tako se odvijao i radni program Savje
tovanja.


I tema:


HIDROTEHNICKA PROBLEMATIKA
SAVSKE DOLINE


Na 77 stranica 13 autora je objavilo
7 referata i koreferata uz 60 priloga.
Autori su iscrpno obradili vodoprivrednu
problematiku savske udoline. Pregledno
su prikazani fizičko-zemljopisni i
hidrološki faktori sliva Save. Iznijeto je
sadašnje stanje obrane od poplave s prikazom
njegovog rješenja, definirano je
stanje zagađenosti Save, a i analizirano
je stanje hidrotehničkih melioracija u
okviru problematike odvodnje i navodnjavanja.
Izneseni su osnovni podaci


perspektivnog razvoja hidroenergetike i
plovidbe na području hrvatske Posavine.


Povijesti hidrotehničkih i melioracionih
radova u dolini rijeke Save posvećena je
posebna pažnja. Iscrpno je izneseno što
je do sada učinjeno u 200 godišnjem periodu
na rješavanju melioracija i regulacija
u dolini rijeke Save.


Posebno su istaknuti rezultati o stupnju
zagađenosti vodotoka Save odpadnim
industrijskim i gradskim vodama, s konstatacijom
da su vode na pojedinim sektorima
toliko zagađene da nisu više uporabljive
za bilo ikakovtu privrednu svrhu.
Osim toga obrađene su mjere određivanja
hrapavosti, padova i bilanca sveukupnog
nanosa rijeke Save, te elementi
sigurnosti nasipa za obranu od poplava.


Pažnja je posvećena i ribničarstvu, kao
grani koja se sve više u ekonomskom
pogledu probija prema vrhu jugoslavenske
poljoprivrede.


II tema
ODVODNJA I TRANSFORMACIJA TLA
NA MELIORACIONOM PODRUČJU
RIJEKE SAVE I NJENIH GLAVNIH
PRITOKA
Na 158 stranica 39 autora je obradilo
29 referata i koreferata uz prilog od 130
slika, tabela i dijagrama.
U ovoj, po autorima, referatima i koreferatima
najzastupljenijoj temi, iscrpno je
obrađen problem regulacione odvodnje,
kao faktor unapređenja poljoprivredne
proizvodnje na melioiracionom području
Save i njenih glavnih pritoka u SRH.
Prikazana je veza između odvodnje,
svojstva tla i poljoprivredne proizvodnje,
kao i sadašnje stanje odvodnje i
strukture iskorišćavanja površina u dolini
Save u SRH.
Izboru vrste i kategorije snage traktora,
kao i racionalnom sastavljanju agregata
za oranje na teškim tlima Posavine,
posvećena je posebna pažnja.
Pedološke karakteristike tala Posavine,
kao i utjecaj odvodnje na faunu, mikrobiološku
aktivnost i pedomikrofloru u


41




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 44     <-- 44 -->        PDF

tlima Posavine, autori su detaljno obradili.
Problem drenaže tala, navodnjavanje,
te održavanje kanala primjenom
herbicida je također našao svoje mjesto
u ovom iscrpnom poglavlju.


III tema


BILJNA I STOČARSKA PROIZVODNJA
U POSAVINI


Na rješavanju problema biljne (poljoprivredne
i šumarske) i stočarske proizvodnje
u Posavini našli su se agronomi,
šumari i botaničari na zajedničkom poslu.
Rezultate istraživanja su 22 autora
prikazali u 19 referata i koreferata, na
124 strane uz 132 priloga grafikona, tabela
i fotografija.


I pored neuređenog vodnog režima u
Posavlju, ratarska proizvodnja omogućava,
po visini prinosa, visok rentabilitet.
Autori naglašavaju da će nakon sprovedenih
meliorativnih zahvata biti omogućeno
postizavanje maksimalnih prinosa
kod s-vih ratarskih kultura. Zaključci se
baziraju na rezultatima proizvodnje i pokusnog
rada.


Posebni referati posvećeni su proizvodnji
krme, energetskoj vrijednosti krme,
proizvodnji šećerne repe, kukuruza, tapinambura
i lucerke, na melioracionom
području Posavine.


Problemi stočarstva, dosadašnje tendencije
i perspektive u Posavini obrađeni
su na osnovi statističkih snimaka
u području gornje, srednje i donje Posavine
u 4 perioda od 1910. do 1968. g
Na slikovit način je prikazana dinamika
porasta i pada pojedinih dijelova stočarske
proizvodnje, uz zaključak da na području
Posavine govedarska proizvodnja
rapidno opada, te da je djelomično zamjenjuje
proizvodnja peradi i svinja.


Na temelju specifičnosti klimatskih
faktora i livadne vegetacije autori su Posavinu
podijelili na tri uža područja: zapadnu,
srednju i istočnu. Pored toga izlučene
su dvije korovske zajednice na području
gornje Posavine. Jedna je zajedni


42


ca uvjetovana antropogenim zahvatima,


dok je druga pod pretežnim utjecajem


stanišnih faktora.


Šumarsku problematiku Posavine prikazali
su 9 autora u 8 referata i koreferata.


1. Dekan i ć I.: Uspjevanje nekih vr
sta šumskog drveća u prirodnim sastojinama
i kulturama Posavlja u ovisnosti o
režimu poplavnih i podzemnih voda;
2. B e r t o v i ć S.: Regionalne klimatske
i šumskovegetacijske značajke Posavine.
3. Janković M.: Poplavna šumska i
vodena vegetacija u sremskom delu Posavine
i njen značaj u vezi s problemima
melioracije.
4. Janković M., Bogojević R.:
Ekološki uslovi u poplavnim šumama kod
Morovića u Sremu.
5. Mati ć S.: Prirodno pomlađivanje
poljskog jasena (fraxinus angustifiolia
vahl) u Posavini.
6. Prp i ć B.: Zakorjenivanje lužnjaka
poljskog jasena i crne johe u Posavini.
7. Rau š Đ.: Crna joha (alnus glutinosa
gartn) u šumama Posavine.
8. Vajd a Z.: Utjecaj melioracija na
zdravstveno stanje posavskih šuma.
Ad 1
Prikazane su naše najvažnije vrste šumskog
drveća, njihov pridolazak i uspijevanje
(rast i prirast) u Posavini te odnos
prema vodi kao limitirajućem faktoru
u vezi njihovog pridolaska. Naglašeno
je da optimum pridolaska pojedine vrste
šumskog drveća ne predstavlja ujedno i
optimum njena uspjevanja. Osim toga
srednja dubina podzemne vode ne utječe
na bonitet jasenova staništa, dok kod nizinskog
brijesta i hrasta lužnjaka srednja
dubine podzemne vode utječe nu bonitet
njihovog staništa.


S obzirom na konstataciju da su za po
dizanje intenzivnih kultura i plantaža u
Posavini najpovoljnije topole i vrbe, prikazani
su odnosi različitih eurameričkih
topola unesenih na područje Posavine, te




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 45     <-- 45 -->        PDF

njihovo uspijevanje (rast i prirast) u vezi
s visinom podzemne vode u tlu. Zaklju
čeno je da su u Posavini povoljni ´klimatski
uvjeti za uzgajanje eurameričkih topola
na odgovarajućiclona 1-214 u Posavini viša cd
proizvodnje istog clona na ekstra tlima


u Italiji.


Ad 2


Mikroreljef, poplavna d podzemna voda
daju temeljno obilježje ekološkim prilikama
Posavine, te ti faktori odlučno
utječu na svojstva i razvitak tala, a isto
tako i na velike razlike u izgledu, florističkom
sastavu, raščlanjenju i dinamici
razvitka šumske i ostale vegetacije.


Pledira se na osnivanju silvometeoroloških
stanica, te na provedbi ostalih ekoloških
istraživanja važnih za šumsko-go
spodarska istraživanja i šumarsku operativu.
Ad 3


Da bi se dobila slika o vegetacijskoj
raznolikosti sremskog dijela Posavine, pri
kazani su najglavniji oblici šumskih i
vodenih zajednica. Obuhvaćene su samo
one zajednice koje su pod direktnim utje
čajem poplavnih i podzemnih voda, dok
je močvarna i vodena vegetacija obuhvaćena
sve do zajedničke trske.


Ad 4


Opisani su ekološki uvjeti koji vladaju
u zajednici poljskog jasena te zajednici
lužnjaka i običnog graba. Mikroklimatski
uvjeti su ispitivani 1964. g. svakog
drugog mjeseca po pet dana u navedenim
sastojinama i na otvorenom prostoru
izvan šume.


Ad 5


Zaključeno je da kod prirodnog pomlađivanja
i širenja poljskog jasena u Po
savini veliku ulogu ima voda (poplavna,
oborinska i podzemna), mikroreljef (grede,
niže i bare) i´ tlo.Najobilniji pridolazak
poljskog jasena je u bari, zatim u
niži pa na gredi. Uočeno je naglo širenje
poljskog jasena na tipična staništa hrasta
lužnjaka, kao i u bare koje su veliki


dio godine izložene visokom nivou poplavne
i oborinske vode. Naročito je istaknuta
potreba njegovanja jasenovog pomladka
i mladi-ka naseljenog na površine
opustošene ugibanjem hrasta lužnjaka
i nizinskog brijesta.
Ad 6


Proučavajući zakorijenjivanje lužnjaka,
poljskog jasena i crne johe, ukazano je
na dominantu ulogu vode u rizosferi, te
reagiranju korijenja pojedinih vrsta drveća
na promijenjene uvjete u tlu s obzirom
na vodu. Poljski jasen i crna joha
imaju relativno plastičnu korijenovu mrežu,
koja se prilagođava ekstremnim vlažnim
prilikama u tlu, dok to nije slučaj
s korijenovom mrežom hrasta lužnjaka.


Ad 7


Crna joha je opisana kao autohtona vrsta
drveća u Posavini. Ona tvt>ri nekoh
ko biljnih zajednica koje još treba detaljno
istražiti. Naglašena je pionirska i
meliorativna uloga crne johe u Posavini
i njeno svojstvo brzog rasta.


Ad 8


Naglašeno je da opstanak i rast šuma
do izvjesne granice uvjetuje uravnoteženo
djelovanje svih ekoloških faktora. Prevagne
li trajno jedan od ekoloških faktora
u svom djelovanju, tada on ugrožava opstanak
šumske cenoze.


Ukoliko se kod meliorativnih radova
bude vodilo računa da u šumi ne dođe
do ekstremnih pojava bilo po pitanju vlage
ili suše, zdravstveno stanje posavskih
nizinskih šuma će se očuvati, odnosno
poboljšati.


IV tema
EKONOMSKI I AGRARNO-POLITICKI
ASPEKTI MELIORACIJA I
POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U
POSAVINI


U ovoj, prema tvrdnji urednika, iz objektivnih
razloga nepotpuno obrađenoj temi,
7 autora su sudjelovali s 3 referata
na 24 strane i 15 tabela.




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Naglašeno je da područje Posavine u
poljoprivrednom pogledu, uslijed nerazvijenosti
i ekstenzivnosti, daje nisku proizvodnju,
što ima negativan utjecaj na otkupnu
privredu SRH. Predlaže se organizacijska
podjela Posavine u tri subregije
i to u zagrebačku, vinkovačku i županjsku,
s tim da se u svakoj subregiji
formiraju sposobne organizacije kao no
sioci jedinstvenog proizvodnog i razvojnog
programa, poljoprivrednog, prerađivačkog
i tržišnog kompleksa.


Zagrebački Agrokombinat ima dominantnu
ulogu u zagrebačkoj subregiji, te
bi trebao biti nosilac budućeg integracionog
kompleksa na tom području.


Istaknuto je da su osnovni uvjeti i faktori
bržeg razvoja agroindustrijskog kompleksa
grupiram u četiri točke i to:


— opći uvjeti i faktori tražnje


— materijalno tehnički uvjeti

organiziranost privrede i aktivnost
subjektivnih faktora



uvjeti privređivanja i regulativne
mjere
Šumarska problematika dana je u referatu:


Plavšić M., Golubović U.: ZNAČENJE
ŠUMA POSAVINE U NARODNOJ PRI
VREDI


Istraživanja su vršena u sastojim zreloj
za sječu (lužnjak, obični grab, poljski jasen
i nizinski brijest), koja prema navodima
autora predstavlja prosjek za posavske
šume (drvna masa 528 m3/ha, starost
130 g.) s obzirom na drvnu masu,
kvalitetu i udaljenost od tržišta. Autori
su zaključili da se vrijednost te sastojine
na panju povećava utroškom živog i
opredmećenog rada i to:


— u eksploataciji šuma 1,5 puta
— u primarnoj preradi 2, 17 puta
— u finalnim proizvodima 4,6 puta
Podaci nas upućuju na značenje šuma
Posavine u narodnoj privredi, te na važnost
forsiranja izvoza finalnih proizvoda
na račun izvoza sirovine.


Završavajući prikaz Zbornika radova
»Savjetovanje o Posavini« dužnost nam
je istaknuti ogromnu vrijednost ovog djela,
gdje su se na jednom mjestu našli
svi radovi, koji na neki način ubrzavaju
rješenje problema Posavine. Sigurno je
da će ono dobro poslužiti svima koji direktno
ili indirektno žive s tim problemima
i rade na njima.


ing. Slavko Matić