DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Električna energija može se koristiti za sterilizaciju tla, a pomoću električnih impulsa može se vršiti i suzbijanje nekih štetnika. Radioaktivnim zračenjem moguće je prije sjetve izvršiti sterilizaciju sjemena, a u biološkoj borbi i sterilizaciju insekata, što se danas često koristi u SAD. U poglavlju o klimauređajima prikazan je način rada i konstrukcija klim? uređaja koji služe za biološka istraživa la e s n o j žurnal broj 4—1970. Haritonov G.: Značenje izvestkovfnia i gipsovanija pri vvrašćivanii lesnyh kultur v Karpatah (Značenje kalcifikacije i dodavanja sadre u šumskim kultu rama u Karpatima) U šumama Karpata prevlađuju smeđa tla. Prosječni je sadržaj humusa u gornjem horizontu 16%, a prosječni pH oko 4,3. Potrebna je dakle neutralizacija te kisele sredine kao i povećanje mobilnosti fosfora i dušika u tlu, kako bi ih šu mske biljke mogle što izdašnije koristiti. Dodavanjem vapna i sadre postizava se traženi efekat, ali ne smijemo gubiti iz vida da šumske biljke različito reagiraju na dodavanje vapna. Šumarski institut u Ljvovu vršio je oglede sa deset najrasprostranjenijih šumskih vrsta. Dvo-i trogodišnje biljke tretirane su u teglama sa prirodnim šumskim tlom kojem je dodavano 7—15 grama vapna i 1 do 2 grama sadre u svaku teglu. Preračunato na hektar to bi značilo 56 do 120 kg vapna i 8—16 kg sadre. Rezultati trogodišnjih ogleda detaljno su prikazani u tekstu i u priloženoj tabeli. Sažeto ih možemo sumirati ovako: pozitivno reagiraju na takav dodatak smreka, bi jeli bor, ariš (jako), bukva (jako), gorski javor (neznatno);indiferentni su jela, hrast i javor-mliječ, dok na lipu (Tilia cordata Mili) i trešnju kalcifikacija utječe negativno. nj a. Niz korisnih malih prenosnih aparata potrebnih za biološka i ekološka istra živanja opisan je vrlo precizno. Nesumnjivo je da ovakova knjiga pisana vrlo popularnim, ali jasnim stilom može naći niz čitalaca, kako među specijalistima iz zaštite bilja, tako i među ostalim stručnjacima biolozima, agronomima i šumarima. Ing. S. Opalički Pajberin M.: Ob ispoljzovanii rjaeviny obyknovenoj i ee taksacionih pokazateljah (O korišćenju jarebike i o njenim taksacionim elementima). Jarebika je malo proučena u šumarskoj literaturi iako ista u uvjetima sjevera SSSR predstavlja solidan izvor drvne mase, a također i plodova. Najveći debljinski prirast jarebika postizava na osvijetljenim mjestima (15,1 cm prema 8,6 cm, dakle dva put više u sklopu) Još nepovoljnije djeluje zasjena na urod plodova (17,6 kg prema 0,8 kg). Čak i vrlo neznatno povećanje osjetno djeluje na smanjenje uroda. Tako na pr. kod obrasta 0,6 urod je 3% puta veći nego kod obrasta 0,8. Kao većina šumskog drveća, jarebika ima svoj periodicitet fruktifikacije: puni urod dolazi poslije 1—2 godišnje pauze (slabog ili nikakvog uroda). Pri kraju članka autor donosi tabelu koja prikazuje broj stabala i drvnu masu po ha, kao i količinu plodova preračunatu na ha za 10-godišnju, 12-godišnju pa sve do 28-godišnje starosti jarebike. Bar ab in A., Zor in.: Ob urožaje Si šek eli v svjazi s taksacionimi osobennosljami drevostoev (O urodu smrekovih šišarica u vezii sa itaksackxnim karakteristikama sastojina) Iz teksta i dvije tabele vidimo da smrekove sastojine u sjevernim oblasti |