DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 63 <-- 63 --> PDF |
menata za praćenje debljinskog prirasta, autori su u vegetacijskim periodima 1969. i 1970. god. sproveli istraživanja njegovog toka. Istraživanja su obuhvatila više metoda i instrumenata za praćenje toka debljinskog rasten ja na raznim vrstama šumskog drveća u raznim ekološkim uvjetima. U ovom su radu prikazani samo rezultati dobijeni pomoću dendrografa na tri jelova stabla, kao i rezultati istraživanja toka i veličine slijedećih faktora vanjske okoline: — globalnog sunčevog zračenja u cal/cm2 površine zemlje; — temperatura zraka na visini od 2 m; — relativna vlaga zraka na visini od 2 m; — intenzite i količina padavina; — temperatura zemlje na 0,10 i 30 cm. Instrumenti su vrlo osjetljivi, pa se mogu očitavati i promjene od 0,001 pa čak i 0,0001 mm. T o m a n i ć L., Šumarski fakultet Beograd: Istraživanja utjecaja nekih prirodnih i ekonomskih faktora na dužinu proizvodnog procesa u šumama crnog bora. Izbor dužine trajanja proizvodnog procesa u jednodobnim šumama izuzetno je značajan zadatak planiranja budućeg gospodarenja. Podaci o trajanju ophodnje u šumama crnog bora su oskudni, tako da ne postoje pouzdani podaci za njeno određivanje. Stanje sastojina crnog bora u većini područja u našoj zemlji je nezadovoljavajuće. Radi potpunijeg upoznavanja opadanja produktivnosti sa starošću, korišćen je veći broj pokazatelja za sastojinu (srednji debljinski prirast, vrijeme prelaza, volumni prirast itd.). Rezultati istraživanja pokazuju: 1. Smanjivanje intenziteta prirasta sa starošću je značajno; 2. Izjednačenje tekućeg i prosječnog prirasta preostalog volumena nastupa oko 100. god. (između 80—120). 3. Izjednačenje tekućeg i prosječnog prirasta volumena kod pojedinačnih dominantnih stabala nastupa na I i II bonitetu između 110—130. god., a na III i IV čak i poslije 160. 4. Trupci I klase (promjer u sredini iznad 35 cm i dužinom preko 4 m) javljaju se oko: Z., Martinovi ć J., Pelce r Z., Instiimati razne sojeve. Autori smatraju da tut za šumarska istraživanja Zagreb: sadašnje stanje, organizacija i funkcioniIstraživanje tipova šuma u SR Hrvatskoj. ranje karantenske službe nije zadovoljaU Hrvatskoj se danas provode tipološka vajuće. istraživanja prema određenoj shemi. Tako definirani tipovi šuma mogu poslužiti za Marinkovi ć P., Šumarski fakultet istraživanja: uzgojnih i meliorativnih zaBeograd: Uloga Fomes annosus Fr. (Cooke) hvata ,introdukcije i konverzije, sjemen-u sušenju bora u kulturama i mogućnost I II90—100 130—14040— 50 60— 70 Cestar D., Hren III IV 190—200 ske rajonizacije i drugih specifičnih šumskih značajki. Autori smatraju, da je u okviru istraživanja tipova šuma, neophodno obuhvatiti slijedeće komponente: — geološko- litološku; — fitocenološku; — pedološku; — mikroklimatsku; — uzgojnu; — uređivačku; — ekonomsku. Sintezom rezultata pojedinih komponenata i traženjem zajedničkih pokazatelja definiraju se tipovi šuma prema cilju gospodarenja koji sadrži: — sastojinski oblik; — obhodnju i promjer sječne zrelosti; — normalno stanje i predviđenu optimalnu proizvodnju; — vrijednost sadašnjeg stanja sastojina prema normalnom stanju. 3. ZAŠTITA ŠUMA V u k i ć e v i ć E., A v d a 1 o v i ć V., Šumarski fakultet Beograd: Utjecaj otrovnih plinova na vegetaciju i zemljište oko rudnika Zajača. Autori u referatu iznose rezultate istraživanja u as. Musceto-Fagetum Jov. koja je pod stalnim utjecajem otrovnih plinova, posebno SCh, rudnika antimona Zajača. Praćen je utjecaj otrovnih plinova na vegetaciju i zemljište u raznim fazama asocijacije. U radu je naročita pažnja posvećena biljkama u prizemnom sloju kao i površinskom sloju zemljišta. Krstić M., P e t r o v i ć M., Šumarski fakultet Beograd: Značenje karantene i karantenskih biljnih bolesti u šumskoj privredi. U referatu je naveden 21 patogeni organizam, uzročnik biljnih bolesti na šumskom drveću, od značenja za unutrašnju i vanjsku karantenu. Pri tome se vodilo računa da vanjskom karantenom budu obuhvaćene najvažnije patogene vrste koje se u našu zemlju mogu prenijeti iz Evrope uglavnom sadnim materijalom, a sa američkog kontinenta Septoria musiva Pk. i Ceratocystis fagacearum (Bretz.) Hunt., koje se mogu unijeti reznicama i plodovima kestena. Za unutrašnju karantenu predloženi su organizmi koji već po bonitet srednje stablo 80— 90 110—120 najdeblje stablo V., Kovačevi ć stoje, a za koje se predpostavlja da mogu |