DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 58 <-- 58 --> PDF |
šumarskih inženjera-predavača stručnih predmeta. Nadamo se, da ćemo u tom po gledu naići na podršku i suradnju drugova i kolega iz Šumskog gospodarstva, kako bi se razvojna zamisao škole mogla što potpunije realizirati. Nastava treba da bude jedinstven odgojno-obrazovni proces u kojem se stječu znanja, vještine, navike, razvijaju fizičke i psihičke sposobnosti. Obrazovanje koje se sastoji samo od usvajanja i formalnog memoriranja činjenica, a koje nije ujedno i odgojno, nema svrhe. Mi nastojimo formirati cjelovite, slobodne i svestrane ličnosti, koje se čitavim svojim bićem i sviješću usmjeravaju na opće interese društva. Kroz aktivnost izvi đača, planinara-ljubitelja prirode, sportsku sekciju, kao i sekciju takmičara Šumar skih škola SFRJ želimo razviti drugarstvo, sportski duh, radne navike i vještine, karakter, sposobnost za doživljavanje i kreiranje svega pozitivnog u društvu i pri rodi. Od značajnijih akcija i uspjeha u tom smjeru djelovanja škole ističemo: — ostvarena zimovanja u Begovo Razdolju, — učestvovanje u takmičenjima tragom Primorsko-goranskih partizana, — učestvovanje na regionalnim sportskim takmičenjima Srednjih škola u Crikvenici, — učestvovanje na saveznom takmičenju sportaša Šumarskih škola u Ilidži i Beogradu, — briga oko ishrane i spašavanja divljači u nepovoljnim zimskim mjesecima, — rad Omladinskih jedinica u suradnji s garnizonom JNA, — posjet Zagrebačkom velesajmu, — pomoć učenika u održavanju skijaških takmičenja. — sudjelovanje na natjecanjima iz stručnos znanja i sportskih vještina u Karlovcu za prvenstvo Šumarskih škola SFRJ, gdje je ekipa naše škole zauzela treće mjesto. Vrijedno je spomenuti i nastup škole na VII natjecanju drvosječa Hrvatske u Lokvama, koje je organizirano pod vodstvom Narodne tehnike SR Hrvatske, gdje su se takmičari Šumarske škole Delnice istakli u izvođenju tehnike pojedinih disci plina dobivši zato priznanje, nagradu i diplomu. Na oba takmičenja, tj. u Karlovcu i Golubinjaku ekipa takmičara bila je opremljena ciresovima, alatom i strojevima koje je poklonilo Poslovno udruženje drvne industrije i šumarstva iz Rijeke. U ovoj je školskoj godini naša škola domaćin u organizaciji natjecania između Šumarskih škola SFRJ. Organizacija će natjecanja angažirati sve nastavnike, a nadamo se da ćemo dobiti stručnu pomoć i podršku od ŠG Delnice, na čijem bismo objektu izvodili natjecanje. Kroz sve ove oblike djelovanja upoznajemo učenike s najnovijim dostignućima šumarske nauke i nastojimo da naši svršeni tehničari ne budu izrazito kancelarijski ljudi, ljudi skučenih pogleda, nego praktičari koji vladaju rezultatima nauke i koji posjeduju maksimum smionosti u preobražavanju dosadašnje stvarnosti. Tehničar ne smije biti instrument koji će slijepo izvršavati naređenja inženjera, nego mora da zna zašto nešto čini. Zato škola ne smije postati čista praksa. Tehničar ne smije biti samo majstor svog zanata, nego stvaraoc, kreator, suradnik inženjeru. Danas. 25. prosinca 1970. godine, slavimo 10 godina kontinuirane nastave u Šumarskoj školi Delnice. Decenij stalnog rada nije kratko vrijeme. Taj rad se mora odraziti na proizvodnim snagama društva. Suma rezultata proteklih deset eodina je. po mojoj ocjeni, visoko pozitivna. Kod ociene ovih uspjeha treba naelasiti da su oni bili u postojećim uvjetima velikim dijelom rezultat samo pojedinačnih napora i pojedinačnog originalnog rada. Ovaj prikaz deset-godišnjeg rada neka bude priznanje školi, njenim nastavnicima i učenicima, a posebno ŠG Delnice i Poslovnom udruženju »Drvo« iz Rijeke koji su najviše pomogli u ostvarivanju zadataka ciljeva i zamisli naše škole. Podržavanje ove škole u dosadanjem opsegu nameće, priie svega, sama regija Gorskog kotara i Kvarnerskog primorja zajedno s Istrom, Likom i Dalmacijom sa svojom zemljišnom strukturom i reljefom. Škola je smještena na razmeđu pošumljenog i sterilnog krša kojim se nekada šuma protezala do mora. Glasoviti stručnjak Josip Vessely kaže da se »goleti ovoga kraja daleko preko mora bijele i bjelasajući se viču grehove naših djedova«. Ako ne budemo svim snagama pomogli prosperitet ove škole, jedine na području krša, ne možemo se zano |