DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 38 <-- 38 --> PDF |
po Tajčinovu (moćnost humusnog horizonta, sadržaj humusa, mehanički sastav, pH-vrijednost i reljef). Oni se kreću u rasponu od 1—100 pri čemu 100 poena nosi najrazvijeniji evolucioni stadij, tj. prava pararendzina na pijesku dok prelazna pararendzina nosi 62—78 poena, organogena pararendzina 25—53 i sirozem na pijesku 13. Iz analiziranih profila otvorenih na području gospodarske jedinice »Đurđevački peski« (tabela br. 1) zaključeno je, da se formiranje humusno-akumulativnog horizonta nalazi tek u inicijalnoj fazi. Na samoj površini leži nekoliko cm tanka, tamno siva naslaga četinjka pomiješanog s djelomično razloženom organskom tvari (Aoo/Ao potimrizOnt). Samo u profilu 0804 jasnije je izdiferenciran humusno-akumulativni pothorizont, gdje njegova moćnost iznosi 4 cm, a sadržaj humusa 1,13% Sličnu´konstrukciju površinskog sloja pod kulturom bora na žutom pijesku Deliblatske pješčare utvrdili su N. P a v i č e v i ć i P. Stanković (1963). Osnovna boja pijeska, koji slijedi ispod tankog površinskog sloja je smeđa, a dolazi u raznim nijansama od svijetlo-sivo-smeđe preko žućkasto-smeđe do tamno-smeđe. Poredak i moćnost nijansiranih proslojaka jako varira. Postotni sadržaj humusa u pijesku redovito je ispod 1%, a sadržaj gline + praha do 70-tak cm dubine kreće se između 4,3 i U,6%. Što se tiče pH-reakcije treba napomenuti, da je Gračanin (1951.) utvrdio reakciju jednog pokretljivog podravskog pijeska oko 7,5 do 7,25. U našim istraživanjima pH u H2O općenito uzevši pokazuje lagani porast s povećanjem dubine profila. U profilu 0801 reakcija je jako kisela i kisela, zatim kisela u prof. 0802, kisela i slabo kisela u prof. 0803 te slabo kisela, neutralna i alkalična u prof. 0804 sa 0,8 do 7,3% CaCO;s niže od 40-tak cm. Za razliku od toga, svi stadiji u genetskom nizu po Antiću et al. (1969.) sadrže CaCOs od cea 8% u sirozemu do ispod l°/o u pararendzini na pijesku. Iskazane diferencije u reakciji i sadržaju vapna moguće je objasniti sa humidnom klimom, koja vlada na području Đurđevca sa cea 950 mm oborina godišnje, dok na Deliblatsku pješčani godišnje padne 620 do 660 mm. Daljnje objašnjenje leži u osobito brzom napredovanju procesa dekarbonatizacije ,u koliko se izvrši smirivanje pijeska pomoću vegetacije kao u slučaju pošumljavanja »Đurđevačkih pesaka«. Ovome u prilog ide konstatacija Pavičevića-Stankevića (1963.), da je reakcija sredine u žutom pijesku Deliblatske pješčare pod borom još uvijek slabo alkalna, ali sa izvjesnim indikacijama pomicanja u pravcu neutralne pa čak i kisele. Fiziološki aktivnim P2O5 u 100 gr tla (Al-metoda) pijesci su pretežno slabo, a zatim i osrednje opskrbljeni, dok fiziol. aktiv. K2O u 100 gr tla (Al-metoda) opskrbljenost je slaba izuzev tankih površinskih slojeva, u kojima je utvrđena osrednja opskrbljenost. Ako se rezultati naših istraživanja usporede i interpretiraju prema kriterijima prezentirane genetsko-ekološke klasifikacije po Antiću et al., tada proizlazi da istraženi profili od 0801 do 0804 predstavljaju relativno mladu zemljišnu tvorevinu, tj. nalaze se pretežno u genetsko-evolucionom stadiju izluženog sirozema na pijesku sa tendencijom daljnjeg razvoja u pravcu početne organogene pararendzine. Navedeni ekološko-bonitetni vrijednosni brojevi orijentaciono ilustriraju njegovu plodnost kao specifično svojstvo samoga tla. S druge strane, proizvodnu vrijednost ovog tla pod šumskom vegetacijom moguće je izraziti onda ako se pored osobina tla uzmu u obzir i ostali uslovi staništa (jedan od najvažnijih je klima) te biološka sposobnost vrste drveća (prirast) koja se uzgaja, a to izlazi iz okvira ovih razmatranja. |