DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1971 str. 49     <-- 49 -->        PDF

ma evropskog dijela SSSR pri obrastu
0,8 počinju rađati sjemenom već kod
promjera 12 cm. Istina, kod te prsne visine
ukupan je broj smrekovih češera
vrlo malen — u prosjeku 13,1 češer po
stablu, pri čemu se cea 40% ukupnog
broja češera nalazi na gornjim prljšenovima
(ne ispod petog pršljena). Naprotiv,
kod debljih stabala jedva 20% češera
nalaze se ama gornjim granama, a 80"/»
razasuto je po cijeloj krošnji od šestog
pršljena na niže. Nadalje, važan je autorov
zaključak o utjecaju boniteta staništa
na urod. Na temelju detaljne analize
obilnog smrekovog uroda 1968. godine,
autori tvrde da se bonitetni razredi ne
odražavaju na intenzitetu fruktifikacije
(uspoređivani su 11 sastojinskih tipova
različitih — često i ekstremnih — bonitetnih
razreda). Ovaj zaključak smatramo
važnim s obzirom na činjenicu da su
u stručnoj literaturi mišljenja o tome
podijeljena, pa čak i proturječna.


Tihomirov J. i drugi: Harakteristika
nejtralnih inasei polucaemyh pri skorostnoj
pirolize kory listvennicy sibirskoj


(Karakteristika neutralnih masnoća koje
se dobivaju pirolizom kore sibirskog
ariša)


Piroliza kore sibirskog ariša je predmet
istraživanja sovjetskih naučnih radnika
od 1963. godine. U posljedne tri
godine interes za tu oblast tehnologije
drveta znatno je porastao. Apsolutno
je dokazan paralelizam sadržaja fenola
i neutralnih masnoća na jednoj strani,
i postotka dobivene isniole na drugoj
strani. Produkcija smole raste do temperature
400° — 500« C, malli pad se primjećuje
već kod temperature 500° —
6000 C, a naglo se smanjuje produkcija
smole kod 7000C. Maksimalni je postotak
produkcije (u odnosu na apsolutno
suhu koru) kod 500°C (10,37»), a minimalni
kod 700»C (l,94,3/o). Neutralnih masti
ima 2,93% kod 5000C, a 0,84% kod temperature
koju treba smatrati limitom i
iznad koje pokusi nisu vršeni (700<>C).


Još uvjerljivije djeluje sadržaj fenola
pri raznim temkeraturama pirolize. Taj
sadržaj iznosi 4,66% kod 400»C, nešto je
manji (3,86%)kod 500«C, a svega je 0,1%
kod 700´C. Očigledna je odlučujuća uloga
reakcije raspadanja složenih fenola.
Taj momenat ne smijemo gubiti iz vida
ni kad rješavamo praktičnu stranu ovog
tehnološkog procesa.


Ni lov V.:0 pojavlenii i otpade vshodov
eli na vyrubkah (Pojava i otpad smrekokovih
ponika na sječinama)


Autor se detaljno pozabavio problematikom
ponika smreke imajući prvenstveno
pred očima kvantitativnu stranu cijelog
problema. Njegovi su zaključci ovi:


1) na tlu obraslom rijetkom mahovinom
ponik je znatno brojniji nego na
golom tlu;


2) pod travnim pokrivačem nicanje je
bolje, a otpad manji nego na »mrtvom;
tlu;


3) sastav travnog pokrivača igra važnu
ulogu: ima korova (Epilobium) pod kojim
smrekov ponik jedva životari. U tekstu
članka su tri instrukcione tabele.


Mežibovskij A.: Issledovanie faktorov
vlijajuščih na vetrolom i burelom eli


(Ispitivanje faktora koji utječu na izva


le i vjetrolom kod smreke)


Rast i razvitak šumskih masiva uvijek
su praćeni neprekidnim djelovanjem okolnih
faktora sredine. Jedan je od tih
faktora vjetar. U sastojini uvijek ima jedinki´
otpornih protiv vjetra i jedinki
manje otpornih, a sve je to uvjetovano
određenim kompleksom uzročnika kako
biološkog tako i mehaničkog karaktera.
.Autor opravdano naglašava da su ti uzroci
nedovoljno proučeni. U listopadu
1967. zapadni vjetar jačine deset (po Boforu)
oštetio je smrekov masiv od svojih
dvadesetak kvadratnih kilometara. Autor
je koristio tu priliku za jedno saopćenje
koje (iako je prethodnog karaktera)
obiluje interesantnim i vjernim
zapažanjima.