DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 44     <-- 44 -->        PDF

tlima Posavine, autori su detaljno obradili.
Problem drenaže tala, navodnjavanje,
te održavanje kanala primjenom
herbicida je također našao svoje mjesto
u ovom iscrpnom poglavlju.


III tema


BILJNA I STOČARSKA PROIZVODNJA
U POSAVINI


Na rješavanju problema biljne (poljoprivredne
i šumarske) i stočarske proizvodnje
u Posavini našli su se agronomi,
šumari i botaničari na zajedničkom poslu.
Rezultate istraživanja su 22 autora
prikazali u 19 referata i koreferata, na
124 strane uz 132 priloga grafikona, tabela
i fotografija.


I pored neuređenog vodnog režima u
Posavlju, ratarska proizvodnja omogućava,
po visini prinosa, visok rentabilitet.
Autori naglašavaju da će nakon sprovedenih
meliorativnih zahvata biti omogućeno
postizavanje maksimalnih prinosa
kod s-vih ratarskih kultura. Zaključci se
baziraju na rezultatima proizvodnje i pokusnog
rada.


Posebni referati posvećeni su proizvodnji
krme, energetskoj vrijednosti krme,
proizvodnji šećerne repe, kukuruza, tapinambura
i lucerke, na melioracionom
području Posavine.


Problemi stočarstva, dosadašnje tendencije
i perspektive u Posavini obrađeni
su na osnovi statističkih snimaka
u području gornje, srednje i donje Posavine
u 4 perioda od 1910. do 1968. g
Na slikovit način je prikazana dinamika
porasta i pada pojedinih dijelova stočarske
proizvodnje, uz zaključak da na području
Posavine govedarska proizvodnja
rapidno opada, te da je djelomično zamjenjuje
proizvodnja peradi i svinja.


Na temelju specifičnosti klimatskih
faktora i livadne vegetacije autori su Posavinu
podijelili na tri uža područja: zapadnu,
srednju i istočnu. Pored toga izlučene
su dvije korovske zajednice na području
gornje Posavine. Jedna je zajedni


42


ca uvjetovana antropogenim zahvatima,


dok je druga pod pretežnim utjecajem


stanišnih faktora.


Šumarsku problematiku Posavine prikazali
su 9 autora u 8 referata i koreferata.


1. Dekan i ć I.: Uspjevanje nekih vr
sta šumskog drveća u prirodnim sastojinama
i kulturama Posavlja u ovisnosti o
režimu poplavnih i podzemnih voda;
2. B e r t o v i ć S.: Regionalne klimatske
i šumskovegetacijske značajke Posavine.
3. Janković M.: Poplavna šumska i
vodena vegetacija u sremskom delu Posavine
i njen značaj u vezi s problemima
melioracije.
4. Janković M., Bogojević R.:
Ekološki uslovi u poplavnim šumama kod
Morovića u Sremu.
5. Mati ć S.: Prirodno pomlađivanje
poljskog jasena (fraxinus angustifiolia
vahl) u Posavini.
6. Prp i ć B.: Zakorjenivanje lužnjaka
poljskog jasena i crne johe u Posavini.
7. Rau š Đ.: Crna joha (alnus glutinosa
gartn) u šumama Posavine.
8. Vajd a Z.: Utjecaj melioracija na
zdravstveno stanje posavskih šuma.
Ad 1
Prikazane su naše najvažnije vrste šumskog
drveća, njihov pridolazak i uspijevanje
(rast i prirast) u Posavini te odnos
prema vodi kao limitirajućem faktoru
u vezi njihovog pridolaska. Naglašeno
je da optimum pridolaska pojedine vrste
šumskog drveća ne predstavlja ujedno i
optimum njena uspjevanja. Osim toga
srednja dubina podzemne vode ne utječe
na bonitet jasenova staništa, dok kod nizinskog
brijesta i hrasta lužnjaka srednja
dubine podzemne vode utječe nu bonitet
njihovog staništa.


S obzirom na konstataciju da su za po
dizanje intenzivnih kultura i plantaža u
Posavini najpovoljnije topole i vrbe, prikazani
su odnosi različitih eurameričkih
topola unesenih na područje Posavine, te