DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Kod šumsko-uzgojnih radova popunjavanja ili pošumljavanja novih površina ostaju i dalje naglašeni problemi vezani uz suhu pedoklimu uvjetovanu malim sadržajem gline, slabom ili nikakvom povezanošću čestica pijeska, velikom vodopropusnošću, malim vodnim kapacitetom i relativno dubokim nivoom podzemne vode, osobito za mlade biljke. 23. 9. 1970. god., u bunaru lugarnice koji leži približno na srednjoj visini pijeska, izmjerena je dubina podzemne vode na 5,80 m, a maksimalno kapilarno penjanje u žutim pijescima Deliblatske pješčare (Pavičević-Stankević, 1963.) utvrđeno mjerenjima iznosi 398 do 432 mm. Stoga je svrsishodnija daljnja primjena specijalnih metoda kod sadnje kao što su bogaćenje sadnih jama glinastim česticama i humusnom materijom odnosno primjena treseta oplemenjenog s mineralnim gnojivima, koji se miješa sa pijeskom iz sadne jame u omjeru 1:5 (jedan dio treseta i pet dijelova pijeska) uz stavljanje proslojka treseta od 5 cm na dno jame. Postojanje manjih pješčanih ispuha i mreže kolskih puteva neobraslih vegetacijom uvjetuje povremeno premještanje pijesaka kako je to registrirano oko profila 0803, gdje je debljina svježeg pješčanog nanosa iznosila 4 cm. Postepenost smirivanja pijeska registrirana je u dvoetažnom profilu 0804 (u 4/g odsjeku), u kojem se na 35 cm pojavilo staro zatrpano tlo. Na njemu je prije 40 godina uspijevala kultura vinove loze, posađena u jame sa navezenom organskom tvari i glinastim tlom. Precizniji odgovor, koji bi se odnosio na proširivanje izbora vrsta šumskog drveća mogla bi dati jedna sveobuhvatna pedološka i druga istraživanja ovog specifičnog staništa. LITERATURA Antić M., Avdalovićeva V., Jović N. (1969.): Evolucija, genetička poveza nost i ekološka vrednost pojedinih vrsta peskova Deliblatske peščare. Deliblat ski pesak, Zbornik radova I, Beograd. Čiri ć M. (1962.): Pedologija za šumare, Beograd. Filipo v sk i Gj. (1968.): Pedologija, Skopje. Gračani n M. (1942.): Tla Hrvatske. Zemljopis Hrvatske I, Zagreb. Gračani n M. (1951.): Pedologija III, Zagreb. PavičevićN. i Stankević P. (1963.): Deliblatski pesak, sastav — osobine — problematika. Institut za šumarstvo i drvnu industriju SR Srbije, Beograd. A CONTRIBUTION TO THE CLASSIFICATION OF THE AFFORESTED SAND OF ĐURĐEVAC Summary On the basis of pedological investigations performed in 40—70 year-old plantations of Austrian and Scots Pines in the management unit of »Đurđevački Peski«, Podravina (Drava River Basin), the author has determined the pedosystematic belonging of sands — on the ground of comparing the more important physiographic properties of these sands with the sands of Deliblato in Vojvodina (classified by Antić et al., 1969) — to a genetic-evolutionary series. The author has established that the sands near Đurđevac represent a very recent pedogenetic formation belonging mainly tho the genetic-evolutionary stage of leached sierozem (grey desert soil) with a tendency of further develpment towards the initial organogenic pararendzina. |