DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 60     <-- 60 -->        PDF

cfimpßsiji


AKTUALNA PilANJA I PROBLEMI ŠUMARSTVA, DRVNE INDUSTRIJE
I HORTIKULTURE


Povodom proslave 50 godina osnivanja
i rada Šumarskog fakulteta u Beogradu,
održan je 29. siječnja 1971. god. Simpozij
pod gornjim naslovom. Za područje šumarstva
rad se odvijao u 4 sekcije i to:
UZGAJANJE ŠUMA, UREĐIVANJE ŠUMA,
ZAŠTITA ŠUMA. ORGANIZACIJA
I EKONOMIKA ŠUMARSTVA. U sekciji
»Uzgajanje šuma« održano je 16 referata,
u sekciji »Uređivanje šuma« 10 referata,
u sekciji »Zaštita šuma« svoje referate su
iznjeli 6 autora, a u sekciji »Organizacija
i ekonomika šumarstva« 12 autora. Simpozij
za područje »Drvna industrija« i
»Hortikultura« razmatrao je 9 odnosno 13
referata. Prije održavanja Simpozija izdana
je knjiga s kratkim prikazima svih referata
koji su na Simpoziju izloženi. Cjeloviti
referati biti će štampani u posebnoj
ediciji koja će izaći u toku ove godine. Informacije
i sažetke nekih od referata održanih
na Simpoziju donosimo u nastavku
ovog prikaza.


1. UZGAJANJE ŠUMA
Avdalović V., Antić M., Jovanović
B., Šumarski fakultet Beograd: Pojavp.
podzol?, pod aciđofilnom šumom jele na
Goču. Do sada je podzol na teritoriji SR
Srbije opisan na Goliji u regiji smreke
(Jović, 1966). Kao klimaregionalna fitocenoza
na Goču, na nadmorskoj visini od oko
800—1200 m, javlja se šuma bukve i jele
(Abieto-Fagetum Galietosum rotundifolii)
na kiselom smeđem zemljištu. U istom pojasu,
pod utjecajem izuzetno kisele matične
podloge — scricitskih kvarcita i nagiba,
javljaju se u smjeru pojačane acidifikacije
i siromašenja zemljišta slijedeće fitocenoze:
Abieto — Fagetum luzuletosum
na ekstremno kiselom smeđem zemljištu.
Mvrtillo — Abietum leucobryetosum na tipičnom
podzolu.


Antić M., Jovanović B., Jović N.,
Munkačević V., Nikolandić S., Instiut
»Dr. I. Đuričić« i Šumarski fakultet
Beograd: Tipovi šuma beljsko lovno-šum


182


skog područja. Izvršeno je proučavanje,
izdvajanje i kartiranje osnovnih tipova šuma
u poplavnom području Dunava i Drave
u Baranji, na Beljskom lovno šumskom
području. Osnovni kriteriji pri izdvajanju
tipova šuma bili su: vegetacija, zemljište
i režim poplavnih i podzemnih voda. Naziv
tipa šume je dat prema edifikatorskoj
vrsti drveća i zemljištu. U aluvijalnim
ravnicama Dunava i Drave proučeni su i
utvrđeni slijedeći osnovni tipovi šuma:


1. Tip šume biiele vrbe sa potočnicom
(Mysoto — Salicetum albae) na gleju; 2.
Tip šume bijele vrbe sa šaševima (Cariceto
— Salicetum albae) na — gleju; 3. Tip
šume bijele vrbe sa ostrugom (Rubeto —
Salicetum albae) na — gleju i jako vlažnoj
aluvijalnoj pararendzini; 4. Tip šume
crne johe (Ulmeto — Alnetum glutinosae)
na dobroj razvijenoj prelaznoj aluvijalnoj
pararendzini; 5. Tip brestovo — jasenove
šume (Ulmeto — Fraxinetum typicum) na
vlažnoj i umjerenoj vlažnoj aluvijalnoj
pararendzini; 6. Tip šume lužnjaka, poljskog
jasena i brijesta (Ulmeto — Fraxinetum
quercetosum) na umjereno suhoj do
umjereno vlažnoj pararendzini; 7. Tip šume
bijele topole s poljskim jasenom i brijestom
(Ulmeto — Fraxinetum populetosum)
na srednje i dobro razvijenoj prelaznoj
aluvijalnoj pararendzini; 8. Tip šume
crne topole (Populetum nigrae) na dobro
razvijenoj prelaznoj aluvijalnoj pararendzini;
9. Tip šume bijele topole (Populetum
albae) na slabo razvijenoj prelaznoj aluvijalnoj
pararendzini; 10. Tip »reliktne«
šume lužnjaka s ostrugom (Rubeto —
Ouercetum roboris »relictum«) na aluvijalnoj
pararendzini; 11. Tip »reliktne« šume
lužnjaka sa šaševima (Cariceto —
Ouercetum roboris »relictum«) na jako
vlažnoj aluvijalnoj pararendzini.
U centralnom dijelu Baranje, gdje se vegetacija
i zemljište razvijaju bez utjecaja
poplava, proučeni su slijedeći tipovi šuma:


1. Tip šume lužnjaka (Querceto roboris) na
slabo razvijenom černozemu-černozemolikom
zemljištu: 2. Tip šume lužnjaka s grabom
(Carpineto — Ouercetum roboris) na
černozemu, lesiviranom i ogajnjačenom