DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 59 <-- 59 --> PDF |
za fakultet kao ustanovu, kao i problema koji su bili od značenja za njihov život i rad. 1921 godine osnovano je Udruženje studenata šumarstva koje je intenzivno radilo sve do početka rata. Takav rad je nastavljen i poslije rata i studenti su preko svoje organizacije ispunjavali uspješno svoje zadatke i danas je izgrađen takav odnos na fakultetu da studenti s nastavnicima i ostalim radnicima fakulteta čine jedinstveni kolektiv. Taj je rad donio vidne rezultate i doprinose izgradnji i razvijanju naše socijalističke zajednice, ali je on zahtijevao i žrtve, koje se nalaze u imenima 12 studenata i 30 inženjera šumarstva poginulih u NOB-i, a koja su istaknuta na spomen ploči u auli Šumarskog fakulteta u Beogradu. Djelatnost fakulteta nikada se nije završavala predajom diplome svršenim studentima. Ona se proširivala u kontaktima s pojedincima u toku njihovog rada u proizvodnji, kao i u suradnji s privrednim organizacijama. Suradnja se očitavala i u učešću privrede u rješavanju nekih pitanja od interesa za fakultet kao: formiranje profila stručnjaka i odgovarajućih nastavnih planova, financiranja naučno-istraživačkog rada na temama koje su od interesa za privredne organizacije, učešće predstavnika privrede u organima upravljanja fakultetom i dr. Povodom 50-godišnjice izdano je posebno izdanje »Glasnika Šumarskog fakulteta « u kojem je data »Informacija o radu i razvoju Šumarskog fakulteta u Beogradu od 1920 do 1970.«, koju je sastavio prof. dr. Mirković Dragoljub. Ovaj se prikaz bazira na podacima te edicije koja u zaključnom razmatranju iznosi, da period od pedeset godina rada Fakulteta nije toliko dug da bi se mogli rješiti svi problemi i izgraditi definitivna njegova fizionomija, ali nije ni toliko kratak da se ne bi mogli postići vidljivi rezultati. Pregled dosadašnjeg rada služi prvenstveno tome da se pouzdanije trasiraju putevi daljeg rada. Fakultet je uvjeren da će i u svom daljem radu imati podršku i pomoć svih onih pojedinačnih i skupnih snaga kojima je stalo do progresa naučne misli, stručne i privredne djelatnosti i socijalističkog društva uopće. Iako je ovaj prikaz samo sekundarna informacija, ipak se u njoj mogu nazrijeti sve poteškoće i uspjesi kroz koje je u svom 50-godišnjem radu prolazio Šumarski fakultet u Beogradu. Teškoće su prebrođivane, a uspjesi su ostali i predstavljaju dio našeg današnjeg stručnog i društvenog napretka. St. Bađun PROSLAVA 50 GODINA RADA ŠUMARSKOG FAKULTETA U BEOGRADU Glavni dio proslave 50 godina rada Šumarskog fakulteta u Beogradu održan je od 26. siječnja do 30. siječnja 1971. godine. U te je dane održano nekoliko svečanosti manifestacionog i radnog karaktera. U nastavku donosimo program s te proslave i tijek njenog odvijanja: 26. siječnja 1971. godine: — otvaranje izložbe stručnih i naučnih publikacija nastavnika i suradnika Šumarskog fakulteta. Brojne publikacije u Biblioteci fakulteta daju pregled rada i razvoja fakulteta, odnosno naučne i stručne djelatnosti njegovih članova. Tu su bili izloženi i objavljeni udžbenici za oko 80°/o nastavnih disciplina i to stalnih ili privremenih oko 40 i autoriziranih skripata oko 20. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— otvaranje izložbe: Pejsaž u srpskom slikarstvu (izložci Narodnog muzeja, Beograd). Motivi koji su dominirali na izloženim slikama, već po svojim nazivima: šumski predio (J. Bijelić), motiv iz Slovenije (N. Graovac), čempresi, masline (M. Milovanović), na rubu šume, breze (N. Petrović), park, pejsaž (I. Tabaković), predjel s tri drveta, drvored (S. Šumanović) i dr. dovoljno jasno govore o karakteru te izložbe. Drvo i šuma našli su svoj odraz na 26 izloženih slika i bili su nadahnuće za ove radove (izložba slika) i radove u susjednoj prostoriji (izložba publikacija), koji se razlikuju po karakteru, ali im je bogatstvo izvora zajedničko. — otvaranje izložbe proizvoda privrednih poduzeća: »Galenika«, »Kordun «, »Cetinka«, »Zorka«. Izloženi proizvodi su prikazivali produkciju ovih tvornica, koja se koristi u šumarstvu i drvnoj industriji. — otvaranje izložbe Slađane Ninković. To je bila izložba radova primjenjene umjetnosti autorice, koja je student IV godine Odsjeka za hortikulturu, Šumarskog fakulteta u Beogradu. Eksponati, njih 24, predstavljali su figure iz životinjskog svijeta i ukrasne predmete. Istog je dana održana i svečana sjednica Fakultetskog odbora Saveza studenata. — održavanje svečane sjednice Savjeta Šumarskog fakulteta. Sjednicu je otvorio i predsjedavao joj predsjednik Savjeta Prof. dr. Vasić Konstantin. Uz članove Savjeta sjednici su prisustvovali i brojni gosti. Sjednica je imala radni karakter i na njoj su donesene slijedeće odluke: 1. Odluka o postavljanju poprsja prvom dekanu samostalnog Šumarskog fakulteta. Po završetku sjednice svečano je otkrivena bista Prof. inž. Rosić Sretena u auli fakulteta. 2. Odluka o osnivanju fondova za stipendiranje i nagrađivanje studenata i asistenata Šumarskog fakulteta u Beogradu. Ustanovljeni su Fond »Momčilo Popović-Ozren«; Fond »Sreten Rosić«; Fond »Žarko Miletić«; Fond »Svetislav Živojinović«; Fond »Danilo Todorović«. U odlukama o ustanovljivanju gornjih fondova, sadržana je njihova namjena, kriteriji i visina novčanog pologa. 3. i 4. Proglašenje aleje Arboretuma imenima zaslužnih naučnih radnika i Odluka o ustanovljenju dana Šumarskog fakulteta u Beogradu. Danom fakulteta naknadno će se proglasiti jedan dan u mjesecu listopadu. 5. Odluka o ustanovljenju Povelja i Spomenica Šumarskog fakulteta u Beogradu. Na prijedlog Savjeta dodijeljene su Povelje i Spomenice radnim organizacijama, društvenim organizacijama, ustanovama i pojedincima, povodom 50-godišnjice Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i to kako slijedi: Posebn e Povelj e (unikati): Predsjedniku SFRJ J. Brozu Titu, Skupštini SR Srbije, Izvršnom Vijeću SR Srbije, Skupštini grada Beograda, Univerzitetu u Beogradu, Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Povelje : Inozemnim fakultetima u Brnu, Nancy, Wien, Lenjingradu; Šumarskim fakultetima u zemlji; Skupštinama općina Čukarica, Vrnjačka Banja, Majdanpek, Kraljevo. Povelju su primile i oko 40 radnih organizacija i institucija šumarstva i drvne industrije. Dodjela Povelja izvršena je i brojnim pojedincima izvan fakulteta, nastavnicima i suradnicima s drugih fakulteta, penzioniranim i bivšim, kao i sadašnjim nastavnicima Šumarskog fakultet u Beogradu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 61 <-- 61 --> PDF |
Spomenic e je primilo oko 60 radnih organizacija i ustanova šumarstva i drvne industrije, brojni pojedinci među nastavnicima i suradnicima s drugih fakulteta, penzionirani i bivši nastavnici i radnici, kao i sadašnji nastavnici, su radnici i radnici Šumarskog fakulteta u Beogradu. Istog je dana, u sali za sjednice, otvorena izložba akad. slikara Petra Mla denovića, na kojoj su bila izložena 24 rada ovog slikara. ». . . Bez ikakove dra matike, boja, taj najsuptilniji i najhitniji činilac Mladenovićeve umjetničke in dividualnosti ... . ima vrlo široku, rječitu i neposrednu naraciju . . . Živeći kao zatočenik u svijetu svoje tematske renesanse, on je dosljedni poklonik cvijeća, harmonije i ritmike«, rečeno je u napisu Dr. N. Simić, u katalogu štampanom u povodu ove izložbe. 28. siječnja 1971. godine: Tog je dana proslava nastavljena Svečanom akademijom u Domu inženjera i tehničara Jugoslavije. Akademiju je otvorio i predsjedavao joj predsjednik Savjeta Šumarskog fakulteta u Beogradu Prof. dr. Vasić Konstantin. Svečanu akademiju je zatim pozdravio, i ukratko se osvrnuo na značenje ove proslave, izaslanik predsjednika SFRJ Milenko Bojanić, predsjednik Izvršnog Vijeća SR Srbije. Podjelom visokih odlikovanja Šumarskom fakultetu u Beogradu i pojedinim nastavnicima i radnicima, iskazano je još jedno priznanje ovom jubileju. Svečanost su iza toga pozdravili rektor Univerziteta u Beogradu Prof. dr. Dragiša Ivanović, podpredsjednik Skupštine grada Beograda Milan Vukos, dekan Poljoprivrednog fakulteta Zemun Prof. dr. Radojica Kljajić, gosti iz inozemstva Prof. dr. inž. Franz Hafner ispred Hochschule für Bodenkultur, Wien, Prof. dr. Franz Fischer ispred Institut für Waldbau der E T H, Zürich, rektor Lesotehničkog instituta, Sofija. Svečanu akademiju su zatim pozdravili dekan Šumarskog fakulteta u Zagrebu Prof. dr. Roko Benić, dekan Zemjedelsko-šumarskog fakulteta u Skopju Prof. dr. Dime Bećar, predstavnik Biotehnička fakulteta (šumarski odsjek) Prof. inž. Franjo Rajner, dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Prof. dr. Ibrahim Kopčić, predstavnik Zavoda za tehnologiju drva, Mašinski fakultet Sarajevo Prof. dr. Alija Karahasanović, predsjednik DIT-a SFRJ Luka Popović, predstavnici DIT-a pojedinih republika, predstavnici Poslovnih udruženja šumarstva i drvne industrije, Instituta i dr. Iza toga je dekan Šumarskog fakulteta u Beogradu Prof. dr. Ljubomir Petrović održao referat »Doprinos Šumarskog jakulteta u Beogradu razvoju nastave i nauke i unapređenju privrede«. U referatu je istakao da se »Šumarski fakultet Univerziteta u Beogradu u toku 50 godina rada i postojanja razvio u značajnu nastavnu i naučnu instituciju koja je šumarstvu, preradi drva, melioraciji erodiranog zemljišta i ozelenjavanju naselja osigurala visokostručne kadrove, rješavala brojne probleme proizvodnje, pokrenula i razvijala organiziran naučno-istraživački rad u navedenim oblastima djelatnosti. Radi toga ovaj jubilej nije od značenja samo za Šumarski fakultet, nego i za sve oblasti privređivanja za koje se spremaju kadrovi na ovom fakultetu«. Nakon osvrta na početak, razvoj i današnje stanje šumarske nastave, ističe da je »logičan bio razvojni put Šumarskog fakulteta od Šumarskog odsjeka Poljoprivrednog fakulteta do samostalnog fakulteta s četiri odsjeka na kojima se školuju četiri vrste inženjera čija se polja djelatnosti, i pored toga što imaju svoje korijene u šumarstvu, međusobno znatno razlikuju i u daljem razvitku još više će se direfencirati. Bila je to posljedica i potreba razvitka šumarstva koje je nekada sve ove djelatnosti objedinjavalo ,a koje su se u vrlo dinamičnom poslijeratnom razvitku u svijetu i kod nas razvile u posebne djelatnosti, i razumljivo, zahtijevale |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1971 str. 62 <-- 62 --> PDF |
i obrazovanje odgovarajućih kadrova. U tome i je poseban doprinos Šumarskog fakulteta što je, prateći privredna i društvena kretanja, pravovremeno pristupio obrazovanju takvih stručnjaka koji će moći uspješno rješavati pitanja tehnike, tehnologije i unapređenja proizvodnje u odgovarajućim novo nastalim strukama. Sadržaj nastavnih planova mijenjao se u proteklom periodu shodno procesu formiranja novih odsjeka i kao odraz napretka nauke i razvoja šumarskih djelatnosti. Najviše promjena pretrpio je šumarski odsjek iz kojeg su izdvojene discipline koje su činile osnovu i sastavni dio novo formiranih odsjeka, odnosno novih oblasti stručne djelatnosti, a uvođene su discipline koje su nastale razvojem šumarske struke u užem smislu i pojavom nove stručne problematike. Opće im je obilježje da u dovoljnoj mjeri inzistiraju na teoretskoj spremi i neophodnoj praktičnoj primjeni«. U daljnjem izlaganju razmatra značenje nastavno pokusnih objekata za potrebe šumarske i drvarske nastave i ističe njihovu važnost za terensku nastavu (teoretska i praktična) i održavanje znanstvenih i stručnih skupova za stručnjake iz proizvodnje. Govoreći o postdiplomskoj nastavi i broju diplomiranih inženjera, razmatra veličinu doprinosa Šumarskog fakulteta u Beogradu razvitku struke i unapređenju proizvodnje. Osim razvijanja nastave u proteklom periodu, razvijen je i naučno-istraživački rad na fakultetu. On se odvijao s promjenljivim intenzitetom, zavisno od općih i unutrašnjih stavova i mogućnosti. Najnovija organizacija naučno-istraživačkog rada na fakultetu, iako na početku svog razvoja, prema dosadašnjim rezultatima u istraživanju i povezivanju istog s obrazovnim radom i proizvodnjom, govori da je u osnovi nađen put integriranju obrazovnog i naučno-istraživačkog rada i oba s proizvodnjom. Danas kao i ranije rezultati toga rada saopćavaju se javnosti preko brojnih stručnih i naučnih časopisa ili samostalnih edicija. Do sada je objavljeno preko 2.500 naučnih i stručnih radova i udžbenika. Ističući potrebu suradnje na polju nastave i naučno-istraživačkog rada, nastavlja da je »fakultet u svojoj djelatnosti obuhvatio i suradnju s privredom. Obim i vrsta te suradnje zavisili su od mnogih faktora, ali uvijek je bila prisutna želja da se suradnja usavršuje i proširuje. Priroda struke za koje se spremaju kadrovi na fakultetu iziskivala je obostranu suradnju. Zato je ona prisutna od prvih dana rada fakulteta, a s razvojem nastave i naučnog rada stalno se proširivala i sadržajno obogatila. Postignuti stupanj treba i dalje proširivati i razvijati, unoseći nove vidove suradnje, tim prije što naš društveno-ekonomski razvitak ide u pravcu sve većeg učešća privrede u definiranju obrazovnih i naučno- istraživačkih zadataka i materijalnog osiguravanja njihovog izvršavanja«. Na završetku svog izlaganja Prof. dr. Lj. Petrović je rekao »Naš pogled u ovom trenutku nije i nesmije biti usmjeren na prošlost. Analiziranjem rada u proteklom vremenu sagledavamo i određujemo pravce daljnjeg razvitka. Dosadašnja osvjedočena spremnost fakulteta da prati društvena kretanja i tehničko-tehnološki razvitak, utvrđuje uvjerenje da će i u buduće pravovremeno i uspješno određivati pravac obrazovanja kadrova i sadržaj naučne i stručne aktivnosti.« Svečana akademija je nastavljena podjelom Posebnih Povelja i Povelja, a završena je umjetničkim programom kojeg su izveli članovi KUD »I. Lola Ribar «. St. Bađun |