DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 54     <-- 54 -->        PDF

zahtjevima savremenog razvoja. Sve veća afirmacija šume kao vrela neprocijenjivih
koristi za današnjeg čovjeka upravo zato i obavezuje šumarstvo da
shvati nužnost njegove potpune integracije sa društvom, jer samo tako može
dokazati neosnovanost shvaćanja da »indirektne« koristi od šuma ne znače za
šumsko gospodarstvo nikakav trošak i samo tako može opravdati svoje financijske
zahtjeve.


Ima raznih načina na koje se može riješiti pitanje financiranja usluga po
osnovi rekreacije. Ako, na primjer, državni organi određuju ili mijenjaju cilj
gospodarenja određene šumskogospodarske jedinice, onda je normalno da na
sebe preuzmu i troškove koji iz rekreativnih djelatnosti proističu. Šumsko gospodarstvo
može, u određenim uvjetima, i samo odrediti direktne naknade za
rekreativne usluge, na primjer za pristup u ograđene šumske parcele, za korištenje
nekih puteva, vidikovaca, mjesta za taborovanje itd. Češći je slučaj da
ovakve usluge nije moguće naplaćivati pa se onda može pribjeći indirektnim
mjerama, na primjer, da se na najposjećenijim mjestima podigne ugostiteljski
pogon ili tome slično.


Osnovno je načelo ipak da zajednica — država, grad itd. —, ako želi razvoj
usluga ove vrste, mora na sebe preuzeti i brigu oko troškova. Ovo se može postići
u obliku javnih subvencija, taksa i slično za privatne šume i propisivanjem
pogodnog oblika naknade za javne šume.


U svakom slučaju, šumarski privrednici morati će se aktivno uključiti u
ove tokove, a u šumskim područjima od prvorazrednog značaja za rekreativne
aktivnosti moraće i sami postati kvalificirani rukovodioci ovih. Gospodarenje
prirodnim bogatstvima u cilju rekreacije, tamo gdje to još nije, moraće biti i
nastavni predmet na šumarskim fakultetima, bilo obavezan ili u obliku postdiplomske
specijalizacije.


Rezimirano, sve veći pritisak, što ga gradsko stanovništvo i inozemni turisti
u slobodno vrijeme vrše na šume, prerastao je u novu dimenziju politike
gospodarenja šumama. Radi se dakle — o tome da se i šumska privreda i društvena
zajednica angažiraju na rješavanju niza problema koji se u vezi s tim
nameću.