DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 53     <-- 53 -->        PDF

U proteklom izvještajnom periodu bilo je više nastavnika i suradnika na studijskom
boravku u inozemstvu, na stručnim i naučnim sastancima u zemlji i inozemstvu
od kojih ćemo spomenuti: konferencija JUFRO sekcija 21 i 25; Simpozij


o molici; Savjetovanje o tipološkim istraživanjima u SR Hrvatskoj; Simpozij iz florikulture;
Simpozij o mehanizaciji u iskorišćavanju šuma; Simpozij istočno-alpskodinarske
sekcije; Simpozij o racionalizaciji u šumarstvu; IAUPL — Simpozij o postdiplomskom
studiju, demokratskim slobodama i međunarodnim pokretima studenata;
Holztechnische kolloquium; Studijski boravci u Norsk Treteknisk Institut Oslo, International
Institut for Aerial Survey and Earth Sciences, Deeft, Viša lesnicka a
drevarska škola Zvolen.
Šumarski fakultet u Zagrebu posjetilo je više istaknutih naučnih i stručnih
radnika iz inozemstva (Meksiko, New Zeland, Nizozemska, ČSSR, Norveška, Danska,
SAD, Poljska). Svrha je njihovog posjeta bila upoznavanje s načinom rada na fakultetu
i izmjena iskustava stečenih u obavljanju znanstvenog i pedagoškog rada.


Kod izvođenja redovne nastave 2. i 3. stupnja pojavljuju se problemi koji iz godine
u godinu ostaju nerješeni kao što su:


— Fakultet nema dovoljno prostora za nastavu. Nedostaju prostorije za smještaj
nastavnih radnih jedinica i njihovih pogona: katedri, kabineta, laboratorija,
praktikuma, učiona i predavaona.
— Veći dio opreme na Fakultetu preživio je svoj vijek trajanja, ali se i dalje
mora koristiti za nastavu, jer nema sredstava za nabavu nove, suvremene i odgovarajuće
opreme bilo u zemlji ili inozemstvu. Namještaj u učionama treba kompletno
zamijeniti sa novim.
— Na nastavi je angažiran priličan broj honorarnih nastavnika i suradnika (35).
Dobivenim sredstvima za osobne rashode ne osiguravaju se sredstva za otvaranje
novih radnih mjesta nastavnika i suradnika koja bi po svojoj važnosti i značenju za
struku trebala biti stalna. Honorarnu nastavu trebalo bi ukinuti.
— Studenti nemaju u neposrednoj blizini svoj studentski dom za prehranu, objekte
za rekreaciju, te gube znatno vremena za dolaske i odlaske, što sve ide na štetu
učenja. Prema tome, najveće teškoće u izvođenju redovne nastave čine: nedovoljni
kapaciteti radnog prostora, nedovoljan nastavni kadar, zastarjela oprema, udaljenost
Fakulteta od grada i studentskih domova sa menzom, te nedovoljna sredstva za
osobne, materijalne rashode i amortizaciju. St. Bađun