DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1971 str. 65 <-- 65 --> PDF |
u šumaiskoj nauci i praksi. Šumska privreda srednje Evrope poslije 2. svjetskog rata dospjela je do prelomnog razdoblja. Razlozi ovome su povećavanje opće društvenog značenja šume kao hidrološkog, klimatskog i rekreativnog faktora pri formiranju životne sredine, zatim prijelaz na gospodarenje na malim površinama, upottrebe moderne tehnike u transportu, iskorišćivanju i dr. Efektivan način gospodarenja u šumi zahtijeva rješavanje pitanja izgradnje unutrašnjeg prostora sastojine, kao preduslov uspješne organizacije gospodarenja, posebno obzirom na stvaranje mogućnosti mehanizirane koncentracije drva. Znatan zadatak pripada privrednom uređivanju šuma kao djelatnosti koja harmonizira razne vrste privrednih mjera u šumi i koja pomoću šumskih privrednih planova ostvaruje u šumskim pogonima najnovija dostignuća šumarske nauke. Svi navedeni zadaci šumske prakse moraju biti dobro fundirani organiziranim istraživačkim radovima. Neophodno je osim toga razraditi koncepciju fundamentalnih istraživanja, posebno u oblasti šumske biologije i nauke o proizvodnim procesima šumskih sastojina. N i k o 1 i ć S., Šumarski fakultet Beograd: Tehnološko-ekonomski aspekti izrade šumskih sortimenata na stovarištima. U praksi se sve više ispoljava problem privlačenja (transporta) prostornog drva od panja do pomoćnog stovarišta. Općenito, izrada sortimenata u šumi kod panja ima niz nedostataka u vezi prikrajanja oblovine i dr. Izrada šumskih sortimenata na stovarištima nakon izvlačenja dijelova ili cijelih debala ima niz prednosti i mana. Glavne prednosti su koncentriranje drvne mase na stovarištima sa svrhom racionalnijeg prikrajanja, mehanizacije radnih operacija i unifikacije prve faze transporta. Nedostaci su: štete na preostalim stablima i podmlatku, privlačenje dijelova debla koja se neće iskoristiti, jače tupljenje i trošenje lanaca motornih pila zbog pijeska, zemlje i dr. koji se utisnu u koru prilikom vuče, jedan dio drva debljih grana ostaje u šumi, organizacija rada je složena i ovisnost pojedinih faza međusobno je velika, a neophodno je stovarište dovoljne površine. Petrovi ć Lj., Šumarski fakultet Beograd: Osvrt na neka pitanja stvaranja i raspodjele dohotka u šumsko-privrednim organizacijama. Dohodak u šumsko-privrednim organizacijama sve više afirmira ove organizacije kao socijalističke robne proizvođače i dovodi do uspostavljanja socijalističkih samoupravnih proizvodnih od nosa u ovoj grani. U vezi toga, rad razmatra slijedeća pitanja: — dohodak kao društveno- ekonomsku kategoriju koja podrazumijeva izgrađivanje novog socijalističkog načina proizvodnje s osvrtom na aktualnost ovog pitanja, njegovu složenost i delikatnost; —neke karakteristike rada i proizvodnje u šumskoj privredi koje proizlaze iz posebnih uvjeta u kojima se rad i proizvodnja obavljaju, kao i neke karakteristike biološke reprodukcije šume; — organizacija udruženog rada u šumskoj privredi, predmet njenog poslovanja, okviri i mogućnosti samoupravnog odlučivanja u vezi sa šumom koja ima osim privrednog i opće društveno značenje; — uvjeti stvaranja dohotka u šumsko-privrednim organizacijama, posebni faktori koji utječu na njegovu veličinu i mogućnosti utvrđivanja dohotka; — raspodjela dohotka u šumskoprivrednim organizacijama. Primarna raspodjela kao faktor određivanja ekonomskog položaja tih organizacija, njihov odnos prema društveno-političkim zajednicama (sekundarna raspodjela). Interna raspodjela dohotka (raspodjela na fondove i osobne dohotke). Problemi u vezi s ovom raspodjelom, posebno odnos radnog kolektiva šumsko-privredne organizacije prema izdvajanju dijela dohotka u proširenu reprodukciju koja se odnosi na šumu, obzi rom na dugoročnost proizvodnje. Raši ć P., Šumsko gazdinstvo Niš: Planiranje i raspodjela dohotka na radne jedinice u šumskom gazdinstvu Niš. Šumsko gospodarstvo Niš pristupilo je od 1965. god. sistematskom rješavanju gornje problematike i stvorilo jedan zaokruženi i konkretni sistem planiranja i obračuna dohotka na nivou radnih jedinica. Kroz sistem obrazaca, čijom se pojedinačnom obradom osigurava cjelina planiranja, stvorena je sistematičnost u radu, tako da se primjenom svih obrazaca dobiva financijski plan radne jedinice i njen planirani dohodak. U raspodjeli dohotka po radnim jedinicama, karakteristično je za radne jedinice da one: — samostalno vrše raspodjelu dohotka koji po obračunu ostaje; samostalno raspodjeljuju stimulacije koje su ostvarene prema određnom kriteriju i samostalno formiraju prodajne cijene svojih proizvoda. U radu su iznijeta iskustva i praktična rjeešnja u vezi poslovanja po radnim jedinicama. Ona potvrđuju da su rezultati poslovanja znatno bolji od prethodnih godina, a osim toga proces oslobađanja rada, proces neposrednog samoupravljanja u ovakovim uvjetima dolazi do sve snažnijeg izražaja. Potvrda ovom zaključku odrazila se i u poslovanju 189 |