DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 62 <-- 62 --> PDF |
mjeni u našim visokim čistim bukovim sastojinama, postavlja se niz zadataka uzgojne prirode, a koji su različiti od do sada primjenjivanjih. Da bi se što više udovoljilo stvarnim uzgojnim potrebama sastojina, to metoda za određivanje prirasta mora utvrditi toliki etat koji će u punoj mjeri osigurati izvođenje potrebnih uzgojnih mjera. Za razliku od prebornog gospodarenja, kod kojeg je sastojina uređajna jedinica za koju se osigurava trajnost prirasta, grupimično gospodarenje uzima gospodarsku klasu kao jedinicu trajnosti. U tome je bitna razlika nove metode u odnosu na dosadašnje. Nova metoda uključuje veći broj pokazatelja koji prikazuju gospodarsku klasu i na određeni način ih međusobno povezuje radi određivanja potrebnog iznosa etata. Milojković D., Šumarski fakultet Beograd: Deset godina primjene Gočke varijante kontrolne metode. Razrađena i prvi put primjenjena 1958 godine pri uređivanju šume Goč—Gvozdec, ova varijanta kontrolne metode doživjela je mogućnost ispitivanja ispravnosti i osnovnih koncepcija gospodarenja. Efekti primjene principa kontrolne metode su očigledni i premašuju sva predviđanja. Došlo je do snažnog povećanja tekućeg volumnog prirasta uz popravljanje kvalitete i strukture sastojina. Ujedno je zapažen čitav niz pojava, koje zahtijevaju daljnja istraživanja i analizu. M i r k o v i ć D., Šumarski fakultet Beograd: Opće tabele pada promjera i strukture volumena deblovine po 10 sekcija jednake relativne dužine. Na osnovi funkcije izvodnice stabla y2 = pxm izrađena je tabela relativnog učešća promjera u sredini na 10 sekcija relativne dužine 0,1 h i tabela učešća volumena pojedinih sekcija u ukupnom volumenu debla, a u zavisnosti od veličine parametra m u gornjoj funkciji. Komparacijom dobijenih rezultata sa sličnim podacima drugih autora koje su ovi dobili statističkim putem, ustanovljeno je zadovoljavajuće slaganje autorovih podataka o učešću gornjih promjera u osnovnom, a gotovo potpuno poklapanje u pogledu strukture volumena debla. Na bazi ovoga zaključuje se da primjenjena funkcija dobro opisuje oblik debla, a izrađene tabele dobijaju karakter općih. To ujedno otklanja potrebu izrade odgovarajućih tabela za pojedine vrste drveća. M i š č e v i ć V., S t a m e n k o v i ć V., Šumarski fakultet Beograd: Razvoj i prirast jedne mlade sastojine bijelog jasena (Fraxinus excelsior L.) na Majdanpečkoj domeni. 1963 godine postavljena je jedna pokusna ploha u mladoj jasenovoj sastojim na Majdanpečkoj domeni. Ta je jednodobna sastojina bila 1969 godine stara 35 godina. Broj stabala po hektaru iznosio je 1963 god. 3.745 a 1969 god. 2.684 stabala. Za 6 godina broj stabala je opao za 28,3%. Ovaj podatak govori o burnom procesu diferenciranja i izlučivanja stabala u sastojim. Proces diferenciranja doveo je u tom periodu do pojave izvjesnih etaža u sastojim. U procesu diferenciranja veći broj stabala zaostajao je u porastu promjera nego u porastu visine. Srednja visina porasla je za 3,4 m, a srednji promjer sastojine za 2,9 cm. Tekući debljinski prirast sastojine u periodu 1963/69 godine iznosio je 3,1 mm, a visinski 41 cm. Tekući volumni prirast iznosio je 14,50 m3/ha. Za analizu prirasta i razvoja pojedinih stabala posjećeno je 12 stabala raznih kategorija i na njima je utvrđeno da je tekući visinski i debljinski prirast kulminirao gotovo kod svih stabala. Utvrđeno je da se minimalne vrijednosti debljinskog prirasta pojavljuju na visini 1,30 m do 3,30 m. Pani c D., Institut za šumarstvo i drvnu industriju Beograd: Pojava sušenja hrasta lužnjaka u šumi Rogot. Rogot je nizinska šuma uz rijeku Lepenicu. Šuma je umjetno podignuta oko 1930. godine žirom iz slavonskih šuma. Prije izvjesnog vremena zapaženo je sušenje lužnjaka u Rogotu. Uzroci se povezuju s regulacijom rijeke Lepenice, ali se isto tako dovode u vezu i sa uređajno-uzgojnim momentima. Svrha je ovog rada da se kroz uređajnouzgojne momente sagledaju mogućnosti saniranja pojave sušenje lužnjaka ili njegovog svođenja na snošljivu mjeru. Kod toga su razmatrane slijedeće postavke: — uloga sadnog materijala, odnosno provenijencije sjemena; — prednosti već zastupljenog varijeteta kasno listajućeg lužnjaka (Quercus robur var. tardissima Mat.); — važnost mjera njege; — uloga podstojne sastojine; — potreba gospodarenja s više ophodnji itd. Stamenković V., M i š č e v i ć V., Šumarski fakultet Beograd: Istraživanja rastenjr, u. debljinu kod jele u uvjetima Goča. Poznavanje, kako godišnjeg toka tako i toka rasten ja u toku čitavog života pojedinih stabala pa i čitave sastojine, ima izuzetno praktično i teoretsko značenje. Tekući (godišnji) prirast se obično određuje kao prosječna veličina i tekućeg periodičnog prirasta. Do sada nije bilo moguće da se tekući prirast određuje na bazi mjerenja pomoću nekog instrumenta koji bi bio u stanju da registrira relativno male promjene. Nabavkom pouzdanih instru 186 |