DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 54 <-- 54 --> PDF |
DESET GODIŠNJICA ŠUMARSKE ŠKOLE U DELNICAMA OŽURA MILAN, đipl. inž. šum. Šumarska je privreda, poslije oslobođenja zemlje, doživjela do danas veliki broj rasporeda svojih snaga. Može se reći, da toliki broj rasporeda svojih snaga nije doživjela niti jedna grana i oblast naše privrede. U tom je razdoblju sirovina u cjelini, a naročito šumska podmirila velike obaveze koje su proizašle iz stvaranja privredne osnove industrijalizacije i elektrifikacije naše zemlje. Osnovne su poteškoće u novom gospodarenju šumama proizlazile iz nedovoljnog broja stručnih ljudi. Da bi se to pitanje ublažilo, šumarstvo je pokrenulo prve oblike školovanja stručnijih ljudi za potrebe šumarstva u SR Hrvatskoj. Otvorene su Lugarske škole u Delnicama i Novom Vinodolu da bi priučeni u šumarstvu dobili osnovna znanja iz ove oblasti. Na ovom se području, poslije rata, snažno iskorištavala šuma pa se pokazala i najveća potreba za obrazovanjem kadrova u šumarstvu. Šume ovog kraja su većim dijelom bile u rukama kneza Thurn Taksis-a i baruna Ghyczy sa sjedištem u Čabru i Lokvama. Neposredno po oslobođenju ove su šume postale Opća narodna imovina. Značajnija prekretnica u radu šumarske privrede SR Hrvatske nastupa 1960. godine, kada se velik broj malih šumarija udružio u šumska gospodarstva, među kojima je značajno mjesto zauzelo i Šumsko gospo |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 55 <-- 55 --> PDF |
darstvo Delnice. Ono obuhvaća visoke preborne šume na području općine Delnice i Čabar te dio šuma u Primorju. U tom se razdoblju posvećuje naročita pažnja odgoju i obrazovanju šumarskih stručnjaka. Lugarske škole su nestale jer su služile da se prebrode samo prijelazni zahtjevi k naučnom gospodarenju šumama. Golo životno i radno iskustvo nije više zadovoljavalo šumarstvo u pogledu potrebnih stručnjaka. Ono nije moglo nadomjestiti znanje šumarskog tehničara. Ovakvi su zahtjevi potakli Šumsko gospodarstvo Delnice, Ogulin i Senj, zajedno sa svojim Poslovnim udruženjem u Rijeci da se osnuje prva Šumarska škola u Gorskom kotaru u Delnicama. Najprije se zamislilo da će škola trajati samo dotle, dok ne podmiri potrebe za tehničarima u postojećim gospodarstvima u zapadnom dijelu Hrvatske. Međutim, pokazalo se da daljnje uspješno gospodarenje šumama mogu uz inženjere vršiti samo tehničari s teoretskim i praktičnim znanjima. To je tražilo stalni napredak nauke, tehnike i tehnologije u uzgajanju- njezi, zaštiti, uređivanju i iskorištavanju šuma, te na gradnji šumskih putova i ostalih objekata i na unapređivanju lova i lovne privrede. Potrebu da na jednog inženjera šumarstva dođu tri do četiri tehničara trebalo je zadovoljiti u toku višegodišnjeg školovanja. Već do sada se pokazalo, da će napredak nauke i tehnologije rada i rasporeda u buduće zahtijevati da većina zaposlenih u šumarstvu stiče znanje tehničara, a to ukazuje na potrebu dugotrajnijeg i planiranog rada škole. U razvoju Šumarske škole Delnice veliku je podršku pružio Radnički savjet Šumskog gospodarstva Delnice, a zatim slijede ŠG Ogulin i ŠG Senj. Posebno treba istaći i podršku koju nam je pružio Tomaševski inž. Stanko, kao prvi direktor ŠG Delnice, a ujedno i prvi predsjednik Školskog odbora Šumarske škole. U pružanju pomoći za rad ove škole treba još istaći Poslovno udruženje šumsko privrednih organizacija u Zagrebu i Poslovno udruženje drvne industrije i šumarstva »Drvo« u Rijeci. Nažalost, stalnija pomoć u novcu, opremi, stručnoj teoretsko-praktičnoj suradnji nije bila trajnijeg karaktera, osim pomoći koju je kontinuirano pružalo ŠG Delnice pod vodstvom direktora Tomaševski Stanka i Tomac Ivana. Svojim redovnim prisustvom na sjednicama samoupravljanja Šumarskom školom, upoznati našim problemima, osobnim zalaganjem pomagali su rješavanju tih problema u materijalnom i tehničkom pogledu. Ujedno im zahvaljujemo i za sve ostale korisne savjete koji su nam pomogli da od učenika formiramo stručnu, društvenu i političku ličnost potrebnu našoj zajednici. Šumarska je škola radila po nastavnom planu i programu Poslovnog udruženja Šumsko privrednih organizacija u Zagrebu, koji je donesen 1959. godine, zatim po programu Zavoda za unapređenje stručnog obrazovanja SR Hrvatske. Siječnja mjeseca 1965. god., na inicijativu Zajednice šumarskih tehničkih škola SFRJ, donijet je u Kraljevu novi nastavni program za šumarske škole u našoj zemlji, na čijoj izradi su učestvovali svi šumarski inženjeri-predavači stručnih predmeta Šumarskih škola Jugoslavije. Po tom planu i programu radi i danas ova škola. Osim osnovne djelatnosti — obrazovanje šumarskih tehničara — voljni smo prema izrađenom programu za stručno obrazovanje radnika u šumarstvu osnovati tečajeve kojima se ne bi dobivala interna, već opća kvalifikacija za čije izdavanje su kompetentne Šumrske škole, dakle i naša škola. Od 1960´61. pa do 1969´70. školske godine, ovu je školu u Delnicama završilo 350 šumarskih tehničara. Školi je odobren rad od strane Sekretarijata za prosvjetu i Zavoda za unapređenje stručnog obrazovanja SR Hrvatske, na osnovu čega je Narodni odbor općine Delnice donio rješenje o osnivanju Šumarske škole. Nakon dvije godine samostalnog rada, škola se udružila u Školski centar šumarstva i drvne industrije koji sačinjavaju: Šumarska škola, Drvno-prerađivačka škola s praktičnom obukom i Drvoprerađivačka škola za pogonske tehničare u Delnicama. U tom je obliku škola radila sve do udruživanja u Srednjoškolski centar. Osim spomenutih škola, u Srednjoškolski centar 1968. g. pripojeni su još gimnazija »Ilonka Golik«, đački dom »Ivan Pleše« i škola učenika u privredi metalskog smjera. Do stupanja u sadašnji školski centar predsjednici školskog odbora su bili: Tomaševski inž. Stanko, Pleše inž. Ivan, prof. Petranović Nikola, te prof. Pavičić Jakobina. Iza integracije srednjih škola u Delnicama za predsjednika je imenovan Glavović Ivica. Direktori Šumarske škole bili su Bratić Mirko, zatim u sklopu Školskog centra šumarstva i drvne industrije Štimac Maks te Petranović Nikola, a stvaranjem Srednjoškolskog centra, pod rukovodstvom direktora Linić Vinka, za upravitelje obrazovne jedinice Šumarske škole birani su Božičević inž. Ivan, privremeno v. d. upra |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 56 <-- 56 --> PDF |
vitelja prof. Petranović Nikola, nakon čega dužnost preuzima i danas vrši Ožura inž. Milan. Prve školske godine 1960´61. upisana su dva odjeljenja sa ukupno 67 polaznika, od čega 9 učenica. Razrednica Ia razreda bila je prof. Dokmanović Dejana, a lb razreda prof. Kružić Stanka. Pored njih, na dužnosti predavača radili su: Bakale-Jungić Marica, Bebek Mirjana, Božičević Ivan, Bratić Mirko, Cestar Dražen, Chylak Roman, Chylak Silvija, Crnić Urica, Crnić Štefanija, Dogan Bogoslav, Dragišić Krešimir, Duraković Tereza, Đenevski Đorđe. Đukić Zeljko, Fidler Nikola, Glavović Ivica, Ivanković Josip, Ivezić Nikola, Jugović Nikola, Klepac Zorka, Klepac Vladimir, Kranjčević Kruno, Krvavica Neda, Kovačević Zorislav, Ličan Vjekoslav, Linić Vinko, Malenica Mirko, Merle Mihajlo, Mađer Miljenko, Martinović Vida, Muvrin Željko, Margetić Jadranka, Martinović Mihajlo, Mihelčić Perica, Movre Ana. Mataja Miljenko, Mihelić Medardo, Naglić Valentin, Ožura Milan, Ožura Irena, Pleše Sonja, Pleše Mihajlo, Pleše Ivan, Pavičić Jakobina, Pavešić Marija, Petranović Nikola, Poljačić Štefica, Poštenjak Karmelo, Pranjčević-Hirg Štefica, Pavešić Marijan, Rački Mira. Sekulić Ante, Spra je Slavko, Suvak Mirian i Vlahović Josip. U Đačkom domu odgojno obrazovnu funkciju vrši Sunajko Milena, Mataja Miljenko i Tomac Ljubica. Prvi završni ispiti održani su ljeti 1964. godine prema Uputstvu za polaganje završnih ispita na stručnim školama. Nastava se odvija putem predavanja, vježbi, terenske nastave, prakse te stručnih ekskurzija. U toku četverogodišnjeg školovanja šumarski tehničari slušaju predavanja iz 30 predmeta. Od toga, 17 otpada na stručne predmete: botanika, dendrologija s fitocenologijom, meteorologija s klimatologijom, pedologija s ishranom bilja, uzgajanje šuma sa šumskim sjemenarstvom i rasadnicima, zaštita šuma, dendrometrija, iskorištavanje šuma, uređivanje šuma, anatomija s tehnologijom drveta, tehničko crtanje s nacrtnom geometrijom, lov i lovna privreda, alati i šumsko strojarstvo, osnovi građevinarstva sa šumskim komunikacijama, geodezija, HTZ i uređivanje bujica. U dopunjavanju teoretskog znanja učenici se koriste Šumarskim listom, fakulteskim udžbenicima te izdanjima Poslovnog udruženja šumsko privrednih organizacija Zagreb. Naš nastavni program uzima u obzir da postoii niz prirodnih izvanškolskih izvora obrazovanja. On se obraća upravo tom životnom iskustvu da bi školski rad učinio zanimljivim, neposredno doživljenim i shvatljivijim. U tom smislu, program Šumarske škole obuhvaća stručno-naučne ekskurzije svake jeseni i proljeća te praktične vježbe za šumarije i proizvodni rad učenika za vrijeme ljetnog raspusta u trajanju od 18 do 24 radna dana. Naučne ekskurzije kreću početkom drugog razreda na Mali Lošinj, gdje se učenici upoznaju s mediteranskom florom i klimatskim osobinama tog područja te značajem lovne privrede i umjetnim uzgojem fazana i kamenjarki. Šumsko gospodarstvo Delnice pruža povoljne uvjete za boravak učenika na Malom Lošinju u njihovom odmaralištu. Potkraj školske godine, učenici drugog razreda borave tri dana na Risnjaku, gdje se upoznaju s vertikalnim rasporedom šumske vegetacije i klimatskim uslovima. Svake jeseni, maturalni razred odlazi na dvotjednu stručno-naučnu ekskurziju da se upozna sa šumarstvom naše zemlje, drvnom industrijom, privrednim i kulturnim dostignućima širom zemlje, s historijskim znamenitostima, prirodnim raritetima, nacionalnim parkovima i zaštitnim šumama. U cilju upoznavanja prirodnih fenomena žive i mrtve prirode, vrše se ekskurzije također i u Postojnu, Čorkovu uvalu na području NP Plitvice, na Klek. a u smislu proširenja praktičnog horizonta učenika predviđamo ekskurziju u nizinsko brežuljkasta područja. Prva od takvih ekskurzija ugovorena je sa ŠG Bjelovar, šumarija Miokovićevo, čiju realizaciju predviđamo u proljeće 1971. g. U sklopu predmeta šumsko sjemenarstvo i rasadnici vrši se svake godine stručno naučna ekskurzija u Zavod za kontrolu i ispitivanje šumskog sjemena SR Hrvatske u Rijeci. Ekipa iz spomenutog Zavoda posjetila je 10. III 1962. godine praktičan rad učenika drugog razreda u trušnici »Mladi šumar« u Sungerskom Lugu. Ovom prilikom inž. Regent Boris i inž. Mučalo Vitomir upisali su u dnevnik rada: »S velikim smo zadovoljstvom pregledali trušnicu »Mlađi šumar« Šumskog gospodarstva Delnice u Sungerskom Lugu. Veoma nas raduje što u njoj praktički rade đaci Srednje šumarske škole Delnice pod vodstvom svojih nastavnika-šumarskih inženjera i čiji nas rezultati na tom naučnom radu stvarno zadivljuju.« Osim Zavoda u Rijeci, posjećuje se i Institut za četinjače u Jastrebarskom. |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Prve praktične radove započeli smo s učenicima naše škole u Gerovu, u šumskom predjelu Pintarica 1963. g. Podigli smo plantažu topole »Plana« u Sungerskom Lugu. Također smo izvodili radove na spaljivanju grana, korova i pošumljavanju na šumskom predjelu Počivalnik, gospodarska jedinica Brod na Kupi u cilju konverzije degradiranih bukovih šuma bivše Zemljišne zajednice. Godine 1963. povjerio nam je Proizvodni sektor SG Delnice, pod vodstvom Kovačević inž. Zorislava, kvalitetnu analizu bukovih sastojina za šumarije Delnice, Ravna Gora, Mrkopalj, Crni Lug, Gerovo i Prezid. Taj uređajni elaborat učenici su završili u VIII i IX mjesecu iste godine. U prvim je danima rada škole velika suradnja ostvarena između škole i ŠG Ogulin, gdje nam je direktor Špehar Vladimir povjerio podizanje plantaže u Josipdolu. U novije vrijeme, isto gospodarstvo na području šumarije Vrbovsko povjerilo nam je radove na pošumljavanju i pojedine radove iz zaštite šuma. Praktične radove iz šumskog sjemenarstva i rasadnika izvode u rasadniku Velika Belica kod Kuželja, a osim toga učestvuju na pošumljavanju u proljetno-jesenskoj kampanji radova. Iz predmeta dendrometrije i uređivanja šuma izvršeni su periodički opsežni radovi u Crnom Lugu na inventarizaciji drvne mase, a isti zadatak izvršen je na području gospodarske jedinice Belevina, za Upravu nastavnih i šumskih objekata Zalesina — Šumarski fakultet Zagreb. ZTP Zagreb — sekcija za nasade i zaštitu pruga od erozije obratila se školi u nekoliko navrata da podignemo vjetrobrani pojas uz željezničku prugu Vrata—Zlobin te na području željezničke stanice Brod Moravice. Treći razred koristi obližnje objekte za vježbe iz ekologije šuma, zatim vrši praktičnu nastavu iz iskorištavanja šuma na sječini šumarije Delnice. Četvrti razred, iz uzgajanja šuma, na kraju školske godine posjećuje sve pošumljene objekte na kojima je radila Šumarska škola, kao na pr. šumariju Gerovo— Pintarica, Vrbik, Mali Lug, Pičulin, Vrbovsku Poljanu, rasadnik u Mrkoplju, plantažu Plana u Sungerskom Lugu i nasad Golubinjak u Lokvama, gdje je prve radove ova škola preuzela i izvršila od 23. IV do 7. V 1966. godine. Od svibnja mjeseca 1970. g. u plan nastavnih ekskurzija ulazi redovno posjećivanje bujičkog područja na predjelu Ilovac ispod Kupjačkog Vrha, čija je prva posjeta izvršena pod vodstvom predstavnika ŠG Delnice inž. Chylak Romana. Geodetski radovi prema potrebama predmeta vrše se na objektima Vučnik, park u Delnicama, Japlenški Vrh, kao i u samom mjestu Delnice. Teško je nabrojiti sve radove na kojima su učenici učestvovali. Obujam tih radova često prelazi naše planove jer, prema potrebi šumskih gospodarstava, moramo uskočiti u pomoć s obzirom na pomanjkanje radne snage i karakter rada. Osim periodičkih neposrednih promatranja predmeta i pojava, praktično upoznavanje struke vrši se putem kabinetske nastave i vježbi iz botanike, kemije, dendrologije, uzgajanja, zaštite, uređivanja, đenđromerije, geodezije, lova i lovne Privrede te šumskog strojarstva. Veći dio zbirki oformili su nastavnici u toku dugopodišnjeg rada uz pomoć učenika. Najbogatiji je kabinet šumskog strojarstva sa sredstvima HTZ, što možemo zahvaliti ŠG Delnice, pogonu transport iz Lučica i Poslovnom udruženju drvne industrije i šumarstva Rijeka. U novije vrijeme pristižu nastavna sredstva iz ŠG Bjelovar, ŠG Senj i ŠG Ogulin. Da bi se teoretsko-praktična nastava odvijala u progresivnom pravcu, školi bi trebalo više prostora za kabinete i praktikum, gdje bi se neposredno nastava mogla funkcionalni je odvijati. To bi sigurno pomoglo učeniku da lakše usvoji određenu građu. Veliki problem su udžbenici za stručne predmete, jer se oni ne mogu naći u knjižarama kao za ostale škole, a pisanje skripata, u prvom redu, zahtjeva veća materijalna ulaganja. Uklanjanjem ovih teškoća u mnogom bi se pomoglo u radu nastavnika, a osim toga bi se bolje ekonomiziralo s vremenom. U cilju obogaćivanja programa škole, zacrtali smo u prvom razvojnom radu jaču suradnju s ŠG Delnice u pogledu seminara i aktualizacije iskustava u proizvodnji. Osim toga, nebi bila na odmet ni internacionalna izmjena iskustava u praktičnom smislu, no bojimo se da za ovo posljednje, većim dijelom, neće biti sredstava. Za cjelovitiji rad škole bio bi potreban trajniji objekat, na komu bi se izvodila praktična nastava, kako bi učenik određene generacije mogao na istom izvoditi i promatrati redosljed i uspjeh radova te njihovu funkcionalnu zavisnost. Posebno u 1971. g. želimo donijeti dva programa, a to su: Program ferijalne prakse za pojedine razrede Šumarske škole, kao i program stručnog usavršavanja 179 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 58 <-- 58 --> PDF |
šumarskih inženjera-predavača stručnih predmeta. Nadamo se, da ćemo u tom po gledu naići na podršku i suradnju drugova i kolega iz Šumskog gospodarstva, kako bi se razvojna zamisao škole mogla što potpunije realizirati. Nastava treba da bude jedinstven odgojno-obrazovni proces u kojem se stječu znanja, vještine, navike, razvijaju fizičke i psihičke sposobnosti. Obrazovanje koje se sastoji samo od usvajanja i formalnog memoriranja činjenica, a koje nije ujedno i odgojno, nema svrhe. Mi nastojimo formirati cjelovite, slobodne i svestrane ličnosti, koje se čitavim svojim bićem i sviješću usmjeravaju na opće interese društva. Kroz aktivnost izvi đača, planinara-ljubitelja prirode, sportsku sekciju, kao i sekciju takmičara Šumar skih škola SFRJ želimo razviti drugarstvo, sportski duh, radne navike i vještine, karakter, sposobnost za doživljavanje i kreiranje svega pozitivnog u društvu i pri rodi. Od značajnijih akcija i uspjeha u tom smjeru djelovanja škole ističemo: — ostvarena zimovanja u Begovo Razdolju, — učestvovanje u takmičenjima tragom Primorsko-goranskih partizana, — učestvovanje na regionalnim sportskim takmičenjima Srednjih škola u Crikvenici, — učestvovanje na saveznom takmičenju sportaša Šumarskih škola u Ilidži i Beogradu, — briga oko ishrane i spašavanja divljači u nepovoljnim zimskim mjesecima, — rad Omladinskih jedinica u suradnji s garnizonom JNA, — posjet Zagrebačkom velesajmu, — pomoć učenika u održavanju skijaških takmičenja. — sudjelovanje na natjecanjima iz stručnos znanja i sportskih vještina u Karlovcu za prvenstvo Šumarskih škola SFRJ, gdje je ekipa naše škole zauzela treće mjesto. Vrijedno je spomenuti i nastup škole na VII natjecanju drvosječa Hrvatske u Lokvama, koje je organizirano pod vodstvom Narodne tehnike SR Hrvatske, gdje su se takmičari Šumarske škole Delnice istakli u izvođenju tehnike pojedinih disci plina dobivši zato priznanje, nagradu i diplomu. Na oba takmičenja, tj. u Karlovcu i Golubinjaku ekipa takmičara bila je opremljena ciresovima, alatom i strojevima koje je poklonilo Poslovno udruženje drvne industrije i šumarstva iz Rijeke. U ovoj je školskoj godini naša škola domaćin u organizaciji natjecania između Šumarskih škola SFRJ. Organizacija će natjecanja angažirati sve nastavnike, a nadamo se da ćemo dobiti stručnu pomoć i podršku od ŠG Delnice, na čijem bismo objektu izvodili natjecanje. Kroz sve ove oblike djelovanja upoznajemo učenike s najnovijim dostignućima šumarske nauke i nastojimo da naši svršeni tehničari ne budu izrazito kancelarijski ljudi, ljudi skučenih pogleda, nego praktičari koji vladaju rezultatima nauke i koji posjeduju maksimum smionosti u preobražavanju dosadašnje stvarnosti. Tehničar ne smije biti instrument koji će slijepo izvršavati naređenja inženjera, nego mora da zna zašto nešto čini. Zato škola ne smije postati čista praksa. Tehničar ne smije biti samo majstor svog zanata, nego stvaraoc, kreator, suradnik inženjeru. Danas. 25. prosinca 1970. godine, slavimo 10 godina kontinuirane nastave u Šumarskoj školi Delnice. Decenij stalnog rada nije kratko vrijeme. Taj rad se mora odraziti na proizvodnim snagama društva. Suma rezultata proteklih deset eodina je. po mojoj ocjeni, visoko pozitivna. Kod ociene ovih uspjeha treba naelasiti da su oni bili u postojećim uvjetima velikim dijelom rezultat samo pojedinačnih napora i pojedinačnog originalnog rada. Ovaj prikaz deset-godišnjeg rada neka bude priznanje školi, njenim nastavnicima i učenicima, a posebno ŠG Delnice i Poslovnom udruženju »Drvo« iz Rijeke koji su najviše pomogli u ostvarivanju zadataka ciljeva i zamisli naše škole. Podržavanje ove škole u dosadanjem opsegu nameće, priie svega, sama regija Gorskog kotara i Kvarnerskog primorja zajedno s Istrom, Likom i Dalmacijom sa svojom zemljišnom strukturom i reljefom. Škola je smještena na razmeđu pošumljenog i sterilnog krša kojim se nekada šuma protezala do mora. Glasoviti stručnjak Josip Vessely kaže da se »goleti ovoga kraja daleko preko mora bijele i bjelasajući se viču grehove naših djedova«. Ako ne budemo svim snagama pomogli prosperitet ove škole, jedine na području krša, ne možemo se zano |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 59 <-- 59 --> PDF |
siti uvjerenjem da će ova zemlja doživjeti bolju sudbinu nego što nam je predbacuje spomenuti glasoviti stručnjak. U prošlosti smo mogli pripisati krivnju Mlečanima, Turcima i drugim zavojevačima, ali danas svu odgovornost za održavanje šuma na ovom osjetljivom terenu snosimo samo mi i nitko drugi. Valja stalno imati u vidu da šuma ovdje, s obzirom na blizinu jadranske obale, nema samo ekonomsko-tehnološki nego i estetsko-rekreacioni karakter. Taj će karakter dolaziti neizbježno sve više do izražaja, što bude jače vezana obala Jadrana s njezinim zaleđem. Mi smo u tom pogledu u naročito sretnom položaju, jer se ovdje rekreacija i sport vezuju ne samo za more nego i za planine (lov, ribolov, skijanje, alpinizam, speleologija i dr.). S ovim je organski spojena i potreba podizanja vještačkih kultura mediteranske vegetacije u obalnom pojasu, u svrhu ublažavanja klimatskih ekstrema, dugotrajne ljetne suše, a uvećavanja estetske privlačnosti naših pejzaža. Neka se zna, kako kaže slavni ruski pisac A. P. Čehov, da šuma ima tu nezgodnu stranu što čovjeka prekasno nauči misliti. |